Жидов

ŽIDOV

K novoj godini

I Sad, kad je opet na izmaku jedna godina, ima iberemo sve, dojmove, što se rodiše u njoj, sve e, što nam, ako smo prijemljivi, daju dešava* i njenim danima. Ali sve to ne valja rastočiti lostivim suhim analizama, nego uhvatiti pod i aspekat, koji nije upravljen u prošlost nego u me, što je pred nama. Jstajući zabilješkama iz nedavnih, prošlih dana ; jedite godine nailazimo prije svega na re* iju naše historije. Godina nam je donijela štoeško i bolno, na što smo vični. Židovski jad üblažen a nesredjeno ljudsko društvo, što se jvijek vrti oko reakcionarnih apsurdnosti, icira afere i skandale, u kojima židovske mase ovski individualiteti stradavaju kao tragični i. Razmišljamo li tek kratak čas o položaju jstva sve nam u jurnjavi skakuću premnoge pred očima, krvave i bolne, herojske i srajodine 5686. nije u tom pogledu uznapredovala olje pred ranijom. Moglo bi se čak reći, da ;i dogadjaji upućuju na to, da je u židovskom ju prošla godina bila ispunjena s više jada i lje nego njena predšasnica. Stanje židovske racije nije se popravilo. Neki su skupovi spaod smrti od gladi, ah je čitav pojav ostao tevao i ranije. Američka su vrata još uvijek za" ;na a i sva, ostala. U Poljskoj se unatoč m kursu vrši opća pauperizacija pučanstva d gospodarske bezglavosti. U Rumunjskoj zae već i od vlasti tolerirana übijanja Židova. :uska je bila stala da otvara vrata odredjebroju židovskih emigranata, ali su teški doji zabrtvili j taj otvor. Mogli smo čak da za* imo protužidovske izgrede u Parizu. Razne moćne organizacije jakom su agilnošću uprle )laže bijedu. Ali stanje Židova u galutu nije o te bi se dalo riješiti filantropskim pripomam. U Rusiji je silom prilika i iz političkoga ia već pred nekoliko godina iniciirana, sa e sovjeta, kolonizacija Židova na selu. Kasnije ovu kolonizaciju predobiveni krugovi bogatih lokih Židova. Rasprava o tom pitanju bila je rlja tamo negdje pred godinu dana. Već smo imali zgode istaknuti, kako je potrebno nor* ovanje gospodarske strukture: galutskoga živa i da je akcija u Rusiji, s toga gledišta, ’a. Teško nam je kontrolirali ispravnost sviju i o Rusiji. Stalno je, da mnogi krugovi u Rupa i oni što su na čelu sovjetskoj državnoj nici izrabljuju misao o poljoprivrednoj koloni' Židova u Rusiji protiv cijonizma. To se vidi iz pisma Kalinjina, kojim odgovara na irku jednoga komuniste, zašto se u kolonizaivoriziraju baš Židovi. -ijonistički je pokret dosada jedini dao pao rješavanju židovskoga pitanja, koja je izena na korijenu same stvari. Kolonizacija u i i sporadički radovi raznih pripomoćnih organa rješavaju materijalno stanje tek pojedinih skih skupina. U Rusiji pokušava se, jer i prilike 1 sile, da se normalizovanje gospodarskoga sta»rovede radikalno. Ali nam se čini, da će treJoš mnogo vremena, da se uzmogne zabiljeie li uspjeh postignut. Zasada ne izgleda da je '’alestina je u posljednje vrijeme bila zemlja, ie jedina primala židovske emigrante u veli' broju. Mnogo se unatoč ovoga pojava r ‘ o tome, da cijonizam svojom kolonizacijom 'estinj ne može da riješi materijalnu, ckonom" sl ranu židovskoga pitanja. Ali cijonizam, kakav * danas izgradjen i odredjen, ne tvrdi da donosi °vo rješenje. Ne zato što je Palestina malena, ' Se područje, konačno, moglo i proširiti, nego l °ga, što srčika židovskoga pitanja nije na

