Жидов

ŽIDOV

Izvještaji Saveznoga Odbora Vijeću Saveza Cijonista

u Zagrebu 17., 18. i 19. oktobra 1926.

Izvještaj tajnika

i Nakon bečkog kongresa ostalo je pitanje vodljiva Cijonističke Organizacije neriješeno. Poslovi ■Cijonističke Organizacije obavljali su se bez nnaiprijed odredjenog programa i bez odguvornih, po I Kongresu izabranih, upravitelja pojedinih resora. Ta IČinjenica došla je osobito do izražaja u vodstvu Palestinske Cijonističke Egzekutive, koja je istupom lug. Ruppina i van Vrieslanda ostala nepopunjena. Medjutim su se upravo u Palestini razvijale prilike tako, te je bilo od prijeke potrebe, da se izabem sposobni i odgovorni stručnjaci za kolonizaciju, financiranje i sve ostale radove, koji dolaze u obzir kod izgradnje Palestine. Ni sjednica Akcijonog Komiteja održana kratko vrijeme poslije bečkog kongresa u Berlinu, nije mogla lično pitanje upotpunjenja vodstva Cijonističke Organizacije povoljno da riješi. Tek mnogo kasnije, u julu o. g., na zadnjoj sjednici Akcijonog Komiteja konačno je riješeno pitanje ulaska potrebnih stručnjaka i sposobnih odgovornih radenika u Cijonističku Egzekutivu, onu u Londonu i Jerusolimu. Zbog zastoja, koji je nastao uslijed spomenute činjenice, pokret je dostatno trpio. S jedne strane općenita gospodarska kriza gotovo u cijelom svijetu, koja je u znatnoj mjeri otešćala veliku kampanju za palestinske fondove, a s druge strane i sama zaoštrena gospodarska kriza u Palestini komplikovahu položaj to više, što se u pravi čas nijesu našli voljni i sposobni ljudi, koji bi za vodjenje poslova preuzeli potpunu odgovornost. Začudo, kao da su se partajskc strasti unutar naše organizacije poslije bečkog kongresa pomalo stišale. Nesumnjivo je to znak discipline unutar cijonističkih redova. Bečki kongres kao da ic bio vrhunac partizanstva u razvoju i povijesti Cijonističke Organizacije. Sve te pojave djelovale su i na pokret cijonista u našoj zemlji. I kod nas postoji gospodarska kriza u veoma osjetljivoj mjeri kod onih'krugova, koji su dosada većim dijelom obezbjedjivali naše kontingente za palestinske fondove, Ali ipak se pokazalo, da se sistematskim i ustrajnim radom unatoč tih teških prilika može mnogo da postigne. Sve te okolnosti samo su dokaz koliko li je kod nas propušteno, ranije, kad naše krajeve nije tištila gospodarska kriza, a u političkom pogledu reakcija na prvotna oduševljenja. Iz izvještaja što istovremeno podastiru Saveznom Vijeću uprava Keren Kajemeta i Keren Hajesoda vidljivo je, da ovi radovi kod nas kreću na bolje. Možda je u tome pogledu mnogo pridonijela činjenica, da cijonizam u našim krajevima danas nema ozbiljnih protivnika. Nekadašnji elan i ratobornost asimilanata kao da posvema nestadoše. U borbenom smislu, a koju borbenost manje ili više svaka politička partija posjeduje, taj je manjak na protivnicima kod nas uzrokom, da otupljuje i da se umanjuje razumijevanje i oduševljenje za prvotne ideale Cijonističke Organizacije. I kraj današnjeg veoma visokog i uspješnog rada pojedinih institucija Cijonističke Organizacije u Jugoslavijfzamječuje se popuštanje prvotnog oduševljenja za cijonističke ideale. Medjutim nije to osamljena pojava samo unutar Cijonističke Organizacije. Ovo depolitiziranje dolazi do izražaja kod svih idejnih, kulturnih, nacijonalnih i socijalnih pokreta. U znaku vremena ne može ni Cijonistička Organizacija da se otme uplivu vanjskih faktora. Pod ovakovim prilikama započeo je Savezni Odbor Saveza Cijonista u Kraljevini SHS. svoj ovogodišnji rad. Uspjelo je, da se za saradnju pređobije partija liapoel Hacaira Jugoslavije, pa je time već u početku dan znak iskrene i srdačne saradnje unatoč raznih gledišta na cijonističke probleme, a osobito na probleme izgradnje Palestine.

Savezni Odbor stavio si je u svoj program, da upotpuni i izgradi veze jugoslavenskog židovstva s Palestinom. U tom pogledu pokazali su se lijepi uspjesi u djelovanju institucija K. H.. K. K. L. i Palestinskoga Ureda. Osobito se S. O. trudio oko ostvarenja Jugoslavenske Halučke Farme naselja Jugoslavena u Palestini. Pitanje ostvarenja ovog naselja bilo je predmetom rasprava, pregovora i sa-

