Жидов

renLitva Keren Kaijemeta. Posto je o svemu bio taćno Lnforfisan, on je jedino fsftakao potrebu sistematskog rada i za odelenje osiguranja u korist Keren Kajemeita, pa će ovd. PoverertiStvo K. K. i ovojl grani rada posvetiti veću pažnju.

| Buena A. Alkalaj. | Dne 27. juna o. g. preminula je u Beogradu uvažena starica gdja. Buena, supruga skoro preminulog babama Avrama A I kal a ja, Već od dužeg vremena pokojnica bolovala od bolesti srca. U pjokojniol gubi kratko vrijeme iza prenrinuća oca svoju majku g. David A. Alkalaj, član Nadz. Odbora S. C. zajedno sa osmoricom svoje braće, kojitna kao i svoj ožalošćenoj porodici izrađujemo naše najiskrenije saućešće.

HERZL-SPOMENSLAVA U ZAGREBU. Žaloboa služba Božja. Komemoracija. Govor gosp. dr. Huge Kona. U predvečerje 22. obljetnice preminuća dr. Teodora Herzla, u četvrtak' dne 1. jula uveće održana, je u hramu žalobna služba Božja. Bio je prisutan Stav Radni Odbor Saveza Cijonista u svečanom odijelu, jednako predstojništvo bogoslovne općine i predstavnftcš zagrebačkih ciljon. društava i žad. institucija. Kantoralne funkcije obavio je kantar gosp. Weissmann. Rabin g. dr. Oavro Schwarz uvjerljivo je iznio velSčSnu .Herzlovoga djela tetlćući njegovu svežidiovsku koncepciju, po kojoj nije tražio rješenje samo za Židove jedne zenv'je nego za svu židovsku zajednicu uopće. Nepoznat u času kad se podigao da širi’ svoju misao, ušao je doskora U srce naroda. Poput proročkoga svijetla zasjao je Herzl na židovskom obzorju. Svojim je djelom zbio masu našu, ditijemnu i bespomoćnu u jednu impulzivnu cjelinu, ali mu sudbina nije dala da Vidi ostvarivanje njegovih snova u Eirec Jisraelu. Herzlova smrt pada u vrijeme triju sedmica žalosti), kad se narod sjeća katastrofa u punoj naidi u bolje dane, vjerujući u ispunjenje velfkih proroštava. Nakon što. je g. dr. Schwarz završit) svoju propovijed, otpjevali! su zbor i kantor g. NVeissmann prigodni psalam, a iza toga) izrekao je dr. Schwarz Kadiš pred Arom Hakođešom; Na kraju su kantor g. NVeissmajnn i zbojr otpjevali »Sivisi ađonaj«.

U nedjelju prije podne održana je u dvorani »Mukabija« najavljena svečana komemoracija. Gdsp. dr. Hugo Kon, predsjednik Izrael, bogoslovne općine u Zagrebu, održao je svečano spomen-slovo, u kojemu je sažeto & plastičkli istaknuo značefku Herzlove ličnosti i HerzJova djela. Još je premalena, po vremenu, distanca naša od Henzlova života, a da bismo mu mogli} bez subjektivnosti odrediti, sasvim objelctßvno, mjesto koje ga ide. Onj Ju za nas velikan, utirač, klealistićan borac, čovjek pjesničke zanoš’jvosti kao i svi veliki pregaoci. Herzlove ideje i kroz sve nužne peripetije koje donosi životna realnost, ostaju snažne i tačne, ostaju osnovkama. Židovski je problem Herzl zahvatio u cjelovitosti, a plod toga razmatranja bila je konstatacija: tnS smo narod, mji smo jedan narod. Ideja ■ medjunarodne harmonije i apsolutne pravde dominantna je kod fletzla, što je zapravo Židovska nota njegovoga ftazßranja u tom pogledu. Narod je s oduševljenjem prihvatio Herzlov zov. Kad je proces ostvairivanja cijon. ideaia stao) da snažno napreduje, Herzla već nije b!lo medju žiVi'ma. Još uvijek ne mogu narodi da ertski regulišu svoj odnos prema! Zidovima, pa neka bi, prema suštini cionske misli židovski narod zauzeo naskroz etički stav prema svakom narodu, potpomažuo kulturni napredak po vrijednosti svojih Sskonskih snaga. Oplodjuje se već pustoš krvavim znojem oduševljenih idealista. Ovo preganje nije tek epizoda nego presudno djelo. Vjeran ideji Herzlovoj Ždovskii će narod k.ročfilT dalje i mučeći muku na djedovskom tlu visoko dignuti zastavu socijalne 1 internacionalne pravde, da na djelu pokaže, da židovstvo dosada 1 još nije reklo svoju posljednju riječ. Živo odobravanje nagradilo je govornika za njegove sadržajne riječi.