terenu ekonomije, nego na socijalnom i kulturno nacionalnom. Židovsko se pitanje ne može riješiti transportima masa u razne krajeve. A danas su i ti transporti nemogući zbog krize, kojaj nije efemerna, nego plod konstrukcije sadašnjega društva i mnogih zabluda, koje još vladaju velikim dijelovima svijeta kao načelo ispisano na barjacima. »Židovsko pitanje postoji svagdje, gdje ima Židova u ovećem broju«, rekao je lierzl. Ovu su spoznaju odbijali mnogi, ali je pobio nije nitko. U Rusiji će možda riješiti položaj Židova unutar sovjetske unije (u skoro vrijeme zasigurno ne). Ali ondje živi tek petina svijui Židova. A osim toga: židovstvo u galutu nestaje, slabi od generacije do generacije. Židovstvo se, ako hoće da poživi, mora da reorganizuje i uskladi s novim duhovnim tekovinama. U Palestini izgradjcna Židov, zajednica, bogata socijalnim etosom i žid. nacionalnom kulturom možda ne će biti centar, što .bi mogao da preporodi i preobrazi sve židovstvo u galutu, ali ta zajednica jest osvj.eženje židovstva u i sikonima i korijen daljega bivanja i života narodnoga koji se pun stvaralaštva nastavlja u novim formama. Palestinu ne grade logički izmudrovani zaključci, nego je zidje nacionalna vitalnost. Cijonizam je očitovanje te vitalnosti. Izbio je u najpresudnijem času, kad je židovstvo bilo dokraja rasklimano i dezorijentirano u metežu idejnoga svijeta potkraj devetnaestoga stoljeća. Bilo je dosta već riječi o tome, što je sve cijonizam učinio*. Govori se o tom na svim proslavama i u svim zgodama. 1 valja sve to naglašavati. Ali je najznačajnije, što je cijonizam u povijesti druge židovske dijaspore jedini pokret, koji je uzbibao židovstvo i usmjerio ga na jedinstvenu svestranu nacionalnu stvaralačku akciju, na čin. Cijonizam je svjedočanstvo snage židovskoga naroda. Na uspjehu ili neuspjehu cijonizma pokazat će se, što taj narod može. ♦ Cijonizam nije okupio sav narod. Nikada nije pokret usKremljen ka višem cilju i širckom, velikom idealu, mogao da okupi sve česti jednoga naroda. Priroda reguliše sva nastojanja otporima, pa se vazda tek borbom i teškim trudom mogu postizavati zamašna djela. Ni u jednoj ljudskoj skupini ne kroče u razvitku »svi elementi u jednom frontu. Jedna je tek čest ona, što je naprijed. u koje ima širih vidokruga i daljih pogleda, ona, koja se pregalački bori da kroči smjerom svoje težnje. Osim toga valja se sjetiti konstatacije Ahad Haama, da »cijonizam nema svoga proletarijata«. To će reći, da u Židova nema masa, koje bi po nuždi svoga položaja, gotovo mehanički, a ne tek po nekom duševnom spoznanju postajale aktivnim nosiocem pokreta, koji se u našem slučaju zove cijonistički. Židov, koga bije bijeda, poći će ako nije zahvaćen nacionalnom odgojom i snažnom nacionalnom svijesti jamačno radije ui Ameriku nego u Palestinu. Po Marksovoj nauci proletarijat postaje nosiocem pokreta za promjenu poretka u društvu po najednostavnijoj reakciji na po' redjaj, u kome ga izrabljujui A cijonizam nije takova najjednostavnija reakcija na stanje, u kome se nalazi židovstvo. Zato je potreban odgojni rad u duhu cijonizma, rad. što širi spoznaju cijonističku. Ovakav rad, prirodno, apsorbuje mnogo snaga, ali se mora vršiti to intenzivnije, što hoćemo da učešćem što širih krugova izgradimo Palestinu. Uspjesi u Palestini olakšavaju rad u galutu, ali uspjesi ondje ovise o radu ovdje. I tako valja upirati sve sile, da se; ovdje učini što; više, kako bi djelo u Palestini što znatnije uznapredovalo.

