Жидов

likim riječima, jer ih njihove riječi ne vežu ni našto. Ali tko je i prema unutri i prema vani odgovpran za svoje riječi, nema uvijek sreću, da bi mogao prilagoditi svoje riječi uzbudjenom pučkom mišljenju. Naša je politika, politika dosljednoga i sistematskoga rada i predobivanja, U Londonu, u Parizu, u Žcnevi, u Jerusolimu i u Bajrutu znadu što hoćemo, i mi činimo sve što možemo, da i na drugim mjestima pobudimo razumijevanje za naša nastojanja i naše pptrebe. Katkad imamo veći katkad manji uspjeh. Gdjekad moramo da zabilježimo i neuspjeh. Ali što radimo, jest prava politika i u najmanju nam je ruku urodila posvuda čašću i poštovanjem. Reorganizacija vojnih jedinica za čuvanje palestinskih granica provodila se u početku uz žalosne pojave. Učinili smo sve što smo mogli i ni jesmo konačno postigli samo formalne nego* i praktične uspjehe. Općenito pokazuje palestinska vlada, da ima shvatanja za opravdane zahtjeve. Naši konkretni zahtjevi sad su se, kako je poznato, upravili na postulat o dodjeljivanju državnog zemljišta za kolonizaciju Židova i uvećanje vladine subvencije za hebrejske škole u Palestini. Obadva su eahtjeva priznata u principu kao opravdana. Pregovori o subvencioniranju naših škola d.oskora/ će se završiti i jamačno će uroditi povoljnim l rezultatom. Obzirom na državno zemljište, još se pripravljaju radovi oko katastriranja, ali će postepeno s napredovanjem toga rada biti uzeti u obzir, kako nam je obećano, i naši zahtjevi. Nastojanja naša, da se uvedu pogodnosti i olakšice za industriju, već su postignuta važne uspjehe. Ali laj rad smetaju anarhističke metode pojedinih interesenata, koji na svoju ruku, svaki za se, obilaze vlasti. Na naš prijedlog imenovana je sada posebna komisija ti svrhu stvaranja jedinstvene i jasne politike pomaganja industrije. U toj smp komisiji mi zastupani brojem i ličnostima, te možemo u tom pogledu biti zadovoljni. Sto se tiče arapskoga pitanja, ja se još uvijek držim mojega staroga načela. Ali sada mogu konstatirati još veći napredak u Zemlji. Mnogo su doprinijele poboljšanju odnosa naše kulturne institucije: biblioteka, tehnika, a lako si možemo predstaviti, koju važnost imade za izmirenje i zbliženje Hebrejsko Sveučilište. I medjusobni posjeti egipatskih i židovskih učitelja su povoljan simptom. Općenito se može da> kaže: U Palestini vlada teško stanje u gradovima, prije svega u Tcl Avivu. Stanje se mora: p ( o- j praviti, a to ćemo, nadam se, postići. S druge strane imade mnogo radosnih pojava. Prije svega valja tu spomenuti na- i predak u poljoprivredi i postepeno zbližavanje Arapa i Židova- 1

