Жидов

ŽIDOV

Manifestacija za cijonizam u Londonu

Maršal Allenby, osvajač Palestine o cijonizmu Počasna adresa engleskih cijonista maršalu Allenby-u Mr. Baron daruje za Keren Hajesod preko šest milijuna dinara - Najveći dosadašnji pojedinačni doprinos za Keren Hajesod (Od našega londonskoga i z v j e s t it e 1 ja.)

London, 5. jula. Osvajač Palestine britanski maršal lord Allenby, koji je ■917. riješio Jerusolim, a g. 1918. već i svu Palestinu turskoga Icspodstva, vratio se pred kraće vrijeme opet u London. Dalas ovaj odlični britanski vojskovodja, jedan od najvećih što ■h ima Velika Britanija, a bez sumnje baš zbog Palestine ■ i zbog operacija u Sudanu i Egiptu i jedan od najpopularnijih izvan Engleske ne vrši službu ni na kojem lažnom položaju a sve zbog toga što se ne slaže s nekim Klasovima i taktikom današnje vlade konzervativne stranke B>od Stan!eyem Baldvvinom u njenoj politici u Sjev. Africi. V vrijeme, kad je maršal AUenby osvajao Palestinu nije bio Irijatelj cijonizma. Ovaj p ( okret fantastičnoga pregnuća jed■>oga dijela Židova, činio mu se sićušnim. Sugestivnost ličnoIti naših prvaka naročito Weizmanna, upravo elementarna Brnjica mladih snaga, što je navrla u Palestinu odmah nakon Bavršetka rata učiniše cijonizam respektabilnim, udivljenja Brijednim i hladnome maršalu. U nedjelju dne 4, jula priredile londonski cijonisti veliBoi priredbu u čast maršalu lordu Aller»by-u u velikoj dvorani Ba javne priredbe »Mile End Empire« u istočnom dijelu Lon■ooa i East Endu, u kojem stanuje veća čest londonskih Židova. Kbog defekta na autobusu, što se inače rijetko dešava, stigao Bam na priredbu kasnije nego što sam namjeravao. Morao sam Be proturati kroz guste redove mase nazoćnika da doprem Bekako do blizine estrade, da uzmognem laglje bilježiti. Bilo Be prisutno nekoliko hiljada ljudi; sve čovjek do čovjeka. Priredbu je otvorio lapidarnim riječima predsjednik organizacije britanskih cijonista, Mr. Philip G u e d a 11 a slaveći Borda Allenby-a i izrekavši hvalu Engleskoj zbog podupiranja Bijonizma. Iza toga- izrekao je kratki hebrejski govor sliBnoga sadržaja gosp. Goldbloom: U doba žalosti za raBorenim hramom sjećanja velike katastrofe, slave sada široki ieđovi s osjećajem blagodarnosti velikoga engleskoga sina, PO)i je u poštovanju biblijskih starina osvojio sveti grad ne iskvrnuvši ga ratnom brutalnom gr.ozotom. Nakon ovoga govora pročitao je počasni sekretar orga»izacije britanskih cijonista Mr. Landlov »the bon.our Idress«, svečanu deklaraciju štovanja i zahvalnosti lordu Llenby-u sa strane engleskih cijonista. Adresa je umjetnički opisana, hebrejski i engleski, na žućkastom pergamenu; pot>isali su je sir Alfred Mond, dr, Hajim Weizmann, Rev. Golđ>:oom, Mr. Phillip Guedalla, rabin dr. Daiches i drugi. GOVOR LORDA ALLENBVA. Kad je Mr. Landlovv završio svoj kratki govor provalilo e oduševljenje prisutnika. Klicanje i pljesak kao da ne će da lanu. Konačno se, kad je lord Allenby zahvalivši se diskretom naklonom za oduševljeni pozdrav stao da govori, stišala "Jra. Elegantna pojava maršalova djeluje respektabilno, Mirna estikerlacija u govoru, umjereni a ipak energični akcenat poa,u svakoj riječi punu uvjerljivost: •Sa zahvalnošću i dirnut primam od vas ovo očitovanje. J odine 1917. počastiše me svojom slavom Židovi u Jeruso'mu j dad.oše mi u prisustvu dr. Weizmannia svitak Tore, >a <l, eto, i drugo ovako veliko počašćenje, Necijoniste teško laćaju cijonizam. Cijonizam je sinteza religije i nacije; Ži-11 mogu unatoč tome, što su odani idealu Cijena raditi i dae za boljitak države, u kojoj žive kao ravnopravni, konuktivni, lojalni gradjani. Nigdje nijesam naišao na ljude, 01 toliko vjeruju u svoju stvar i koji bi se za nju mogli za°hti s toliko oduševljenja kao što je to u cijonista a naro■to u đr. Weizmanna. Djelo, što ga vrše cijoniste u Palestini a !2ačudnije je od svega na Orijentu. Za vrijeme rata predavalo se britanskoj vojsci da nema dovoljno sim-

