Жидов

ŽIDOV

Izvještaj Mandatarne Komisije

Hanlmijive konstatacije Povjerenje Komisije u britansku upravu Komisija o pojedinim zahtjevima Cijonističke Organizacije, Vaad Leumija i Arapa

I Zeneva, 17. augusta. (JTA) Sekretarijat Saveza NaIda razaslao je svim Članovima Lige, koji će učestvovati na Baštini Saveza Naroda početkom septembra u Zenevi, iz■eštai Permanentne Mandatarne Komisije o raspravama 1 ■ključdma njenoga zasijedanja u mjesecu junu cu g. I I Velik dio izvještaja Mandatarne Komisije, koja je na lom ■ zasdieda.rlju imala da se bavi, prilikama u raznim manItanum područjima, posvećen je u Palestini. Osnovni ton toga B e la izvještaja odaje zadovoljstvo komisije sP oBtdkam mandatarne vlasti i Ponajprije se ističe opčeho gled’šte Mandatarne Komisije B prilike u Palestini prema pojedinim tačkama, koje su bi:'e |ncsene u memorandumima Arapa, Cijonističke Organizacije I Vaad Lenima-, Komisija, poziva manđatarnu vlast, da u bulje uznastoji prije zasijedanja Komisije dostaviti detajirani ■ismeni izvještaj. t Preko svojClh referenata konstatirala je Komisija, da su lave mandatarne vlasti q žalbama, koje’ su.se protiv nje Iniiele, Iscrpne i da zadovoljavaju. S obzirom na oiionistički Biemoranđum izjavljuje komisija, da su Zidovi doduše u pravu, ■ad traže da se izvrše zahtjevi predvfldjeni u mandatu, ali ■a je mandatarna vlast učinila dobro, što nije te zahtjeve vrlih i što ih ne vrši nasumce i prenagljeno, nego kuša da se ■ ioni ozbiljnih konflikata izmedju obadva dijela pučanstva. OoIpndin D’A nd r ade, koifl je ftzvjestio o peticiji Vaad Leumia, »taknuo je, da se mandatarna vlast imade u stvari izgradnje I d vske narodne domaje u Palestini da bori s veoma nzliijnm teškoćama. Ove su teškoće uzrokovane poglavito npoI čijom velike većine arapskog pučanstva. Mandatarna je llast. veli gosp. D'Andrade, s mnogo takta i razbora postigla leke lezultate, a da nije pribjegla oštrijim mjerama, k je bi lwg!e zemlju übaciti u krvave borbe. U upravi Palestine po Bt'gnut je li ep napredak, biagostanje je vidljivo poraslo, ■'pozicija većine pučanstva protiv izgradnje domajje oslabila I. pa ima mnogo nade. da će izgleda za sporazumijevanje na Korist svih interesenata biti odsele mnogo povoljniji, I U pitanju

PODJELE ZEMLJIŠTA zražava Komisija svoju nadu, da će katastr'ranje zemljišta biti doskora obavljeno, jer je to veoma važno za razvitak Palestine, a specijalno za izgradnju židovske narodne domaje. Komisija je uzela na znanje izjavu palestinske uprave, da ova ne čes prije moći ustanoviti, ikoja su državna zemljišta raspoloživa za židovsku kolonizaciju, dok se ne izvrši- pod je* a zemljišta urodjenidma, koji? traže zemlju. Cijonistička Organizacija tražila je prioritetno pravo kod prekupa zemljišta od onih Arapa, koji su dobili zemlju, od države, pa je hoće đa prodadu. Izvjestitelj gosp. C. Vamaka iznio je da !e palestinska uprava u tom pogledu dala detajna obavještenja, zašto ne može Cionističkoj Organizaciji podati ovaKovo prioritetno pravo. Kod tretiranja memoranduma Vaađ l-t'Jmia, izrazila je Mandatarna Komisija svoje uvjerenje, da ie politika mandatarne vlasti u pitanju zemljišta bila razborita, i nadu. da će mandatarna vlast u granicama mogućnosti Podupirati što gušće naseljavanje 2idova kao zemljoradnika. U svom memorandumu zatražio je Vaad Leumi, da se uvede E kon, koji će spriječiti špekulaciju sa zemljištem. Mandatarna Komisija drži, da bi se povoljni rezultati u totn pogledu mogli teško postići zakonodavnim putem ali bi bila zahvalna mandatarnoj vlast?, kad bi joj ova iznijela razkoji su je nagnali da anulira raniji zakon o spekulaciji zemljištem. U pitanju premaitaga podupiranja