|Roza Weiss.| U petak dne 2. uf.a preminula ie u Zagrebu nakon duge bolesti gd|a. Roea We i ss, supruga gosp. Adolfa We!issa, nastavnika zagrebačke Zid. Konfesionalne Škole u miru. Pdkojnrca je sahranjena u nedjelju dne 4. o. mi. prije podne. Zihrona livrahaf Gospodinu Weas«u izričemo ovim putem naše iskreno saučešće.

| Rudi Sitzer. Nesmiljćnd je udes pokosio mladi život ti naponu snage i životnoga elana istrgnuti iz krila harmonične porodice nadobudnoga i dobrog sina a iz krugova zagrebačke omladine mnogo voljenoga druga. Ruda Sitzer bio 'je kao vanredno talentovani športaš veoma cijenjen u jugoslavenskoj sportskoj javnosti, a zdrava karaktemost i simpatična mladenačka odrešitost učinila ga naročito simpatičnim u redovima naše cijonističke omladine. Prošle je godine bio s uspjehom svršio graditeljsku školu i s mnogo je ambicije ušao u zvanje pokazujući u radu savjesnost i ustrajnu radinost. Mladi pokojnik sahranjen je u ponedjeljak dne 5. o. mj. poslije podne. Unatoč nevremenu ispratilo ga je do groba mnoštvo njegovih mladih drugova i starijih prijatelja. Skupilo se čitavo aktivno članstvo »Makabija«. Od ulaza u groblje do groba nosili su lijes članovi Makabija. Nad grobom oprostio se od pokojnika ispred »Makabija« toplim i usrdnim riječima g. Samuel Deutsch. Neka mu je taka zemlja nad zemnim .ostacima njegovim. Rastuženoj porodici naša najiskrenija sućut.

Promocije. U subotu dne 3. jula diplomiran je na zagrebačkom univerzitetu za magistra farmacije g. Josip Milhof e r član Radnoga Odbora Saveza Cijoaiista i Hanhage Saveza Žid. Omlad. Udruženja. U srijedu dne 30. juna diplomiran

je na Kraljevskoj Visokoj Tehničkoj Školi u Zagrebu za inženjera arhitekture g. Ernest f eissmana sin zagrebačkog kantora g. Josipa Weissmanna. Srdačno čestitamo!

