Жидов

ŽIDOV

Saveznom Vijeću u susret

I Iza sjednice Akcionog Komiteja, koji je u cijoredove u veoma znatnoj mjeri ulila pouzsazvati će Savez Cijonista svoje Savezno za 17.—19. oktobra o. g. u Zagreb, Već vi■ Njemačke Cijonističke Organizacije stajalo je Hotpunoma pod svježim utiskom zaključaka posljedHje sjednice Akcionog Komiteja. Pouzdanje u cijoHističku snagu i povratak osnovama cijon. ideologije Hile su najznačajnije činjenice ovih zasijeđanja. AkHioni Komitej bavio se ponajvećma pitanjima namabidžeta Palestine za iduću godinu, Keren ■lajesod zauzeo je najistaknutije mjesto u vijećanjiHia. Saglasnost kod svih delegata onih u Londonu, a ■ i onih u Erfurtu bila je upravo začudna nakon ,pojaBa bečkoga kongresa, Cijonističke snage opet su Honccntrovane, a ipak je a to je vrlo laskavo ■emokratski princip pobijedio na obim zasijedanjiHia. Pođ ovakovim okolnostima, pruženi su našem Baveznom Vijeću najbolji primjeri cijo'nističkog raHa i naziranja u sadašnjem času. I Ovo dakle Savezno Vijeće ima da iskaže pravo Htanje i cijonističku jakost jugoslavenskog jevrejHtva. Ako sekelska akcija do sada brojčano u nas Bilje mogla u dovoljnoj mjeri da potkrijepi našu teBnju za savršenstvom u organizaciji £ za svijesnosti Bvih članova okupljenih u organizaciji, jugoslavenski Bijoniste prilikom ovoga Vijeća imat će da osvijeBle cijonizam naše zemlje i da ga stave u red onih Bvijetlih pojava u životu Jevreja, kojima smo neBom bili svjedoci, | Van svake je sumnje, da će i kod nas briga oko Biamaknuća kontingenata za fondove izgradnje, a to Bu Keren Hajesod i Keren Kajemet, koje naša zemlja mora u sklopu cijelog organizovanog jevrejstva ■da namakne, biti najveći zadatak ovoga vijećanja. ■A ako se tome pridoda težnja jugoslavenskih JeIvreja, da konačno obezbijede u svakom pogledu izIgradnju jugoslavenske halučke farme u Palestini, ■ocrtan je dovoljno rad toga Vijeća' u iznesenom smjeru. Osim ovih dužnosti, koje su stavljene svakom cijoništi, sastanak će jugoslavenskih Jevreja imati još da se pozabavi osnovnim pitanjima, o kojima jugoslavensko jevrejstvo, organizovano ,u Cijon, Organizaciji, mora da vodi računa. Veliki dio našega jevrejstva u Kraljevini treba da se organizuje i da provodi ciljeve Sefardske Organizacije. Po sastavu našega jcvrejstva kod nais ta bi organizacija imala vanredno polje rada. S druge strane pako, po vaspitanju i duševnosti naših Sefaraja, oni su zvani, da svoju peorganizovanu i nacijski nesvijesnu braću privuku u kolo cijonističkih radenika i graditelja “ove domaje. Organizacija, koja je počela zapravo da radi tek iza bečkoga kongresa nije ni vremenski dospjela da izvrši i najmanji dio onih zadataka, koje si je preduzela. Cijopistička Organizacija osjeća tu ćinjenicu veoma bolno u područjima naše zemlje, ždje bi sefardska organizacija morala veoma intenzivno da provodi svoj program, a to su u glavnom krajevi Južne Srbije. , Jugoslavenski cijonizam kao cjelina ne može ino, nego da svijesno vodi računa o radu i nastojanjipia te organizacije. Sefardska je komponenta Unutar našega jevrejstva veoma vrijedna, ali nedzrabljena, jer nevaspitana nacijskim tekovinama modernoga, naprednoga jevrejstva, koje se orijentoValo u smjeru cijonizma. Mi vjerujemo, da će iznesene momente naredno Savezno Vijeće znati veoma tačno i veoma uspješno da ocijeni. Ono će znati, da tu novu silu u našem c *jonizmu dostojno upotrijebi u svrhu opće saradnje Jevreja za cijonistički ideal. Bili bismo nepravedni spram onih krajeva naše Kraljevine, gdje Jcvrcji ne saosjećaju u dovoljnoj mjeri >za cijonizam, da te krajeve prepustimo slučajnom razvitku opštih prilika, Ponajvećma trpi Vojvodina t, j. njeno jevrejstvo uslijed nepovezaQ osti s ostalim dijelovima jugoslavenskoga jevrejstva odnosno cijonizma. Ali dok je u Sefarada njihovo sefardsko i »latentno« cijonističko uvjerenje