patija za cijonističku stvar. Činilo se time krivo, jer se štošta moralo učiniti iz opreza —-a ti su se gestovi sasvim pogrešno tumačili. Danas se vidi, da je u britanske vojske bilo i da ima simpatija za pregnuće cijonista. »Godine 1918.«, reče maršal, »stajah na pješčanoj prudi blizu Jafe, gledajući gradić na pijesku blizu mora. 1925. stajah na istom mjestu. što se sad već zvaše ulicom moga imena, i gledao gdje bruji život grada od trideset hiljada ljudi. Ono što je učinjeno i što biva u Dolini Jezreel očit je znak, da, dokaz, da je budućnost židovskoga djela u Palestini u zemljoradnji. Danas je Palestina jedina zemlja na Orijentu, u kojoj vlada mir i blagostanje. Stanovnici izriču, doduše, nezadovoljstvo, ali je to božansko nezadovoljstvo, što se radja od nastojanja za savršenstvom. Cijonističko djelo ne treba filantropiju nego moralnu i materijalnu pomoć. Ne milostivih darova; zajmovi i kapital potrebni su za vaš razvitak!« Opet je na kraju govora bilo oduševljenoga klicanja. DAR OD 25.000 FUNTI ZA KEREN HAJESOD. Na estradu stupi Bernhard Baron, čuveni židovski londonski filantrop, I sad se desilo, što se prikriveno nagoviještalo u jednom dijelu cijon. i palestinske štampe: Mr. Baron izvadio je ležerno iz lijevoga džepa ček na 25.000 funti i predao ga predsjedatelju rekavši: »Osjetio sam zahvalnost i udivljenje slušajući lorda Allenby-a, Kao izričaj blagodarnosti predajem Vam, eto, ček na 25.000 funti«. Oduševljeno odobravanje popratilo je ovaj trenutak. Dar Mr. Barona predstavlja najveći pojedinačni doprinos, koji je dosada dobio Keren Hajesod, Na kraju je rekao Dr. MEIZMANN živo pozdravljen od svih nazočnih; »Nemamo titula ni časti, za ličnosti koje cijenimo, ali zahvalnost, koju vječni narod nosi u srcu za one koji mu učiniše dobro, veća je i vrijednija od svih titula i časti. Povjesnica notira imena premnogih generala, koja se zaboravljaju u vijekovima, ali će vječno živjeti ime onoga generala, koji je osvojio Palestinu i omogućio ostvarenje B|ilfourove deklaracije«. Mr. Baronu uputio je dr. Weizmann ove riječi; »Dolazite nam u vrijeme nužde, da pomognete naš izgradjivalački rad. Time ste, uvaženi gospodine, dali svoj dio za oslobodjenje. Želim, da št.o prije posjetite Palestinu i da vidite ljude i Zemlju, kako biste na taj način našli naplatu za svoj čin« I rabin dr. Daiches zahvalio se Mr. Baronu usrdnim riječima. Iza toga završena je ova velebna priredba. Valja podcrtati riječi maršal« Allenby-a o nekim mjerama vojske za vrijeme rata, koje su se »krivo tumačile«. One su poput demantia Allenbyjevog ranijega nesklonog stava prema cijonizmu, A pored toga sama činjenica iskrenoga njegovog zalaganja za našu stvar, iskreno shvatonje naših potreba treba da se pozdravi kao pozitivna vrijednost. ♦ Istoga dana, 4. jula, poslije podne, otkrila je u lijepoj sinagozi »Stephen Green« SPOMENPLOČA PALIM ŽIDOVSKIM VOJNICIMA, koji su ratovali u Palestini pod vrhovnom komandom maršala lorda Allenbya, a potječu iz Londona. Na ploči imade 674 imena. Lord All en b y održao je lijep, snažan govor u kom je iznio zasluge židovskih ratnika na engleskoj strani i hrabrost židovskih odreda u borbama u Palestini. Veoma lijepo spomenslovo palim židovskim ratnicima, kojih su imena zabilježena na ploči, održao je engleski grandrabin dr. Hertz.