SPOMENSLAVA ZA HERZLA U SARAJEVU. (Od našega redovitoga dopisnika). Ove je godine Sarajevo d°stoj oo proslavilo obljetnicu smrti smrti našega velikana dr. Teodora Herzla. Na samu godišnjicu u petak pred večer održana je služba Božja u Aškenaskom hramu. G. nadrabin dr. Wes z e 1 govorio je p značenju djelovanja Herzla i o njegovoj ličnosti. Poslije govora dzmolio je pred otv.orenim hakodešom haškavu. U subotu na večer poslije molitve Arvita bila je svečana služba u Sefardskom hramu. Posjeta je bila odlična. Svečanost je otvorio natkanlor Altarac tužaljkom »Caddk ata . . .«, praćen ,od Lirinog zbora i zatim pročitao 49, pslm. Spomenslovo g. nadrabina dr, L ev i a bilo je snažno, übjedljivo i puno misli. Prikazavši kako pojedini junaci i genije stvaraju povijest, reče da su Jevreji i u diaspori imali mnogo velikih duhova i heroja, ali samo jednog vodju Herzla. Iznio je stanje Jevreja u drugoj polovini 19, stoljeća kad je jcvrejstvo stalo da se strovaljuje i na tome objasnio veličinu Herzlova dijela, U krupnim crtama predočio je Herzlov rad, govorio o uspjesima i naporima u Erec Jisraelu, p ( ozvao prisutne, da svako bude šamaš u menori i završio starom zakletvom: Im cškahch Jcrušalajim, tiSkah jemirS!« Poslije govora g. natkantor je otpjevao psalam Mihtam le-David, našto je g. nadrabin piPćitao haikavn i zapalio za pdkcvj duše našeg vodje jedan plamičak u aertamidu i jedan predsjednik općine. Zatim je nadkantor izmolio kadiš i »Lira« je zapjevala Hatikvu. Time je ova lijepa svečanost završena. Ovih dana pOovodi se ovdje akcija za Herzlovu šumu u Palestini. Rezultat još nije poznat. (J. M,).

KARLOVAC Henđor« spomenslava. Predavanje g. dra. Aleksandra Lichta. — ■ Lijepi uspjeh šekdske akcije. (Od našega redovitoga dopisnika). Kaiošto i svake tako je i ove godine Mjesna CijomsL Organizacija na 1. jula ove godine, u predvečerje smrtnog dana Herzldvog priredila svečanu spomenslavu. U pol 9 sali na večer održana je u hramu svečana žalobna služba Božja, na kckjdj je rabin g. dr, Bernard Šik održao kratki ali snažni govor. Natkantor g. David M e i s 1 je uz pratnju kora svojim lijepim i simpatičnim glasom otpjevao žalobne pjesme i jedan psalam( od Hellera, držan u modernijem muzičkom stilu. Prigodom ovogodišnje- spomenslave počastio je Karlovac svojim posjetom prvak jugoslav. cijonizma g. dr. Aleksandar Lic h t, koji je iza službe božje u prostorijama MCO održao jedan u svakom pogledu vanređan govor te upravo plastički prikazao veličinu Herzlpvu kao čovjeka i Židova. Kod svih prisutnih bež razlike naziranja postigao je osobit uspjeh. Ovogodišnja Herzlova spomenslava Mjesne Cijonist. Organizacije bila je vanredno dobro posjećena te su joj uz žid. pučanstvo bez razlike sudjelovali i predstavnici Bog. Općine i »Hevre Kadiše«. Ta se spomenslava übraja medju najuspjelije žid. priredbe u Karlovcu. IUO/lOPI Ovih dana završena je ovogodišnja šekelska akcija sa osobito lijepim rezultatom. Dok je prošle godine sakupljeno 56 šekela, ove je godine sakupljeno 80 f što ponovno pokazuje širenje cijonske misli u Karlovcu. * Kcren Kajemct je ove godine dobro organizovan. Osim redovitog mjesečnog übiranja od samokontingentiraoja, ispražnjuju članovi »Karl. Žid. Omladine« svakog drugog mjeseca škrabice KKL-a, koje su se lijepo udomile u gotovo svim žid. kućama, što se naročito moglo konstatovati kod posljednjeg ispruživanja, koje je završeno s lijepim rezultatom.