Godine 5686., proljetos, navršilo se pet Rodina što radi Keren Hajesod. Učinio je mnogo, ali ne onoliko, kolikome se ponadaše naši prvaci, kad su ga osnivali. Bilo je suviše vjere u darežljivost Židova. Ali je Keren Hajesod übrzo postao hrptenicom našega palestinskoga organizma. O nj se mjeri naša snaga, njegove brojke govore najjasni' jim jezikom. Predsjednik Weizmann, koji je poglavito morao da radi za fond, uslijed čega je trpila organizacija, uvidio je, da bi nam saradnja s neci" jonistima, koji su prijatelji izgradnje Palestine, mogla znatno pomoći oko obezbjedjenja rada u Palestini ida bi što jače angažovanje necijonista, ure* djeno i s organizacione strane, osiguralo njihovu stalnu saradnju. Ovako Je pokrenuto pitanje proširenja Jewish Agency, židovskoga zastupstva prema mandatarnoj vlasti, koje je danas istovjetno sa Svjetskom Cijonističkom Organizacijom. Ovo pitanje još do danas nije riješeno i to zbog dogadjaja u Americi nastalih u vezi s radom za kolonizaciju u Rusiji. Problem proširenja Jewish Agency vezan je uz Ameriku, jednako kao i sam problem prihoda za Keren Hajesod. Iza blagdana imao bi dr. Weizmann po svoj prilici u društvu s bivšim Vrhovnim Komesarom u Palestini Herbertom Samu e 1 o m poći u Ameriku. S njima će da ide i dr. Arlosoroff, član Hitahduta, jedan od najboljih poznavalaca problema izgradnje Palestine. Ličnost g. Samuela značila bi ovdje veoma mnogo, pa se opravdano ulažu mnoge nade u njegovo učešće u akciji u Americi, kojom bi trebalo potpomoći Koren Hajesod, pokušati da se osigura provedba proširenja Jewish Agency i poraditi za nacionalni zajam. Posljednja deklaracija gosp. Untermyera, jednoga od vodja američkoga Keren Hajesoda dokaz je ozbiljnoga nastojanja, da se dodje do pomirljive atmosfere, kako bi dr. ,Weizmann i vjerojatno g. Herbert Samuel mogli da porade za stvar Palestine nesmetani rasprama, koje su, čini se, spriječile da dr. Weizmann nije već ranije pošao u Ameriku, kako je to bio namjeravao. Akcioni je Komitej na temelju iskaza i obećanja članova i reprezentanata iz zemalja, koje u prvom redu dolaze u obzir, odredio za godinu 5687. budžet, koji iznosi više od pola milijuna funti. Iz prošle su godine preostali deficiti i mnogi neriješeni zadaci; a k ovima pridolaze sad nove velike i teške zadaće Koncentrovanje snaga parola je zadnje sjednice Akcionoga Komiteja, održane u duhu složne saradnje. Odličan gest Bernarda Bar o na, kolikogod se po teoriji možda činio razumljivim sam po sebi, jer svaki svijesni Židov mora da daje za Palestinu što više može —, ipak moramo da zabilježimo kao naročitost, budući da znamo iz rada u Evropi i Americi, kako s je velike židovske kapitaliste teško predobiti, da daju mnogo ili dovoljno za izgradnju Palestine; jednako kao što je uopće velike kapitaliste teško oduševiti za viši ideal i daleki cilj. Bernard Baron probio je led doprinosom od 25.000 funti za Keren Hajesod i investicijom 100.000 funti u Ruthenbergovo društvo za elektrifikaciju Palestine. Sad bi Bernard Baron trebao da nadje sljedbenike. U nas je rad za Keren Hajesod početkom ljeta uznapredovao lijepom intenzivnošču, koja je prekinuta u julu, da se opet sad s jeseni nastavi. Ima mogućnosti, da će rad za Keren Hajesod u nas i dalje napredovati, da dostigne rezultat, koji je potreban i dostojan velike svrhe. Ulazima u? jubilarnu godinu Keren Kajemet Leisraela, Židovskoga Narodnoga Fonda. Ovaj je fond, osnovan pred 25 godina po zamisli profesora Hermana Sapire, glavni reprezentant socijalne misli u

»oštarina plaćena u gotovom .RETPLATA NA „ŽI D 0 V “ STOJI iODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE 5 0 -, ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. )G L4SI SE RAČUNAJU PO STALIOM CJENIKU. PLATIVO 1 UTUjVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. [AĆUNA UPRAVE ,ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X,

ZAGREB, 8. septembra 1926, 29. elula 5686,

Pojedini broj stoji [2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. Z AKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 37,-38.