Izvještaj engleskoga ministarstva za kolonije o upravi Palestine.

Pred nekoliko dana izašao je iz -tiska kao posebna knji3 lCj engleskoga ministarstva za kolonije o upravi “ estioe u godini 1925. Izvještaj konslatuje već u uvodu, da ia godina bila perijod mira, konsolidacije, intenzivnijega P a ' n °ga rada i pojačanoga blagostanja pučanstva. Potanje e r eferiše u toj knjizi o organizaciji uprave zemlje i o finan°‘ncm stanju. God. 1925. donijela je u budžetu palestinske suvišak od 1,069,576 funti. Detajno je ocrtan napredak )°privrede i poljoprivredne kolonizacije. Na kraju je riječ 0 *aradoji* s Cijonističkom Organizacijom. (Ziko).

ŽETVA U PALESTINI.

JTA javlja, da Palestina imade ove godine rekordnu žei*čma. Naprotiv je jaka vrućina naškodila pšenici, pa žetva nije ispunila nađe

ŽIDOVSKO PALESTINSKA LIGA SAVEZA NARODA PRIMLJENA U INTERNACIJONALNU UNIJU.

Internacionalna Unija liga Saveza Naroda imala je nedavno svoju skupštinu, koja je zasijedala dijelom u Londonu, a dijelom u Aberystwythu. Na toj skupštini primljena je nakon odulje diskusije u internacionalnu uniju i židovsko palestinska liga. Primitku palestinske lige protivio se talijanski delegat Giannini.

192,715 FUNTI NOVIH INVESTICIJA KEREN KAJEMETA U PALESTINI.

Jer u sol im, 13. jula (P. C.), U godištu koje završava 31. majem investirao je Keren Kajemet u Palestini oko 200,000 funti. U toj brojci zadržani su samo podaci o isplatama u gotov.om novcu.