ČAKOVAC. (Od n*i Cig redovitog dopisnike). Dne 27. juna posjetio je g. Eugeaii Hoflmann! DoJnju Lendavu, da tamo raspada škrabice i provede šekel-aikciju. Uspio je smjestiti nekoliko škrabica,' I otprije bilo je u Donjoj Lendavtj nekoliko škrabica, pa ih sada imade ukupno 14. Jed ni cijonista u Donjoj Lendavft je, koliko znamo tamošnji veoma obljubljeni kantor g. Adler. Oa je svjetovao đakovačkoga delegata, da bi ponajprije trebalo održati

iednu dobro orgarezovanu cijonistićku propagandnu priredbu, pa osnovati društvo i zatim provesti šekel-akciju. Nadamo se, da ćemo na ovaj način moći doskora predobiti židovsku općinu u Donjoj Lendavi za našu stvar i pro. vesti najuspješniju šekel-akciiju. (J. HJ

VIROVITICA. U utorak dne 29. junaj održalo je Židovsko potporno gospojinsko društvo »Mirjani* u Virovitici svoju 11. redovitu glavnu skupštinu. Iz izvještaja funkcijonara razablre se, koliko je oivo mlado društvo u kratko vrijeme &’ uspjehom poradik) za dobrobit jevrejskog življa u Virovitici, a naročito za übogu siročad. Društvo hrani i odijeva stalno više siromašnih obitelji, a osim toga potpomaže razne kulturno-jevrejske i institucije. »Mirjanu je, što valja naročito istaknuti postiglo, da je jevrejski život u Virovitici postao intimnim p drugarskiji Separiranje neke bolesne jevrejske buržoazje nestaje. Mnogo su tomu doprinijele priredbe »Mirjame«, koje su i. moralno i materijalno veoma uspjele. Priredbe društva i»Mfirjam« su prvi istupi virovitičkog ž'dovstva u javnosti. Priredbe društva postale su uzorom drugim društvima, koja su počelu posvema da kopiraju formu tih žid. priredaba. No najjaču stvar je društvo pokrenulo, kad si je stavilo zadaću, da jača jevre.isku svijest u jevrejske majke. Vodstvo je društva uvidjelo važnost jevrejske svjesti majke po odgoj žad. djeteta, zato si je uzelo zai zadaću, da u tom smislu utječe na jevreUske maike. Tako je društvo odredilo svojim članovima, da moraju redovito polazit- službu božju, koju su do sada jievreiske žene posjećivale veoma slabo. Naravno, da se taj gest ođrazuje S na djedi Gospojihsko društvo »Mirjani« moglo je da na svojoj ii. gl. skupštin. notfJra lijepe uspjehe u zadnjoj radnoj godini, no ti će uspjesi brltt sigurno mnogo većS a mi. ih i očekujemo bude lil se red »Mirjame« naciionateovao, bude li okrenuo putem Palestine. Na ćelu upravnoga odbora, je predsjednica gđja. Izabela Rotter; potpredsjednica fe gdla. Hermina Lovy, a tajnica Jozefira Weinberger. (M. F.)

BROD NA SAVI. Našeg vrlog sumišljenika i inače obljubljenog gradjanina u Brodu n. S gosp. Ignjata Sidona ! njegovu porodicu zadesio |e težak udarac. U najljepšoj dobi prenflnula je njegova supruga i uzor majka svoje djece. Pokojnica je pokopana u Zagrebu na Mirogoju uz veliko učestvovanje prijatelja ove odlične židovske familije. Naročito je zapaženo, da su sahrani prisustvovali svi bivši žid. sugradjanš go&p. S - dona, koji sada stanuju u Zagrebu. Bogoštovna općina i Hevra Kadiša iz Broda izaslali su svoje izaslanike zajedno sa natkantorom g. Hendlom, što pokazuje koliko ožalošćenu famiKiju štuje židovska zajednica u Brodu. Gosp. natkaritor Hendl otpjevao je sa mnogo osjećaja tužaljku »E 1 mole Rahamim«. Kako saznajemo, općihski odbor S Hevra Kadiša a Brodu, koje je vodećim odbornikom g. Sidon, sjetili su se ovoffn prigodom pokojnice i na taj način, da su na njezinu uspomenu položili oveće iznose za maslinova drva u (lerz'ovoi šum'. Toj su se akciji pri druži i svi prijatelji ove Štovane židovske familije. Mi i s naše strane izrazujemo rastuženoj poroditi naše iskreno saučešće. CF-1

