Жидов

ŽIDOV

Izvještaj Stalne Mandatarne Komisije

Zagreb, 26. augusta 1926,

savjetu i I Lige Naroda, {objavljen je pokraćeno u roju »Židova«) opet je dokaz Više, da se nemamo mnogočemu da nadamo. Ne zbog sklonosti, nego zbog tega, što konstrukcija roda i svega oko njega onemogućava ikačnosl prema Velikoj Britaniji. Dosad su i mnogo važnijim za politički svijet nego adnja Palestine pobjedjivale teze britanicija barem na koncu svih interimnih odluka. Sama Mandatarna Komisija pored limenata cijonističkom radu ne može se od mandatarne vlasti nešta ište. Mora se diplomatske kurtoazije govoriti u rukai kad se to uvaži, vidi se, da se Komisija za zahtjeve petenata, ako ne odgovaraju I u tačkama, gdje se uvažuju zahtjevi CiJrganizacije i Vaad Leumia, ističe se kai i razborita načela britanske uprave. Ono © nam donosi Ženeva, jesu mjerodavni ti, .koji odjekuju u svijetu. To su vrjednote »pagandu, žemo se pred Savezom Naroda parbiti s ritanijom, naglasio je Weizmann. Cijoniuvijek idealistički fenomen, a Velika Brk svakog mudrog ili slijepog realna snaga,, d, A. svijet je krut i neromantičarao, naje, .gdje se sukobljuju politički interesi .roda. je, da treba da odlučno branimo i ištemo i, a poglavito ona, koja su nam jednom ma na papiru. Ali nije nikako potrebno, e mnogo stavlja na što žejsće istupanje u alnom svijetu i pred političkim forumima, ma najprije da odgaja ,ži d o v s k i n.a-a da osvaja teren van židovstva. Danas više naglasiti jer je javno-pravna osiguraa već ißalfourovom deklaracijom i mandastalno, da Velika Britanija, barem u doime ne ć.e odstupiti od politike te svoje Nemamo interesa da se borimo za dalje id još nijesmo iskoristili ni sa da nje moPolitiČk.e manifestacije potrebne su kao ne mogu biti svrha. Budemo H nežiđovu mogli pokazati stvarne rezultate, koji koji su plod .samo, jest, samo naše snaećega »političkoga« uspjeha, treba! Još uvijek i zadugo. Dosada ga jalo, Ahad Ha*m se bojao čartera, za io Herzl. Jer kad bismo dobili sve medjunso\e i garancije, pokazali bismo našu idjglo bi se,, da židovski narod ne možp agu onako, kako se govorilo u diplomat’orkna, i da u njem® nema dovoljno teže, da se obrati u realnost, a s kojom se itovalo. Židovski se narod nije konepndanašnjeg oblika cijonske misli. Filanije i rasparčana djelanja u raznim mjesuju daleko više sredstava nego što ih stina: sadašnjica jc bliža od budućnosti! idu veliko polje djelatnosti u samom žio što se inače zove politička djelatnost, poglavito nije i ne može da bude drugo r o za predoHvanje Židova za cijonističku m se doduše rodio kao ideologija i galutu, iz situacije u galutu, ali je danas aokročila, da se vrijednost i opravdanost jeri po onome što biva u Palestini. U im krugovima, što svakako moramo se veli: uzeti u račun) vlada uvjerenje, . stoji i pada sa svojim djelom u Palestini, pokret idejno u svojoj nutrini preobrasmjeru, što ne crpe svoju snagu toliko ncija situacije u galutu, nego iz djela u a je u središtu. Valja jačati sve, da njebude sto solidni ja i brža, Najmjerodavrto tu postizavamo to je okosnica po-

litike (ako je politika prava riječ) dr. Weizmanna. Uvodničar »Ha.olama« ističe, da je i u pitanju nacionalnog zajma za izgradnju židovske narodne domaje najodlučnije, jesu li naši rezultati u Palest i u i takovi te po svojoj solidnosti mogu za oprezno oko novčara biti osnovkama nesamo zajmu nego i povjerenju, ekonomskom povjerenju, koje je prije toga potrebno. Borimo se protiv toga, da cijonizam ne bude pukim sabiranjem novca. Cijonizam to ine može da bude, nego cijonistički rad, bolje reći rad cijonista. Cijonizam se kod toga očituje kao nutarnja potreba agiranja u smjeru, po kom se približavamo k cilju, kao vibriranje od radosti zbog polučenih uspjeha, ma i malenih. Jer još nema dovoljno cijonista, koji mogu da daju i zaista daju, moraju cijonisti sabirati materijalna sredstva. Ali u tom sabiralačkom radu obavlja se, ako se ispravno vrši, jaka propaganda cijonizma. I tpkp s £ liri krug.