ŽIDOVSKOGA ŠKOLSTVA Sa strane palestinske vlade, komisija se zadovoljava izjavom Predstavnika mandatarne vlasti, da ie vlada za ovu godinu

predvidjela veću subvenciju, nego što je dosad davalai. (Prema nažftm -informacijama iznosi ta subvencija za ovu godinu 10.000 funti, što još uvijek predstavlja daleko manju svotu od one, koju Cijonistflčka * Organljzaokja ft Vaad Leumi traže od vlade. Ured. »Židova«.) Mandatarna Komisija potpuno se slaže s mišljenjem palestinske vlade, da mandatarna vlast mora 11 SaĆoJ mjeri podupirati prosvjetu medin Arapima, jer je ta u njih na veoma niskom Stepenu. .1 "r Zakonsko reguliranje rađa U ovom pitanju pozlilva Mandatarna Kbmćsiia paještinslku upravu, da što prije stvori zakone, koji 1 će regulirati' radne uvjete za muževe, žene 1 djecu. Vaad Leurtri pritiižio* se u sVom memorandumu, na za židovske radnike nepovoljne uvjete rada. KomisSia drži, da mandatarnar vlasit ne može u tom pogledu protežirati Zidove, negoi da Židovi i Arapi treba da imadu jednaka prava « jednake dužnosti. Komisija izražava svoje priznanje odličnom, židovskom sanitarnom radu u Zemlju ali drži, da mandatarna vlast nije obvezana da 'fbianoijalno podupve posebnu židovsku sanitarnu službu. Komisija drži da bi mandatarna vlast trebala uvažiti neke zahtjeve Vaad Leumia i Cijonističke Organizacije o podupiranju ii ndu st rije. Vaad Leumi naveo ie u svom memorandumu slučajeve, gdje je povrijediena službe u ost hebrejskoga jezilkai Komisija drži, da su ovaikovi slučajevi nefebježivi u zemlji, u kojoj 'ima tri službena jezika. U stvari učešća Židova u palestinskim žandarmerii s k i m trupama, Komisija se zadovoljava izjavom mandatarne vlasti, da ona u tom pogledu ne razlikuje rasu i religiju, naročito ne kod rekrutac je. Zbog toga drži komisija, da su žalbe neosnovane. U pitanju

ZAKONA O STICANJU DRŽAVLJANSTVA žalio se Vaad Leumi protiv ustanove, da Vrhovni Komesar bez svake motivacije i dalje apelaoije može da oduzme jednom stečeno gradjansko pravo. Kod rasprave toga pitanja pokazalo se koi*ko povjerenja flmade komisija u Britansku upravu. Izvjestitelj D’Andrade rekao je ,(a s time se saglašuje i komisija), da je palestinska vlada zasigurno Imala razloga da uvede ovu mjeru i da bi žalbe bilq osnovane samo onda, kad bi Vrhovni Komesar bio ovu ovlast na zlo upotrijebilo. Obzttrom na žalbu, da se židovski čEnovnici u uredima palestinske upraye sile, da rade subotom i za vrijeme 'židovskih blagdana, svraća mandatarna komlKlte pažnju palestinske vlade na ovo pitanje u vezi sa'23. člankom palestinskog mandata, koji ovakovošta ne dopušta. Kod rasprave