STARI BEČEJ, Spomcnslava omlad. udruženja »Ivrijc* poTodom 29. tamnza. Omladinska konferencija. (0 4 našega redovitoga dopisnika). Židovsko nacijonalno omlad. udruženje »Ivrija« .održalo je dne 4. o. mj. spomena lavu za blagopokojnga dr, Tedcta Herzla. Uvodnu riječ govorio je g. G. Horvat. Pjesmu »Vodji« deklamovala je gdjica Terka Gomboš. Lijep i snažan svečani govor održao je g, dr. Oto M an d 1 iz Novoga Sada. Iza toga odsvirao je G. Horvat na vioHočelu Bruchov »Kol mdre«, Na glasoviru pratila ga je gdjica B. Heraog. Na kraju je otpjevana »Hatikva«. Moralni i materijalni uspjeh je veoma dobar. Za masline u Herzlov gaj sakupljeno je Din. 1100.—, a u manjim darovima za KKL Din. 192.—.

U ned"eiju dne 18. jula održat će se u Starom Bcčeju predsletska konferencija omlad. udruženja iz Vorjvpdine o tome Vjesnik SŽOU u ovome broju Ured. »Židova«).

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja

Korespondencija. U zadime se dane veoma pojačala korespondencija Misrada. Gotovo sva sav. udruženja se javljaju pa ii ona, koja su cijelu godinu [šutjela. OSJto se Vidi gibanje, koje je nastalo ciko šteta. Sva sav. udruženja najavila su već dijelom neformalno, a dijelom i formalno svoje učešće na sletu. Mnoga su već priposlala svoje rezolucije za Sav. Vijeće (o ideologijskoj strukturt Saveza, o odgojnim metodama, o,stavu prema Ahdutu, o metodama uprave i rada, o Cudeotiu i Sav. Vjesniku i mnogo drugo), a mnoga su nestilizirane prijedloge poslala. Osim sav. udruženja interesiraju se mnogi pojedina' l , koji u svom mjestu nemaju sav. udruženja, a žele da stupe u (kontakt sa Savezom. Osim Itoga se u užem krugu sav. članova (Hanhaga. M'srad i mnogi bivši članovi R. O.) živo korespondira o .saveznim a sletskm pitanjima. Već se dobrano osjeća da su slensikl danu na domakul Adresa Sletblroa nije više Maštala Djenertća ulfca, nego Krekova 1, L kat, na koju adresu sva odnosna pisma slati treba Zajednička hrana stoji Din. 80 (i kašerl), a računa se ovamo, dva ručka ■!■ tri večere (25. —27. jula, jedan ručak na Ilidžil). Tko reilekflka na zajedničku hranu, neka to ne zaboravi javiti sletskome odboru.

Zajednički polazak na slet iz Broda. Misrad će pravovremeno obavijestiti! Sav. Udruženja, kada je najzgodnije da podju na slet, jer će se iz Broda kremftt posehrtim vozom do Sarajeva. U toj stvari! treba udruženja naročito .precizno obavijestiti Misrad. Pjevačko natjecanje. Već je stigao veoma lijep broj java za pjev. natjecanje prigodom sleta, no čucfimo se, da' se baš najbolja sav. društva još nijesui iizjasnßla u toj stvari, odnosno još nijesu najavila svoje sudjelovatelje, premda je slet već za 1 nekoliko dana Osobna vijest. Cian Hanhage Joža Milhofer promoviran je 3. a mj. na zagrebačkom sveučilištu na čast maestra farmacije. Srdačna čestitamo

4

»ŽIDOV €

BROJ 38.

electro-lu* Štrosmajerova 8. ZAGREB Telefon 29-24Univerzalni aparat za čišćenje štenad Tražite besplatne i bezobvezne pokuse.