Cijonista mora da ima vazda na umu, da cijonizam nije neko filozofsko opredjeljenje i ništa više, nego da je jedan od osnovnih! elemenata cijonističke ideje: akcija. Zadugo će rad naš biti sitno djelanje kakovo je i danas. Mjesec Cij, Org. pokazao je, da se duhovno ojačanje pokreta ne može postići podgrijavanjem lozinki iz ranijega doba. Danas je i svijet drugačiji i cijonizam je zašao u dalje laže. Formulaciju današnje situacije, ideološkoga stanja, teško je dati. Jasno je jedno; da ova današnja situacija nije konačna i da će prije ili kasnije cijonizam posve nestati kao produkt galuta. Teškoća je u tome što pokret traži impulze iz Palestine, od kojih uvelike živi, a Palestina ih može da daje, ako galut daje barem ono najnužnije što njoj treba. Kad Palestina stane na vlastite noge, završit će se postepeno ova današnja prelazna faza. Ovo treba požuriti: a može se samo koncentrovanjem sviju snaga, Vel.

Drugi gest Bernarda Barona

Za 100.000 funti akcije Ruthenbergova društva za elektrifikaciju Palestire

LONDON, 24. augnšla. ()TA) Jevreiskoj Tc'csraiskoj j Agenciji javljena je s'užbeno, da Je poznati landonsk’ milijunaš i filantrop gosp. Bernard Baron, koji je nedavno dao i za Keron Haiesod 25.000 lunti, kupio za 109.000 furtrj (preko 27 milijuna dinara) akcije đrnštva Palestine Eiectric Corporation, koju je, u svrhu efektriiikacije Palestine, osnovao inžirt'er Pinkas Rirtheuberg. Poznato je da ja vodstvo Unaodjatnoga organa američkih necijoifista, prijatelja izgradnje Palestine, Palestine Economic Corporation odlačflo prije nekoga vremena, da uloži oveću svom u društvo za eleklriiTkai iju Palestine. Prema tome može se očekivati, da če početi intenzivno ostvarivanje velikoga RuthenbcTKova plana, da se iskoriste vodopadi jerdana za produkcija električne energije, ko ;m bi se koristila sva -Palestina i jedan dio Tnms'jurdanije. PROTUŽIDOVSKi IZGREDI U PARIZU. Karakfc ris lični odraz nervoze uslijed inflacije. Pariš, 20. augusta (3TA), U noći od 17. na 18. augusta, •desil su "Se u. četvrti Bclleville, u kojoj, stanuju, većim] dijelom Židovi Sto su- sc doselili iz'Poljske i Rusije, do protužiđovskih izgreda. Pariška je fukara -napala židovske stanovnike.* Povod izgredima-bio ijc dogadjaj u'Cafe Sadoul, gdje su se dva gosta, ■ Židov i Cehosicvak, bili -posvadili. Čeh je napao Židova, a ■ovaj ga je branivši se bacio na zemlju.-Čeh je na neko vrijeme bio dzgnlbro svijest. Sad se- raširila glasina, da je Židov übio Pruncuza. ‘Svjetina s ulice-nahrupila je u kavanu, demolirala je i napala nekoliko židovskih gostiju, a neke od njih teško •iiznmila. Protužfdavski napadaji prošrriše se kroz sve ulice, -pa zared-aše juriš- na židovske radnje. Svjetina je u ovećem breju- navdlila- na jedan veći- restoran -u je neko 30 osoba tfilaivilo banket. Gost« je isprebijala a uredjaj demolirala do kraja.' U okolišnim ulicama napadala je fukara židovske prolaznik* Jedan od naj-adnutih, mesar Janb-ović, opalio je nekoliko hitni u zrak, da- ju plaši napadače. Ali ih je to još jače razjarilo rtpa' izgredi zadobiše hirbulentrii značaj. Policajne straže nisu u početku mogle da suzbiju napadače, jer su bile preslabe, •a kad je doskora-»stiglo pojačanje, uspostavljen je opet mir. ’l-Jeko&cina kt-lovodja i Židov JanKovič uhićeni su i predani * la stana. Drugoga' dana vladala je -u četvrti jaka nervoza. Dečkiri »i ulice pokušavahu da ponove izgrede. Ali ih je policija za vnemena spriječila. Izgnedi se tumače nervoznošću, koja je zavladala zbog iijEacije, Drži »e, da *3 nemiri -ne će ponoviti, jer je policija -na 1 -.oprezu. SEDMI KONGRES PALESTINSKIH ARAPA. se-rui3 o 1 im, 17. augusta (JTA). Sedmi kongres pale-slinskih Arapa sazvan je za 7, septembra. Na kongresu Učerstvovat će 120 delegata. Polovinu tih delegata poslat će na kongres -stranka, koja se okaplia oko tako zvane palestinske arapske egzekutive, 1 j. oko ličnosti Muse Kazim paše, a druga polovica bit će delegati arapske nacionalne stranke, stranke zemljoposjednika 'i felaba i arapske pučke stranke. Na programu kongresa sn -pitanja zajma palestinskoj vladi, združivanja svih arapskih stranaka u Palestini u jednu jedinstvenu arapsku stranku, naredbe vlade o ekspropriaciji zemljišta li stava prema prijedlogu o zakonodavnom vijeću (legislativ uouncil) za Palestinu. Dosadašnji vieekonzulat Kralj. SHS u Bernu podignut je krali, đekieretjom na konzulat, pa je vršilac vicekonzulame službe, Židov, gosp. Sally Guggenheim imenovan konzulom.

