Жидов

ŽIDOV

Muška riječ

U našm redovima, koji su već presščert: jadikovkama o riai i defetističkim prikazivanjem situacije, mora da snažno Jjekne govor predsjednika CijonisCčke Organizacije, dr. ajima \V e i z m a nn a na sjednici Akdjonoga Konriieja. Istina je; stanje je teško i kritično. U Palestini se jurtom alijom uselilo mnogo ljudi, koji rijesu za zemlju, a emlja nije za njih. Nijesu mogl : da se snadju u teškim prikama. Da osnuju velilka industrijska poduzeća, bilo je u njih remalo novca.. Da postanu radnrci, premalo snage ii volje, a reviše godina. Tako su živjeli! od ono malo unesenoga kaitala i od novih useljenika. Upravne oblasti nijesu bile dojsle zadatku, da te snage svedu u pravo korito, pa da ih me ukorijene u zemlji. Moralo je doći do krize onim čami, čim iz bilo kojega vanjskog razloga prestane ta seoba, ■ a se gotovo sasma regrutirala iz Poljske. I što je veće izmjere bila zadob'Ja imigracija, to je teži i katastrofalni icrao da bude njen prestanak. A poljsko se židovstvo gospodarski slomilo. Ono ie iza izdiobe ruskoga židovstva bilo srž evropskoga cijonizma. je ono u još znaihv jem obimu doživjelo katastrofalni slom tropskoga židovstva. Fakat je, da je čitavo evropsko žinvstvo teško pogodjeno gospodarskom propašću Evrope, amo najenergrčnjim radom mogli su da se postignu i doidašnji rezultati. Odsad je potreban još ustrajnoj napor, da l* rezultalti poboljšaju ilj barem očuvaju na toj visini. Dok to biva u Evropi, američko se židovstvo angažiralo svim granama židovskoga rađa. Pomaže sve fjantropskc tciie ma kojega pravca, od momenfane pomoći, socijalne i Ječje skrb’, zdravstva pa sve tamo do produktivne pomoći varanjem zdravih eks iste noja. Uz taj ffilanlropsko-socljalni id američko se židovstvo vanredno brzo razvija u kulturom pogledu; stvaraju se škole, izdavaju listovi, niču knjitvna društva, nastaje bogata Sidiš i hebrejska ITeratura. I olitički proživljava ono žestok proces: oko pojedinih ideja ve se brže i žešće okupljaju židovske mase, nastaju struje, oje se bore o prevlast. '"šačica cijonteta« ustrajno osvaja židovske mase za našu eu. Pokazuje, kako Palestina nije filantropska pomoč, nego varanje narodnoga doma, a on je potreban i siromašnim i n wtlm, i sigurnim i b'jenim Židovima, pa živjeli oni u Polj>pj ili u Americi. Protiv ,te šačice raide moćne istruje, koje j&u išle u drugim, tobože jeftinijim i lakšim kolonflzacionim profetima zgodnu bazu za osvajanje masa. Trebat će još dugo adina, dokle se okupe oko cijonskoga stijega sile čitavoga meričkog židovstva. A vrijeme leti. što ne činimo mi u Palestini, čine bez a s i protiv nas drugt, kojima smo utrli put S pokazati moućnosti rada. Palestina je čekala stoljećima, mirna, usnula. '• smo je probudili. Probudilo se 1 okolno more naroda, robudlo se : kapital. Sad Palestina više ne čeka. 1 izgnani idov ne mogu da čekaju. Ni živci cionista ne mogu 1 da če2iu. Naša snaga nije bezgranična. Bila bi se već odavno mrvila, da nema u nas vjere u cilj: stvaranje zdrave ži°vske zajednice u narodnoj domaji. AK je počela da slabi i da> jenja vjera u taj cil'. Jedni 'ču, da malena Palestina ne može da riješi židovsko pitale - Čemu onda uludo trošiti toliko energije? Drugi postavku utop'jske zahrieve pa kad se o njima mjeri zbiljska Pazina. klone snaga i volja za radom. Orfj prvi su galutske duše, kojima ie židovsko pitanje ili amo u piplrivoj nevolji Uli u posve ličnom veltšmercu. Oni fugi su djeca, koja tamtamom & zveketom sablj’ca hoće da e hi dočaraju moć 5 snagu, koje u nas nema i ne treba a Ima. 'zvan njihovih redova stoji »šačica cijonista«. Ne stoji; ’k se u posljednjem naponu snage, da .pomakne djelo nar*' C< J■ Pomak za pomakom napreduje gradnia, korak za ko"l0,n smo bliže cilju: narodnomu domu. i odja t’h muževrrh boraca, koji vide teškoće, ali ih ‘Udavaju, jest Hai : m VVežzmann, čovjek djela, neprijatelj š ik h gesta i fraza. To više mora da nas uzbudi njegov londonski govor. m Weizmann vjeruje, da ćemo za deset godina imati 'kitativnu većinu u Palestni. Hoće, da svake godftte useli " Židova. »Da nemam te vjere, bio bih se već umorio, ' ' a vjerujem svom snagom.« »Ovako ne možemo dalje, ali *° žem o da stvorimo veće, ako naši napori budu dosta 'liki., T tom je sve: jli ii ! IK ostati ili propasti. Ili napeti Ve site pa preći mrtvu točku, 18 na toj mrtvoj točci naći mrt ćernc* da umremo. Već to, što smo zamislili taj divni, ■Ufevski san slobode u staroj domovini, što smo počeP da 'Pf* vi jamo svijene grbače, da iskreno ispovijedamo i da v fiamo židovstvo svoje već ie to dovoljan doflcaz, da * sposobni za ostvarenje cijonističkoga sna. Ali treba da budemo vrijedni, da naponom svih sla, .i uz najteže V ete - makar i bez pomoći pozvanih faktora, koloniziramo kesftm. Jer izgradnja Pafesitme nije samo dokaz, da smo i mi D ° s °bni da stvaralački ratfmo. Ona je u bljutavom kaosu šPrkos konsolMaciji') današnjice jedbia svijetla točka, a smq je baš mi, kojima je svijet dojuče pa i do danas