gotovo iskonska pojava u galuti, dotle se kod; Jevreja u Vojvodini pod današnjim okolnostima može da govori tek o hirovitim slučajnostima najnovije povijesti Jevreja. Vojvodjanski Jevreji isto su i ni po čemu se osim jezikom saobraćaja ,nc razlikuju od ostale svoje braće. Vjerojatno će nakon stanovitog vremena, razvitkom prilika to jevrejstvo takodjer moći da se u svem, a i po svojoj značajki, poistovjetuje s ostalim Jcvrcjima naše Kraljevine. Nema iđakle razloga, da'se na osnovu ovih 'postojećih! ražličnosti stvaraju opredjeljenja, jer su te razlike privremene, a skora budućnost izbrisat će i najmanji trag nekadašnjim l provincijama, koje su dijelile jedno jevrejstvo od drugoga. Iz svega toga proizlazi, da ovogodišnje Savezno Vijeće mora da bude z;na čajno po život naše organizacije. Ako ništa drugo, onda već sama manife-

stačija ošnaženja ideje djonizma i okupljanja sviht snaga oko stijega naroduoiga preporoda mora da bude dovoljan razlog, da se svaki svijestan cijonista odazove pozivu cijonističkoga vodstva ove zemlje, da bude na mjestu, kad će se odi njega zatražiti da izvrši svoju đužnotet spram Cijonističke Organizacije. Ovo dakle Savezno Vijeće mora već i po. broju učesnika da mamfestuje snagu našega cijonizma i da izrazi jedinstvo i saglasnost u svima pitanjima, koja se odnose na budućnost jevrejskoga naroda. Naša organizacija nije stvorena danas ili jučer. Ona predstavlja rezultat napora i rađa naših najboljih kroz mnoge godine, koje uistinu nijesu uvijek bile najugodnije. Ali ta je organizacija danas takova, đa je svatko mora da cijena, koji ima veze sa jevrejstvom. Neka dakle ovo Savezno Vijeće bude prilika, da se ta snaga i ispolji. D. St

Zakonsko uredjenje rada u Palestini

Konferencija lorda Plumera sa židovskim radničkim vođom Ben Cvijem

Izgradnja luke u Hajfi Nasljednik guvernera Storrsa

KONFERENCIJA IZMEDJU LORDA PLUMERA I RADNIČKOG VODJE BEN CVIA O ZAKONSKOM UREDJENJU RADA. Jerus.olim, 30. augusta (JTA). Vrhovni Komesar za maršal lord Plumer pozvao je k sebi židovskoga radničkoga vodju Ben Cvi-a, da konferira s njim o pitanjima rada i zakona o radni i da čuje mišljenje židovskih radnika u Palestini. Ovaj odgovor stoji u vezi sa konstatacijama u izvještaju Mandatarne Komisije, da je pogrebno zakonsko reguliranje rada.

ENGLESKA TREBA DA ŠTITI U INOSTRANSTVU PALESTINSKE DRŽAVLJANE. Zahtjev arapske egzekutive. Predsjednik palestinske arapske egzekutive, Musa Kazim paša uputio je palestinskoj! vladi zahtjev, da se Vrhovni Komesar pobrine za zaštitu svih arapskih emigranata, koji su se iselili iz Palestine a sada prebivaju u drugim zemljama.

IZGRADNJA LUKE U HAJFI. Talijansko društvo »Italian Almagia Co« dobilo je odi palestinske vlade nalog da u luci u Hajfi provede radove oko produbljivanja tla. Društvo je već obavilo znatan din rada. Na površini od 4000 četvornih metara povadjen je pijesak sa dna tako, te u tora 'dijelu luke mogu da se usidre veliki brod,ovi. Bagerovanje se nastavljaj j I Demantuje se vijest JTA, da je društvo Haifa Bay Company pr,odao spomenutom talijanskom društvu jedan dio svojih dionica. Ovo talijansko društvo nema veze sa Haifa Bay Comipanyom nego vrši neke radove 'samo po narudžbi palestinske vlade.

MAJOR CAMPBELL NASLJEDNIK JERUSOLIMSKOGA GUVERNERA STORRSA. Nedavno je kraljevskim dekretom imenovan komesarom za otok Cipar dosadašnji guverner grada i distrlkta Jerusolima Sir Ronald Storrs, koji je još prije uvedenja civilne uprave u Palestini bio mjesni vojni guverner u Jerusolimu, a na koje ga je mjesto bio postavio maršal Allenby odmah po osvojenru gradla. Nasljednikom Ronalda Storrsa, za kojega židovsko pučanstvo u Palestini 1 nije imalo simpatija, ima,o hi biti major Campbell, Ovih dana trebala bi da izadlje službena objava o imenovanju “majora Campbella.

ARAPI IZ BER ŠEBE APELIRAJU NA JERUSOLIMSKE ŽIDOVE. Je ruso lim, 29. augusta (JTA). Arapsk.o pučanstvo u Ber Šebi obratilo se jerusolimskim Židovima sa zamolbom, da uz njih istupe, da bi se nastavila izgradnja željezničke linije Rafa-Ber Šeba, koju je vlada prekihula. U apelu sie veli, dh voga kraja, koje broji pko- 75 hiljada duša. Javili Smo ranije, da su stanovnici Ber Sebe u znak protesta protiv obustave izgradnje željeznice bili kroz jedan dan napustili svaki rad.