NATHAN STRAUSS STVORIT ĆE U PALESTINI ZDRAVSTVENU CENTRALU. J eruso 1 i m, 28, marta (JTA). Dr. David de Sola Pool javio je Palestinskoj Telegrafskoj Agenciji, da 'je američki filantrop Nathan Strauss odlučio da u Palestini uredi zdravstvenu centralu, koja će služiti svemu palestinskom pučanstvu. Dr. David đe Sola Pool izabrao je već gradilište za zgrade. Planirani institut imat će razne odjele, tako na pr. uzornu kuhinju za dietnu hranu, zubarski laboratorij, mljekaru, igralište za djecu, športska igrališta itd. Uvest će se stalni medicinski kurtzevi. Izabran je već komitej za ostvarenje plana. Članovi su komiteja Miss Henriette Szold, dr. E. M. Bhiestone, Miss Sophia Berger, sanitarni inspektor H, Canor, Miss Landsmann, dr. KHgler, dr. Magnes i E. N. Mahl. GODIŠNJI DOPRINOS BARUNA LOUISA ROTHSCHILDA ZA KEREN HAJESOD. Glavni Ured Keren Hajesoda. primio je od baruna Louisa Rothschilda iz Beča ček na hiljadu funti kao njegov doprinos za godinu 1926. Barun Louis Rothschild daje svake godine taj doprinos, koji je namijenjen isključivo poljoprivredno pokusnoj stanici u Palestini. Poznalo je, da se na imanju baruna Rothschilda u Beću izobražavaju halucim u poljoprivredi i vrtljarstvu. KEREN HAJESOD U KANADI. Za ovogodišnje kampanje Keren Hajesoda u Kanadi supskribirano je nešto više od 200.000 dolara.. Od trga je u gotovom ušlo 85.000 dolara, a 120.000 imadu još da se uplate. U jednom apelu pozivaju se svu komiteji Keren Hajesoda u Kanadi, da živo prionu inkasu toga novca, da se zaista übere sva za ovu godinu supskriblVana svota. Kampanja Keren Hajesoda u Kanadi u narednoj godini obečaje po sadašnjim auspicijama mnogo. Vodstvo rada preuzeo je kao egzekutivu: ravnatelj rabin Zlotniik, koji je veoma poznat po svom energičnom radu, pa će u narednoj godini biti jamačno iskorištene sve mogučnesti. Sapskripclje dijele se po pojedinim mjestima ovako: Montreal 66.532 dolara, Toronto 47.000 dolara, VVinnt'lpeg 16.500 dolara, Ottawa 16.000 dolara, Edmonton 7000 do’ara, Cakgary 6000, Vancouver 5132 itd. (Ziko.) BUDŽET PALESTINSKE VLADE za god. 1926.—27. Jeru s o 1 i m, 23, augusta (JTA). Palestinska vlada objavila je nacrt svojega budžeta za godinu 1926,—27. Budžet iznosi 2 milijuna 525,034 funti. Od stavaka izdataka vrijedne su naročite pažnje ove pozicije: 307.656 funti za javne dugove i amortizaciona otplaćivanja, 322.826 funti za policiju i kaznione, 177.223 funti za čuvanje granica u Transjordaniji i 121,378 funti za školstvo i prosvjetu. SVEČANI DOČEK NAHUMA SOKOLOVA U TEL AVIVU Jerusolim, 28. augusta (JTA). Gradska uprava u Tel Avivu priredila ,ie svečani doček predsjedniku Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije Nahumu Sokolovu, koji je došao u Palestinu na povratku iz Južne Afrike, gde je s mnogo uspjeha pomagao provodjenje akcije za Keren Ha esod. Jerusolim. 23. augusta (JTA). Američki i engleski Zidovi kupili su u glavnoj jerusolimskoj ulici, King Georg Avenue gradilište, da izgrade veliku sinagogu, koja će biti divot zgrada i stajati 50,000 funti. Gradilište samo stoji 18.000 funti.

B o št ar,na P* a(sena u gotovom B.RETPLATA NA „ŽIDOV" STOJI Bodišnje D 100.- POLUGODIŠNJE ■ jo.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ■ GL ASI SE RAČUNAJU PO STAL■ 0 M CIENIKU. - PLATIVO I UTU■vO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. ■aCUNA UPRAVE „ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 27. augusta IS?6. 17. elula 5686.

Pojedini broj stoji [2 dinara .ŽIDOV" IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38.,1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 35,