prišnvao ime mešetara i rušilaca. Koliko li je ponosa i snage u jednostavnlim, stvarnim riječima VVelzmannovim; Svima vladama, parlamentima, narodima smijemo đoviknut?: »To smo stvorili. Što ste vi učinili?« Eto rezultata cijonist čkoga: opravdan ponos uspravnoga, svijesnoga čovjeka, koji ja stvorio nešta veliko, što ne može da propane bez traga, ako uopće ljudska istorfja »made smisla.

Vjerujemo u ostvarenje ci'jonizma. Pa jer nam je jasno, da je dosadašnji rad preneznatan, da ovako ne možemo dalje, mi mora da koncentriramo snage na osvajanje svakoga Židova za Izgradnju Palestine, a svoje sile mora da posvetimo jednostrano 13 fanatrJčki tome najvećemu i najdostojnijemu idealu savremenoga židovstva: stvaranju narodnoga doma. b. i.

Jugoslavensko naselje u Palestini osigurano

U Džedi je zemljište osigurano Pripravni radovi Kako saznajemo, ovoga će tjedna jugoslavenski naseljeni«! započeti pripravnim radovima na zemljištu Keren Kayemeth LefsraeJ u Džedi. Zemljište graniči na Vadi Mitveh u neposrednoj blizini Nahalala s jedne, na zemljišta društva Jefe-Israel, American Zion Commonwealth s druge strane, u nasuprot farme St«ck, na cesti Hajfa Nazareth. Prema posljednim vijestima riješen je povoljno oblik zemljišta tako. te će uzduž ceste imati 407W metara, nasuprot ceste a prosječna duljina bit će 1682 metara. Zemlja je dobre kakvoće, te ima nade, da će naseIjenici moći naskoro da započnu obradjivanjem. lako do danas n«nui sa sirane KKL služliene potvrde ove vijearti, predmnijeva se, da je prema pregovorima izmedju naših naseljenika i stručnjaka KKL stvar povoljno riješena, i U slijedečem broju donijet ćemo opširan pregled o toku pregovora i njihovim rezultatima. «

Odluke Akcionoga Komiteja

Popunjenje Egzekutive Budžet nije smanjen Politički rad Velika šekelska akcija Organizacija palestinskoga školstva Jubilej Keren Kayemetha