O ARAPSKOM MEMORANDUMU konstatovala je Komisija sa zadovoljstvom, da egzekutiva arapskog kongresa u svom memorandumu po prvi puta ne zauzima stav rađSka'ne, apsolutne opozicije protiv mandata, nego se tuži protiv nesprovodjenja pojedinih odredaba mandata, po čemu se vidi, da egzekutiva arapskoga kongresa priznaje mandat. U pogledu lokalne uprave Komisija poziva mandatarnu vlast, da požuri donošen; e zakona o organizacijama qp§tina i izborili zakon o biranju općinskih uprava. U pitanju imigracije komfsfja je i nadalje mišljenja, da imigracija mora da bude u srazmjeru s kapacitetom zemlje. O memorandumu Agudas Jisroela, o kojem je reSerlSala gdja A. Wicksell, nije đonijeto nikakovo rješenje, jer je za prosudjenje opravdanosti pojednlih tačaka toga memoranduma ponajprije potrebno da se vidi, kakova će biti organizaćia pojedinih općina u Palestini a- po zakonu, koji se tek ima da donese.

Zagreb, 19. augusta 1926. Sa sjednice Akcicnoga Komiteja zavejao je svježi dah. Bili smo već vični, da sa cionističkih konferencija u posljednje vrijeme, dobivamo počesto loše dojmove, jer nije bilo jedinstvenoga okupljanja uslijed partajskih i programatskih rascjepkanosti. Cijonistički kongres u Beču, održan prošlog ljeta u vrijeme doduše žive imigracije, ali kad su hladniji posmatrači već vidjeli, da je na domaku reakcija, koja će baciti Zemlju u osjetljivu krizu, taj se kongres razišao ne mogavši Cionističkoj Organizaciji izabrati vodstvo. To je tek nekako nadoiknadila sjednica Akcionoga Komiteja, koja se održala nekoliko mjeseci kasnije u Berlinu, A i ta je tek mogla da pozove staru Egzekutivu da preuzme opet vođstvd. Drugom polovicom jula ove godine sastao se Akcioni Komite) na važno zasijedanjc. Prilike su teške. Mnogo .je skepse bilo u atmosferi iz koje su dolazili pojedini članovi Komiteja u London. Bilo je, da reknemo iskreno, slabo vjerovanje u snagu Akcionoga Komiteja; ali je na koncu izbila snaga velike vjere u stvar. I sjednica je odala jedinstvenost u cijonističkim redovima. Partajštine su potisnute za volju jedinstvenoga okupljanja u prodornu falangu. Ojačani centrum stam cijonista, koji su održali konferenciju prije početka sjednice A. .K. na inicijativu Louisa L i p s k o g a, vodje američkih cijonista, pridonio je mnogo stvaranju raspoloženja za što širokogrudnije okupljanje svih elemenata grupisanih prema partijama. I kad je na sjednici bila riječ o radu Keren Hajesoda, osnovnoga fonda za izgradnju izrekao je predsjednik Weizmann svoj credo, »Ne vjerujem tek, da će se u dogledno vrijeme moči da stvori velika židovska zajednica u Palestini, Hoću da je sam vidim! Kad ne bih imao te vjere, bio bih se već umorio; ali ja vjerujem svom snagom, da ću za deset godina vidjeti ostvarenje toga cilja. Budemo li svi ovako ž e d j a 1 i za ostvarenjem, smoći ćemo snage za nap o r e, k o j i s u potrebni«. A kad to veli Werzmann, imadu ovakove riječi snagu. Njegova je vjera velika. I zaista ,je jedino, ona presudna. Bude li u svakog i najsitnijeg pojedinca vjere koja golemom sugestivnošću prelazi prepone i goni naprijed, prestat će mnogo suho natezanje o krizi. Valja da smo uvjereni da se u Palestini vrši velika stvar. Po vanjskim granicama malena, ali moralno i psihički židovska. Starina Reuben Brajnin, rekao je gore u Rusiji Židovima bogatunima iz Amerike i ruskim Židovima, koji su u družbi inicijatora, nadajmo se blagotvorne, kolonizacije Židova u Rusiji: da u »Palestini imade najbolji ljudski materijal, eKta no predanosti i moralu, kakova se ne nalazi vam te zemlje. I da je rad u toj Zemlji neko bogosluženje! Pa da se ne zadubemo u tu činjenicu! Da ne zakružimo pogledom po tom sutonu gvozdenih bogova zapada i kalu prosvjećenoga razvrata. Životinjska egoističnost posvuda; karijerstvo, nepovjerenje, cincarstvo. A humanost nekih malobrojnih nateže se sa sitnicama ne grabeći u osnovke. A ondje u maloj Zemlji Jedinom nazvanoj Svetom, vidi se i pored svih tragova ružnoće, što hoće da dokaze," da je i to zemlja na ovome svijetu, vidi se, da rade ljudi s pogledom u daljine, kao da služe Bogu; zgrnuti u, jest, maleni skup, što je prožet čovječjim etosom. Rekoše neki; ovo mogu tek da čine čudaci Židovi! I kad je skepsa pritisla redove, riječ iz Londona djeluje kao munja. Ali sve mi se čini đa ne odjekuje pravo u ovom našem malom kutu, iz kojega smo stali, skroz nakrive, prosudjivati sav pokret. Iz sitnih bolesti načinismo načela, kojima zamutismo pogled do onoga, što jest u stvari. Raskiđanost u omladini a neka otupjelost kod gradjana karakteristična je umjesto toliko potrebne duhovne intenzivnosti života. Ali i ovakovi, što jesmo, treba da uvažimo veliku riječ predsjednika Weizmanna. I da se, ako ima šta, ne rastočujemo u balkaniz-