KOLONIJA NORDIJA KRAJ HAJFE. American Zion Commonwealth odlučila je, da izgradi koloniju »Nordija« kraj Hajfe posvećenu uspomeni Maksa Norđaua. Kolonija će biti udaljena 12 kilometara od) Hajfe. Radovi će započeti početkom godine 1926.

Jerusolim, 29. augusta (JTA). Savez palestinskih željezničara odaslat će dvojicu delegata na internacionalnu konferenciju transportnih radnika, koja će započeti svoje zasijcdanje 15. septembra u Parizu.

LLOYD GEORGE JE PONOSAN NA SVOJU ULOGU KAO BRANITELJ VELIKOGA ŽIDOVSKOGA NARODA. London, 30. augusta (JTA). David' Lloyd George poslao ije upravi ljetne visoke škole Židovske Federacije u Bangoru pismo, ti kojem medju ostalim veli: »Ponosam sam što sam u svom životu bio braniteljem Vašega velikoga naroda protiv svih njegovih kritičara i izrugavalaca. Ništa me u mom javnom radu nije zadovoljilo više od sa radnje oko deklaracije, koja uspostavlja prav,o židovske rase na nacionalnu domaju u Palestini, koiju su Vaši predji ispunili s toliko visokom slavom«.

POMAGANJE IMIGRACIJE ISTOČNIH ŽIDOVA PO RODJACIMA U AMERICI. Varšavski dnevnik »Najer Hajnt« d|onosi brzojav iz Amerike, da se ondje uspješno razvija pokret, koji ide za tim, da Židovi pomognu imigraciju svojih rodfaka u Istočnoj Evropi U Palestinu, jer se ovi ne mogu useliti ju Ameriku. Ovaj pokret pomaže velika pripomoćna organizacija američkih Židova ■»HIAS«. (Ziko). *

JICHAK GRONBAUM RADI U FRANCUSKOJ ZA KEREN HAJESOD. Član poljskoga parlamenta, i cijon. Akcionoga Komiteja g. Jichak Griirtbaum posjetio je kao delegat Glavnoga Ureda Keren Hajesoda Meta i Strassbourg. U Metzu je govorio na .mitingu, gdje je njegov govor izazvao veliko oduševljenje. Njemu u čast priredjen je svečani banket a ime, mu ,je upisano u izlatnu knjigu Keren Kajemeta. I u Strassbourgu govorio je u velikoj skupštini židovskih gradjana t.oga građa o sadašnjem! stanju cijonizma. Istaknuo je Važnost Keren Hajesoda i razložio, da je porez iza Keren Hajesod 1 jedini put, kojim se pokriVa budžet izgradnje židovske naredne domaje. Osim togai posjetio je gosp. Grunbaum i Sjevernu Francusku, gdje (je u glavnom obavio pripremni rad za veliku kampanju Keren Hajesoda, koja će započeti za nekoliko nedjelja. (Ziko).

SVEČANA INAUGURACIJA JUBILARNE GODINE KEREN KAJEMETA. J eru solim, 30, VIII, (P. C.). Glavni Ured Keren Kajemeta svraća pažnju svih njegovih povjerenika na zaključak Akcionoga Komiteja Cijonističke Organizacije, kojim se pozivaju cijonisti u svemu svijetu, da dolično prpslave dvadesetipetu godišnjicu egzistencije fonda i da tu godinu učine miljokazom u povjesnici našega naroda. Akcioni Komitej predlaže u svome zaključku , da se jubilarna godina započne svečanom priredbom u mjesecu tišriu.

JUBILARNA AMBLEMA KEREN KAJEMETA. J eru solim, 30. VIII. (P. C.) Po narudžbi Glavnoga Ureda Keren Kajemeta nacrtao je poznati palestinski umjetnik Be'nor Kalter, koji je crtao i uvez trećega sveska Zlatne Knjige Keren Kajemeta, jubilarnu amblemu Židovskoga Narodnoga F.ondai Amblema će biti otisnuta, na svim tiskanicama i izdanjima KKL u godini 5687.

NOVA POKUSNA STANICA U EMEKU, Jerusolim, 29. VIII. (P. C.) Za kratko vrijeme osnovat će se usred Emeka novi odip poljoprivredne pokusne stanice Palestinske Cijonističke Egzekutive. Keren Kajemet dao je u tu svrhu potrebno zemljište u kraju iDjebata, tri tniljc daleko od Nahalala i samo ijedan kilometar daleko od željeznice. Gradinja zgrade započet će za kpji dan.

| p f itarina plaćena u gotovom I pt etplata na „ŽI DO V “ STOJI I rtiDIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE I 1 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. ■ H }SI SE RAČUNAJU PO STALKm CIENIKU. PLATIVO I UTUJ 0 U ZAGREBU. - BROJ ČEK. RćUNA UPRAVE ,ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 3. septembra 1926. 24. elula 5686.

Pojedini broj stoji [2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPIS’ SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 36. _