' POLITIČKE ODLUKE. A. C. konstatira, da (je cijonislički' rad u PaJesitfm od Baif,durove dćklaracijc mnogim energijama i novčanim sredstvima toliko unapredio izgbad/hju židovskoga narodnoga doma, te je dokazao i, mOndatamo) vlasti i •'avneftne (hnifiljcnflu svijeta voilju i spiosobnolst židovskoga naroda, da izgradi svoj narodni dom u Palestini, ti čitavo to Vrijeme mand'atama )se vlast ograničila u glavnom /na izgradnju ureojcoe admlnistracfjc ii na održanje javne sigunnost'i 'u zemlji, što; su za razvitak čitave zcml : e. No ona je zanemarila aktivno pomaganje židovske izgradnje. Ona je napose u pitanjima državInoga zemljišta, naturalizacije, židovske samouprave, izgradnje sigurnosne službe, urcdljcnja imigracije i javnih rad'ova vodila vnlo malo računaj ,o židovskijm zahtjevima, kako! je to u pojedinostima razloženo u memorandumima Cijonističke Organizacije i Vaad na manldatartui komisiju Sajveza Naroda. A. C, drži,, da je; sad l , pošto su se odnosi u Palestini djtžnekle stabilizirali, došao čas, u kojemu Cijonitička Organizacija kao Jewish Agency ima da zatraži od manldatarme vilasti, neka započne politiku aktivnoga prfmagauja židovske izgradnje, na koju je obvezana po Mandalu. A. C. smatra pofitrebnim. da mandatarca vlast u h» svrhu izradi i.,o,bjavd smjernice takve aktivne politike pomaganja židovske Izgradnje u sporazumu; s Jewish Agelncy u obliku radnoga programa za nastajne' godine. ’A. C. dlaje Egzekutivi, u idužnost, da započne pregovore s mandla,tarno l m vlasti u pogledu izgrad'rfje i odžedjenja takovoga programa. 11. 1. Ukazujući na ranije rezolucije A. C.-a o naturalizaciji izriče A. C. uvjerenje, da je zakon o naturalizaciji u bitnim točkama, nesavršen i da nije u skladu s mandatom. Prije svega zahririjuje ga odredba, po kojoj High Comanissioner imade pravo, da molbe za naturalizaciju odbije bez navada uzroka, i naročito mogućnost, da se državljanstvo uskrati iz političkih razloga. A, C. smatra takvu odredbu protivnotn pojmu državljanstva uopće r židovskoga narodnoga doma u Pallestini napose. Pozivlje se Egzekutiva, da svim sredstlvima poradi na .cJdstraujenju te odredbe, te da se pobrine, kako bi ise formaliteti naturalizacije olakšali i naročito kako bi se snizile neopravdano visoke takse. 2. A. C. smatra elementarnom dužnošću svih palestinskih Židova, da u što većoj mjeri upotrijebe pravo naturalizacije. Sticanje palestinskog državljanstva po palestinskim Židovima jest drzavopravni temelj izgradnji židovskoga narodnoga doma. IZBORI. Uz dosadašnje članove izabrani su kako smo već javili, u Egzekutivu još: M. đr. Eđer i dr. Feiiks Rosenblulb, u direktorij Keren Ha je soda dr. ’Artur Hantkle 1 i Leib Jalfe; u direktorij Keren Cdlonel Kishj, Hermann Stnuck, rabi dr. A. H. Sliven. Predsjednikovi direktorija ostaj ć g. M. M. Usiškin, GovteVnorima Keren Kaje meta izabrani su Col. Kish i ,g. Schocken. U komitej za prdućavanje osnivanja odgornoga izabrana su igg. Bjalik, Ussšktn, Rubašov, dr. Šroarja Levin, dr. Mosinsoti, rabi BejrfSn, dr. Magnes, dr. Kantice i Leib Jaffe. BUDŽET, Izdaci za| upravnu godinu 1926. 27. (5687) određjeni su crirako: Kolonizacija LE 170.000.—•, pokusna štapića