Schwarzbarth nije komunistički agent

Izjave branitelja atentatorova. Pariš, 16. juna (JTA). Izvjesni interesovani krugoivi stali su odmah nakon atentata nai Petljuru širiti vijesti o tome, da je Schvvartzbarth plaćenik ruskih komunista. Ovim su vijestima nasjele mnoge veoma ugledne novine. Branitelj Š. Schvvairzbartha, pariški odvjetnik Henry Torres izjavio je obzirom na te vijesti izvjestitelju Jevrejske Telegrafske Agencije: >AnbisemitiZam nastoji, da se činom Schvvarzbartha okoristi, pa da njime ojača svoju agitaciju; osjeća, da je ovaj čin reakcija na antisemitsko huckaštvo i zločinstvo. Schwarzbarth je svoje motive iznio nečuvenom iskrenošću i ođvažnošću; njegov je čin dalek svakoj političkoj ili konfesionalnoj tendenci; on je ljudska osveta za klanje i übijanje mnogih hiljada njegove braće. Duša je židovskoga naroda shvatila ovaj čin. Schvvarzbarth podnosi teškoće istražnoga zatvora začudno hrabro. Tvrdnje mnogih novina, da je Schvvarzbarth radio po zapovjedi sovjetskoga poslansva i da ima komunističkih saučesnika u pripremi atentata, jednostavno su deplasirane. Nema ni najsitnijeg traga nekome odnosu izmedju Schvvarzbartha i sovjetske vlade ili komunističke stranke u Rusiji ili Francuskoj. Schvvarzbarth nije komunista, on je štaviše protivnik komunizma, njegov čin nije ni u kakovoj vezi s komunizmom ili s politikom uopće. On je tek protest protiv pogroma, pa će uzdrmati savjest svijeta protiv toleriranja užasnih pokolja. U toj ću 'liniji voditi .obranu i držim, da će sud francuskoga naroda, naroda, koji je prvi od svih dao Židovima ljudska: i gradjanska prava, to razumjeti. Rekoh »obranu«, ali će u istinu biti teška optužba, optužba protiv zločinačkog kuckanja antisemitizma u svem svijetu na klanje i übijanje nevinih. Schvvarzbarth je moj židovski brat, a ujedno i moj bojni drug, koji je zajedno sa mnom pomagao braniti francusku grudu. Vjerujem u francusko pravosudje i u savjest francuskoga naroda«. Na kraju je gosp. Henry Torres izjavio izvjestitelju Jevrejske Telegrafske Agencije, da će istraga protiv Schvvarzbartha trajati još kojih 4—5 mjeseci, a onda će započeti sama rasprava. PANISLAMSKI KONGRES U MEKI

(Od našeg (redovitog izvjestitelja za Bliži Istok), h. Kairo, 10. juna. Nakon dolaska; indijskih (delegata, braće Ali, poznatih vodja indijskih Muslimana, stigoše u Hedžas i egipatski odaslanici pod vodstvom Šeika Ahul Azajema. Kralj Ibn Saud, koji je sazvao panislamski_ kongres za 26. juna u Meku, da odluči o položaju Hedžasa unutar muhamedanskoga svijeta, posflao je egipatskoj delegaciji članove vlade ususret do- Džede. Šeik Abul Azajem i njegova pratnja stanuju kod kralja Ibn Sauda kao njegovi gosti, gdje su okruženi velikom pažnjom i simpatijom svega pučanstva. Tome se dogadjaju pripisuje u ovdašnjim mjerodavnim krugovima velika važnost. Nakon izmirenja palestinskih Arapa očekuju se s naročitim interesom rezultati vijećanja u Meki i pomišlja se na mogućnost tijesnije suradnje u buduće izmedju egipatskih i hedžaskih Arapa.

komisija, na zamolbu Ontanske i francuske vlade, da raspravljaju o mandatu nad Irakom i Sirijom odgodi do oktobra. Prvoj sjednici predsjedao je Van Reels. On je predložio, da se i raspravljanje o palestinskom mandatu odloži do jesenje sesije komisije u oktobru o. g. zbog toga, što je izvještaj britanske vlade o Palestini stigao kasno sekretarijatu Saveza Naroda. Budući da je više članova komisije (naročito prof. Rappard) bilo protiv toga, stvoren je zaključak, da se rasprava o Palestini odloži za jednu nedelju dana, jer će do onda svi članovi komisije moći tačno proučiti sav materijal. Vijećanje o palestinskom mandatu i ispitivanje izvještaja o upravi i razvitku Palestine počet će 21. juna. Nakon št.o će se pročitati izvještaj palestinske vlade, dat će glavni sekretar palestinske vlade Colonel Symes još neke informacije. Prvoj sjednici mandatarne komisije prisustvovali su i delegati palestinskoga židovskoga pučanstva, bivši načelnik Tel Aviva Disengoff i dr. Viktor Arlosoroff.