Rekordni mjesec Keren Hajesoda

Glavni Ured Koren Ha'esoda u Londonu izdao je saopće, u Ikojem. objavljuje, da je u mjesecu julu ove godme Primio Ured u gotovome 75.073 funti. Ovo je najveća svota, kpiP ie Keren Haijesođi ikada dobio u jednome mjesecu. Dosadi: je rekord bio 66.230 funti u maju 1923. U doprinosima u mjesecu julu figuriraju Udružene Države s 29.000 funti. Iz Engleske je doznačeno 25.000 funti, a ta- je jj Pninos gosp. Bernarda Barona. Južna Afrika doznači.a je funti. Kanada je dala u julu 3704 funti, pa se trudi 1 , da dužne obveze u iznosu od 100.000 dolara. Njemačka ’* ’ ia stupa.na s iznostm od 2233 funti, Argentina s 2000 fnn* 1 'šestina s 1661, u čemu je sadržan iznos od 1025 funti, koji doznačen K. H. iz ostavštine preminuloga E. Langa, a

koja ima da se utroši u svrhe sveučilišne biblioteke. Jug o-. s 1 a v i i a je u julu dornaičiia 769 funti. K. M. popračuje te brojke s ovom napomenom: U julu postignuta rekordna brojka ne smije da nas zavara, da u Palestini situacija nje viišc teška. Prije nego započne nova radna godina sa svojim noVilm budžetom moraju se izvršiti mnoge obveze iz sadašnjega i dosadašnjega rada. Svim silama treba poradßti, da se ne uvećaju deficti. Broj nezaposlenih u Palestina nije spao, pa su potrebiti radovi za nuždu, da se taj broj smanji. Direktorij Keren Hajesoda poziva sve kuratonije,-komiteje i članove Keren Hajesoda, da se do kraja upru, da se doznake Glavnome Uredu uvećaju. Preselenje Glavnoga Ureda iz Londona u Jerusolim ne smije biti popraćeno opadanjem doznaka, čime b'i Keren Haijesod kod svoga ulaska u Jerusolim unapred bto zatjeran u nemfo stanje.

■starina plaćena u gotovom ■etplata na „Židov “STOJI jlflfiDlŠNJE D 100.—, POLUGODIŠNJE - ČETVRTGODIŠNJE D 25. Inf ASI SE RAČUNAJU PO STALKm CIENIKU. - PLATIVO 1 UTUBo U ZAGREBU. - BROJ ČEK. I IćLNA UPRAVE ,ŽIDOV' JE 33.831.

GODINA X-

ZAGREB, 20. augusta 1926. 10. clula 5686.

Pojedini broj stoji ;2, dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTIDO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 34,