Pregled

Sjednica Akcionoga Komiteja. Prva svjetska konferencija liberalnih Židova. Zagreb, dne 15. jula. Makon odulje pauze od neko devet mjeseci sastaje se Akoioni Komitej Svjetske Cionističke Organizacije. Budući da je ukinuta tako zvana Godišnja konferencija, koja je u godini, kad se nije sastajao kongres, odredjivala budžet organizacije i izgradnje Palestine i .odlučivala o glavnim smjernicama za rad imade Akcioni Komitej sada da obavlja i te poslove. Tako će Akcioni Komitej na svom zasijedanju koje počinje 22, jula u Londonu stvoriti budžetske odluke za narednu godinu i u teškoj situaciji potražiti rješenja mnogih aktuelnih i gorućih problema. U oktobru 1925, nije ni Akcioni Komitej mogao da povoljno riješi pitanje vodstva Cijonističke Organizacije. (Na 14, kongresu nije se bila mogla izabrati Egzekutiva Svjet, Cijan. Organizacije negoi je to ostavljeno A. K., da riješi na svojoj prvoj sjednici). Stara Egzekutiva, izabrana još god, 1923. na 13, kongresu u Karlovim Varyma pozvana da preuzme opet vodstvo. Odazvaše se gotovo svi. Tek dr. Ruppin majstor naše kolonizacije u Palestini i Van Vriesland voditelj blagajna Cijon. Egzekutive u Jerusolimu nijesu opet primili agende, nego, što je očigledna šteta, ostadoše izvan vodstva. U centru je pitanje pribave što većih sredstava za izgradnju Zemlje. Zašto? Opravdanost se oijonizma ne m.ože i ne bi smjela mjeriti po uspjesima i neuspjesima u Palestini barem ne po ekonomskim i kolonizatornim. Na tome se i na svim pojavama oko izgradnje Zemlje može jedino da omjeri provedivost rješenja, koje cijonizam donosi, obzirom na »židovsko pitanje«. Ali je danas tako, da smo sve povezali uz Palestinu, sve orijentisali prema noj. I u brzoj mijeni dogadjaja i siUiacija, u toj jurnjavi moramo da što prije ali i što temeljitije stvorimo neoborive pozicije u Palestini, koje će biti I osnov konačnoga cilja. Ljude imamo, duhovno i fizički spremne. Ali nema dosta novaca'. Bogatuni odbjegoše od naroda ne j samo u nas nego i u svih drugih. A široke mase daju sitniš, koji se tek polako skuplja u velike svote. Nije glavno, da se od vremena na vrijeme prikupe velike svote, koje bi eventualno dostajale za koji čas. Važno je osigurati stalan i do neke mjere zadovoljavajući izvor kapitala ( i uopće odredjeni financijalni oslonac, jer je inače sav rad rasj trgan, slučajan, nesisteraatizovan, a to je kod kolonizatornih pregnuća veoma štetno, pače sudbonosno. Pitanje proširenja Jevvish Agency forsirao je dr, Weizmann baš zbog toga, što> je htio, da angažovanjem velikih žid, fina&jea i organizacija u Americi stvori institut na koji će se s ekonomske strane, moći računati, kao na stalni oslon. S pravom ističe »The New Judaea« da protivnici proširenja »Jewish Agency« nijesu mogli da nad'ju drugi put, da se uzmognu postići i slabilizovati dovoljni materijalni prihodi. Medjutim se pitanje proširenja Jevvish Agency nalazi na mrtvoj točci zbog prilika bolje reći nepriličnih odnošaja izmedju američkih cijonista i tako zvane Marshallove (necijonističke) grupe u stvari kolonizacije Židova u Rusiji, A situacija, rekosmo, nije danas laka. Ova je godina donijela deficit od 100.000 funti. Židovski bi narod trebao da ima mnogo Rothschilda i bogataša kao što je londonac Baron i sve bi bilo bolje. Ali tako nije i s time se mora da računa. Akcioni Komitej i vodstvo Organizacije imadu da pronadju način, kako da se dalje prorvarao te bi uznapredovali u radu. A svaki odgovorni cijonista treba da bude na svome mjestu, da dokraja izvrši svoju zadaću. Teško se vrši naše djelo, ali možda je to mudrost udesa: Jer će djelo rodjeno ui sto muka i tegoba biti to vrijedni e, snažnije i veličajnije, ♦ U Londonu je početkom ove nedjelje zasijedala prva svjetska konferencija liberalnih Židova. Neki su mislili da bi ta konferencija mogla da budne početkom borbe protiv cijonizma. Prisutnost rabi Stephen S, Wise-a iz New Yorka, pa rabina dr. Leona Baecka iz Berlina, koji doduše nije cijonista ali se angažuje za Keren Hajesod, jasno pokazuje da je bojazan bila neopravdana. Zaključci konferencije nijesu nam još poznati. Sudeći po dnevnom redu, koji se sastojao od umnih predavanja i referata o liberalnom židovstvu u pojedinim zemljama nije ni bilo predvidjeho stvaranje presudnih odluka, provociranih nutrašnjom nuždom. Zbog toga bi bilo interesantnije da se pozabavimo samim faktom održanja te konferencije i da s tim u vezi kažemo koju o liberalizmu u židovstvu uopće. Pokretači židovskoga liberalizma —a su se uprli, da židovsku religiju oljušte od ukočenosti i stege tradicionalnih obreda i da stvore slobodnu židovsku religijoznost, u kojoj će biti glavni momenat baš ta religijoznost tako, te bi se duša slobodno uzvinjala u sfere svoje nabožnosti. Ovakova je židovska vjera, rekoše, općena. Židovstvo ju je stvorilo, pa je zato »židovska vjera« za razliku od kršćanske, budističke itd., i mogli bi ćak da je prime i nežidovi. Prirodno je, da su ovako nijekali svaku vezu židovske religije s židovstvom kao nacionalnom zajednicom. Izbacili su iz sidura sve, što je tu bilo narodno. Ali se je većina reformatora zatrčala u pomanjkanju religioznosti i slijepo kopirala sad evangeličku sad katoličku crkvu. Pored toga mase refomat.orske nijesu se zanosile nekom slobodnom, čistom religijoenošću, nego su tek htjele da se riješe tereta obreda i nastojale da svoje židovstvo što jače

Bi a plaćena u gotovom TA NA „ŽIDOV* STOJI: E D 100.-, POLUGODIŠNJE ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. 5E RAČUNAJU PO STALNIKU. - PLATIVO I UTU' A GREBU. - BROJ ČEK. UPRAVE „ŽIDOV JE 33.83 .

godina X.

ZAGREB, 16. jula 1926. 5. aba 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB, ILICA 38. 1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPIS' SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21 -M

BROJ 29.