DE JOUVENEL 0 CIJONIZMU I PALESTINI

Na pozdravnom mitingu održanom u čast dru. Wcizmannu u pariškom Trocaderu povodom boravka dra. Weizmanna u Parizu, održao je francuski Vrhovni Komesar za Siriju đ e

Jouvenel veoma značaja a i pa cijonizam vanredno , favor. U sram je govoru g. de Jouvenel rekao medjiu <>>• Nas dvojicu, dr. Weizmatma i mene, svijet nekako Radujem što sam se ovdje mogao sastati s drota. U mannom i učiniti se njemu sasvim razumljivim. Kad sam > lazio u Siriju aijesam u cijonizmu vidio drugo, nego vrstu . Ugične čežnje za nekom dalekom domajom. Mislio sam, Palestini imade dovoljno vjerskih trvenja, pa čemu da £4* ovo gloženje još uvećavaju Ali kad sam došao u Zem> ' vidio neobičnu sliku kako napaćeni narod oplodjuje jelo tlo, radosno i sretno služi oživljavanju Zemlje, stao zavidjeti Velikoj Britaniji, koja upravlja tom zemljom, za arapsku opoziciju ali naokolo židovskih kolonija vidio slogu Arapa i Židova. Sarađnja je njihove odnose učiaiU * dačmma i solidarnima. Zbog toga vjerujem u cijonizam De Jouvenel je završio svoj govor ovim riječima: [), Weizmann veli, da je Palestina most izmedju Istoka i Zipak ali i Sirija je takav most. Židovski je narod spona izmedr obađviju kultura,, ali i francuski narod imade takovu funkciju Neka bi se židovski i francuski narod udružili, da zajednici, izgrade most izmedju Zapada i Istoka.

Kolonizacija hasida

(Od našeg ređov. palestinskog izvjestitelja),

„ Jerusolim. 9. juna 26. i Nema- tome ni dvije godine, što su sva cijonistička javnost i štampa bili puni najraznovrsnijih izvještaja o novom djelu , Sto i® nastajalo u Palestini, o kolonizaciji hasidskih grupa u Nizini Jezreel. Pcna;jprije su stizavale jednostavne vijesti, .onda nastrane crtice sa svih mogućih gledišta, a konačno je započela bujica propagandnih brošura i članaka, što je preplavila. sve moguće krugove. Bilo je posve opravdano, što se toj kolonizaciji posvetila tolika pažnja i što se nastojalo da taj novi pothvat bude općenito upoznat. Jer ovdje je u istinu došao u zemlju novi elemenat, kakav nijesmo dosada ppznaj vali u našoj kolonizaciji. Četvrta nas je alija priučila na imigraciju porodica, dok su ranije većinu useljenika činili mladi ; ljudi, koje nije sputavala briga za svu porodicu. Ali porodice ■ hasida iz Jablone i Kosinjeca i njihovi drugovi nijesu spadali j u obični tip četvrte alije, za koju ni dadnanas ne znamo kakve !su metode najpođesnije da se ukorijeni u zemlji. Hasidi su došli iz krugova, koji dosada nijesu bili nikada tangirani cijonizmom, za koje je Palestina bila sasvim drugi pojam nego l za prosječnoga cijonistu, I ovi su ljudi došli u Zemlju s jasnom namjerom, da započnu sasvim novi život, i da izgrade koloniju zasnovanu na »nauci i radu«. Činilo se, da bi time mogao početi novi period, u kojem bi se pokretu privele nove sile, 1 koje dosada nije mogao zahvatiti. S gospodarskoga gledišta naseljivanje hasida u Palestini j predstavljalo je čitav niz teških pitanja. U tečaju desetljeća prikupili smo u Palestini iskustva o tome, kakove pretpostavIke traži poljoprivredna kolonizacija. Znamo da bez dovolj| noga kapitala bez svjetovanja stručnjaka i bez