10.000. —, Šhumat ovdim 4.500.—, odgoja 78.000.—., unfvlctaite't 5.000. —, biblioteka 2.000.—, tehnika 4.500.—, zdravstvo 45.000. —, Hadas'a (specijalni budžet) 90.620.—, bolnica Schweizer 3.500.—, imigracija 39.000 radini 60,000. —, Solel Bone 4.600.—, trgovina i industrija 18.000.—, industrijska banka 25.000.—, religiozne svrhe 5000.—, religiozna odgoja! 4000.—, Mizrtihi organizacija (specijalna stavka) 9.200.—, Tahkemoni-Skola 2000.—, Mizrahiljevo društvo za gradini u Olim Bornim 1000.—, razliičili izdaci 18.000.—, ad/tninisitracija 2,000, deficit 25.000.—, Ruthcnberg-đruštvo 25,000.—. Prema tome iizlnosi čitav budžet 668,920.—. NAPOMENE BUDŽETU. I. Općenito. 1) A. C. zaključuje, da se stvori stalna buđžetna komisija, koja ima da se u Palestini, sastane nfjesec dlana prije kongresa ili godišnje konferencije, pa d'a| ispita budžetski nacrt Egzekutive. 2) A. C. daje Egzekutivi u dužnost, da zajmom pribavi potrebna sredstva za provodjenje javnih radova i po radnjom departmanu, kako bi on mogao da izvrši svoj program i olakša stanje besposlenosti. 3) A. C. žali, što odluka kongresa o stvaranju industrijske banke dosadi nije izvršena, pa nalaže Egzekutivi, da tu instituciju što brže josnuje. 11. Kolon iz a c ilj a. A. C. odlučuje, da se unutar budžeta zia. kolonizaciju u godini 5687. upotrijebi ođgcAvarajući iznos za novu kolonizaciju. 111. Odgoja. Pojedinosti budžeta za odgoju ima da odredi Egzekutiva. Od Čitave stavke ima da se ujpotrijebi LE 3350. za odgojni rad radničke organizacije. IV. Zdravstvo.. 1) Suina od LE 45.000. dijeli se na ove stavke; medicinska organizacija Hadasa 22.100.—, za deficit Kupat Holim iz god. 5685, 1000.—, 2) A. C. prihvaća predlog Egzekutive, da se deficit Kupat Holim iz s£od. 5685 1. u| ipnosu od LE 3000. pokrije iz budžeta, pa na račun toga iznosa prima LE 1000.— ii buidžet za 5687, V. Imigracija. Ovoj stavci predležao je slijedeći proračun: Imigracija 10.000.—, Zajmdvi 12.000.—, Hahišara 4.800.—, PripomjOĆ imigracionim institucijama 1200.—, Administracija 10.000. —, Rezerva 2000.—, sive ga LE 40.000. Budući da je primIjjeno samo 39.000.—, ima Egzekutiva da sprovede potrebna skraćenja. VI. Radni d apartman. A. C. daje Egzekutivi pravu, da odredi pojedinosti te stavke. VII. Solel Bolne. A. C, prima na znanje izjavu Egzekutive, kojom se priznaje važnost rađa Solel Bonea i potreba, da Cijonistička Organizacija svoj udio u osnovnom "kapitalu Solel Bonea poveća do LE 12.000. A. C. se nadat da će Egzekutiva učiniti sive, kako bi' se tb pofvećanje udjela ojstvarilo Još u god l . 5687. KOLONIZACIJA. 1. Uplata vergo poreza. Akcijom Komite imenuje komisiju u Palestini iz g|g; Supraski, Pašman, S. Landau, dr. Remez J d(r. Arlos'proff sa zadatkom, da prouči, i odluči u pitanju spora izmedfu 'palestinske Egzekutive i direktorija KKL o uplati verigo poreza. 2, Zahtjevi Nahaiala. Ista' komisija ima da istraži zahtjeve kolonije Naha 1 al na KKL i da 6 tom stvori odluku. I jedba i druga straokai irmajdu pravo da se pjozovu na A. C.

o «tarina plaćena u gotovom OTPLATA NA .ŽIDOV* STOJI d 100.-, polugodišnje 50 _ ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. nLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CIEMKU. - PLATIVO 1 UTUVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. AČUNA UPRAVE ,ŽIDOV* JE 33X3 .

godina X.

ZAGREB, 13. augusta 1926. 3. đula, 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38.,1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11;

BROJ 33.