minimuma tje[ lesne priprave i predznanja ne može da uspije izgradnja jedne | kolonije, Nijesu li ispunjene ove pretpostavke, troši se golema j snagsr-u jalov posao i samo krajnji napor i apsolutna predanost cilju, mogu da nekako svladaju ove nedostatke. Osnivanje društva »Nahlat Jaakov« pod vodstvom »reb’na iz Jablone« 1 okupilo je u većini odličan ljudski materijal, i samo je savjesna. selekcija omogućila, da se na tešku zadaću pošlo s veliI kim oduševljenjem. Ovo je oduševljenje bilo možda najbolji i kapitali, što su ga doseljenici donijeli, jer su haluci u nacionalnim kolonijama bili pripremljeni Za rad, a osnivači kolonija na bazi privatnoga gospodarstva raspolagli su s relativno veli{ kom svotom novaca i relativno znatnim pomoćnim sredstvima. Prvi pokušaji što su ih preduzimali hasidi u Palestini, bili su ! sa svih strana posmatrani s mnogo pažnje i živim interesom. Adi je unaprijed bilo jasno, da to nije dovoljno. Interes se je uglavnom očitovao u tome, što se posjećivalo naselje, pravilo mnogo fotografija i što se je ovo novo pređuzeće iskoristilo u sve moguće propagandne svrhe, za što je, zapravo, bilo naročito podespo. Ali je unaprijed manjkalo stručno i čvrsto vodstvo. Kod ovakove kolonizacije, koja je operirala s neakli- ! matiziranim, na teški rad nenaučenim ljudima, koji su uz to raspolagali s malo novca, ovisilo je sve poglavito o tačnom racionalnom planu, sistematskoj, opreznoj investiciji raspoloživog novca, brižnom i tačnom svjetovanju i upućivanju novih elemenata. Da je bilo svega toga, moglo se je smatrati sigurnimda će kolonija preturiti prve teške stadije. Činilo se, da su s time računali i hasidi. koji su otputovali u Palestinu. Ali im je potrebna pomoć pružena u nedovoljnoj mjeri. Razlozi su jasni. Tri hasidske kolonije imale su privatni karakter. Radilo se o društvu, kojem je mogao pristupiti, tko je htio da se iseli u Palestinu i tko je raspolagao nekim odredjenim kapitalom (Tražilo se u pravilu 500 funti, ali su silom prilika primljeni i članovi, koji nijesu imali toliko novaca). U Palestini nijesu ovi članovi društva unaprijed bili priključeni kojoj odredjenoj grupi ili organizacij. Pojava ovh ljudi u Zemlji značila je posve novi fenomen, koji će istom morati da sraste sa onim, što je već stvoreno. Osim toga zauzeli su »Nahlat Jaakov« i njegove posestrimske kolonije, naročiti položaj. Nijesu mogli biti uračunati u srednji stalež, iako im je na prošlom kongresu odobren budžet iz sredstava predvidjenih za kolonizaciju srednjega staleža. Jer njihov socijalni stav nije ih stavljao u tu kategoriju. U početku bilo je to nešto nejasno. Osnovke, na kojima su se gradile kolonije, imale su i napola privatni a napola nacionalni karakter. Jedan dio zemljišta pripadao je Keren Kajemetu, koje je kupio za baside, i primivši od njih zajam, da se lakše provede kupnja. Drugi areal kupili su kolonisti sami privatnim putem preko PLDC-a. i I U ugovoru s Keren Kajemetom obvezali su se hasidi na sa- j mostalan rad, da ne će uzimati radnike, nego da će raditi . ] sami. Ali je ostalo problematično, kako će se to moči da provede u praksi, budući da je jedan dio zemljišta bio privatno

vlasništvo, a kolonisti nijesu dobili pripomoći od Keren Hat I jesoda. Tako su hasidi ispočetka imadi direktnu vezu samo i i | Keren Kajemetom. Tek kasnije stupili su u vezu i s Keres i Haiesodom, a time i s kolonizacijonim odjeljenjem Cijonističii i Egzekutive. Radništvo je već od početka gajilo potpune simpatije pre. t ma hasidskim kolonistima kraj Jadjura AK ovdje se je mogle zamjetiti neka rezerviranost. I tu je trebalo najprije naviknuti >e j ovim ljudima, upoznati ih, fcak,o hi se moglo znati, kojih udaća, tu ima, što valja da se čini i kako će se ovaj novi elemenat prilagoditi prilikama u Zemlji i principima radmćli organizacije. Već od prvoga dana bilo je srdačnih veza izmsdju susjednoga Nahalala i »Nahlat Jaakova«. Iskusni poljoprivrednici iz Nahalala svjetovali su haside i upućivali ih, što i kako treba da se radi. Ali to nije moglo biti ništa više do ograničeno olakšanje. Treba učiniti više, da se ljudi nenavikli na rad osposobe za kolonizaciju u novoj i prilično teškoj klimi. Institucije radničke organizacije stajale su u neku ruka pred zidom, jer se nije radilo u ljudima njihove sfere. I tako su se u »Nahlat Jaakovu« dešavale greške, zbog kojih su kolonisti u »Nahlat Jaakovu« morali dobrano da trpe. Teško gospodarsko stanje u Poljskoj očitovalo se je ovdje i pojačalo teškoće. Zbog propadanja imutka u Poljskoj nijesu članovi društva mogli plaćati svoje doprinose. Drugi su napustili odluku, da se isele u Palestinu i tražili, da fm se vrate ulošci: i nije se usto ispunila nada, da će kolonija naći pomoć u raznim radovima, koji su trebali da se poduzmu. Rezultat je bio teško ekonomsko stanje. Razumije se samo po sebi, da su se posljedice toga stanja morale očitovati u socijalnom životu naselja. Nakon svih teškoća počinju naselja hasida da se dskristalizuju u novoj formi. Privatno se zemljište prodaje, jer je i onako jedan dio članova napustio odluku đa učestvuje u kolonizaciji Tako će preostati samo zemljište Keren Kajemeta. Jednako će naselja imati tla dobiju natrag novac, što ga je i udruženje pozajmilo Keren Kajemetu da olakša kupnju. Novcem, koji će se ovako dobiti, otpravit će se članovi u inozemstvu, koji istupam iz društva, i oni, koji odlaze iz kolonim Tad će kolonija imati opet slobodne ruke za rad. AU njen se karakter Ume mijenja. Iz poluprivatnog udruženja nastaje grupa ljudi, koja radi na zemljištu Keren Kajemeta i s kapitalom Keren Hajesoda. I iznutra promijenilo se koješta u naseljima Elementi, koji nijesu bili dorasli prilikama ili se nijesu htjeli snaći, odjeljuju se, pa ostaje srčika odabrana strogom selekcijom, koja će moći da radi dalje, jasnom, ustrajnom voljom '■ energijom. U tem momentu ovakovoga obrata dolazi kolonim i pod strogi nadzor i savjesno vodstvo. I Egzekutiva i Keren Kajemet, a usto i centrala organizacije zemljoradnika osjećaju se sada odgovornima za taj rad, pa će potpomagati riegov razvitak, pratiti ga i voditi. Time se naselja hasida uvode u stalnu kolotečinu, poput ostalih nacionalnih kolonija Razvitak kako je ovdje skiciran desio se u Palestini. a đa mu nije bila posvećena osobita pažnja. Zamro je žagor oko kolonija. Spala je bujica članaka. Putnik koji prolazi Nizinom Jezreel vidja barake uz cestu i ne zamjećuje ništa naročitogAli ako treba da se konsolidacija vrši tiho i premda se propagandna bura, kao što smo je doživjeli na početku, mora s pravom osjetiti pretjeranom i nezdravom, treba u najmanju ruku crpsti pravi nauk iz pokušaja ovih koloniia. Dobri i neiskusni elementi, koji hoće da saradjuju u izgradnji Zemlje, ne snw' J se prepustiti samima sebi i moraju se više nego djelomično potpomagati. Treba da postoji brižno i detajirano vodstvoSvaka akcija mora da ima čvrst plan, a potrebni stručnjaci mora da budu na pravom mjestu kako se ne bi uzalud utrošila i snaga i kapital. Ne treba dakako pretjerivati d isticah tendenciozne dedukcije. Teškoće, koje trebaju đa svladam kolonije nijesu samo produkt grješaka, što se poćinjaju u Palestini. Veliku je ulogu kod razvitka imalo stanje u Galutn. znatno su tu utjecale ekonomske prilike u Poljskoj,' a sve to ne ovisi o našemu uticaju. Osim toga donosi svaki novi ral svaki novi pokušaj svoje naročite teškoće i probleme, kop se ne mogu unapred tačno predvidjeti i koji se moraju tačno upoznati prije nego Sto se mogu da svladaju. Kod živoga tijela nema ukočenih pravila i šablona. Ali ima iskustava i tima treba da se koristimo. U tom je smislu razvitak hasidskih koloniia nauk za nas i našu kolonizaciju. A upravo su elementi koji imadu kapitala i socijalnoga razumijevanja podesni. prošire bazu našega rada, pa treba đa ih savjesno i u pravo vrijeme potpomaže. Gerđa Arlos orof f-Go 1 d be r g.

2

»2IDQ~. <

RDi a