birnih akcija kroz gotovo tri godine. Ove godine Savezni je Odbor u sretnom položaju, da izvijesti Savezno Vijeće, da je Mošav Jugoslavija konačno utemeljen, da je prva brazda na zemljištu Židovskog Narodnog Fonda po jugoslavenskim naseljenicima uzorana, te da se s prvim radovima, koje iziskuje novo gospodarstvo u Djedi kraj kolonije KKL-a Nahalala u Emeku, započelo. Ova činjenica pozdravljena je po svim službenim faktorima, a i sa strane cijele cijonističke javnosti u našoj zemlji s osobitim oduševljenjem. Nakon dugih pregovora, da se kolonija Jugoslavena osnuje u Kuskus-Tabunu, koji su iz raznih razloga ostali bezuspješni, pristupilo se u zadnjoj fazi pregovaranja pitanju, da li je takovo naseljivanje moguće u Djedi. I ako je S. O. bilo mnogo stalo do toga, da se stvar pospješi, Uprava KKL-a u Jerusolimu nije odmah mogla da udovolji svim zahtjevima haluca iz Jugoslavije, a koji su zahtjevi bili diktovani potrebama da se novo naselje odmah postavi na solidne temelje. Prvom svojom odlukom Uprava je KKL-a izabrala zemljište u Djedi, koje po svojem obliku nije moglo_da bude prikladno za naseljenje od 10 porodica, koje bi barem u prvo vrijeme u gospodarskom smislu bile mnogo jedna od druge ovisne. Princip mošava sadržaje osnovno načelo o individualnoj kolonizaciji uz kooperativno gospodarenje osobito u prvim godinama naselja. Oblik zemljišta koji je KKL nudio za naseljenje jugoslavenskim halucnn utoliko nije odgovarao uvjetima, što bi pojedini kolonisti adi duljine zemljišta mnogo štetovali na energiji, radnom vremenu i neekonomskim investicijama. Uslijed tih okolnosti, a jer KKL ponajprije nije htio ili mogao da odustane od svoje prve ponude, došlo je do spora izmedju jugoslavenskih halticim i Uprave KKL. Nesumnjivo bila je akcija od 3 godine u tom času veoma ugrožena. Dođoše u pitanje halučki pokret iz Jugoslavije i mogućnosti ukorjenjenja jugoslavenskih Židova u Palestini; a $ druge strane nemilo se zaoštrio odnošaj između KKL-a i S. C. Da se to stanje dokrajči, odlučio je S. O. da napusti svoj stav posmatrača u odnošaju izmedju jugoslavenskih halucim i Uprave KKL, te da osim svoje zadaće, da skupi potrebna sredstva za obezbjedjenje kolonije, poduzme u ovom odlučnom času snagom svoga autoriteta potrebnu inicijativu kod Uprave KKL-a, a i kod jugoslavenskih halucim u Palestini. U tom času, sretnim je snošajem prilika, a snažnim zauzimanjem prijatelja jugoslavenskog naselja u Palestini, stvar našla povoljno rješenje uz pomoć svih odgovornih instanca Palestine. Da se još potpunoma osigura život i daljnji razvoj mlade kolonije, potrebno je da se namakne veoma malena svota, koja manjka do iznosa kontingenta s jedne strane, a s druge da se umjesto drva, koja su bila obećana halucima sa strane jevrejskih drvotržaca u Jugoslaviji sakupi odgovarajuća protuvrijednost u novcu u korist naselja. Ovu odluku donio je R. O. zbog toga, jer se pokazalo, da produkti jugoslavenskih drvnih industrija nisu osobito prikladni za palestinske tržne prilike, pa bi prema tome bili u samoj Palestini teško unovčivi. Tome pridolazi, da je gospodarska depresija u jugoslavenskoj drvnoj industriji danas tolika, te bi bilo veoma bezizgledno pokušati, da se sabere ono drvo, koje su prije nekoliko godina jevrejski drvotršci iz Jugoslavije bili obećali. Osim toga je od prjeke potrebe da se nadopuni pošiljka inventara za farmu. Inventar sakupljen je prilično čedno, te su novi naseljenici u pogledu osiguranja kolonije mnogo ovisni o tome, da li će nam uspjeti da inventar nadopunimo s potrebnim alatom. Bezuvjetno, činjenica o osnutku i sadašnjem gradjenju naseobine jugoslavenskih haluca u Palestini veoma će povoljno djelovati na razvitak cijonističkog pokreta kod nas uopće, a napose na razvitak halucijuta (izobrazbe novih radirka za Palestinu).

Jugoslavenska' javnost imala je ove godine mnogo prilike, da se pozabavi pitanjima cijonist ckog pokreta. Savezni Odbor nije se žacao truda i sredstava da toj grani rađa posveti svoju punu pažnju.

Dolaskom gospodina Us'škina javnost je u Beogradu i Zagrebu veoma opširno i autoritativno obavještena o sadašnjim pitanjima unutar Cijonističke Organizacije i o stanju židovske Palestine. Veoma je velika zasluga gosp. Usiškina. da je gosp. ministar dr. Momčilo Nin č i ć dao ponovnu izjavu o posvemašnjoj simpatiji naše vlade za pokret cijonista, uadovezujući na izjavu blagopokojnog dra. Miljenka Vesnića od godine 1917.. da će Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koliko joj bude moguće, našem pokretu svakom prilikom pružiti svoju potporu. Zapravo ,;e tek dolaskom gosp. Usiškina, koji je boravio u našoj zemlji u specijalnoj misiji kao predsjednik direktorija KKL-a, da jugoslavensko Židovstvo obaveže na veći iznos spram istoga, uspjelo prvi puta da stupimo u- kontakt s jugoslavenskom javnosti u dostojnoj formi i autoritativno preko gotovo cijelog zna« čajnog jugoslavenskog novinstva. Odonda posvetio je S. O. mnogo pažnje uzdržavanju i gajenju veza s jugoslavenskom javnosti. Osnovan je posebni referat za štampu pod pročelništvom gosp. Filipa Reinera. Ima nade, da, će se ova grana političkog rada moći u znatnoj mjeri da izgradi. Veoma veliki udio u ovogodišnjem radu sadržan je u provedbi

ljarske akcije. Od nekoga vremena osjećalo se, da djonistička javnost ne vodi dovoljno računa o organizacijonim problemima našega pokreta. Time je pokret izgubio i na idejnoj svježini i poletu prvih svojih godina. Sami cijonistički savezi bili su u mnogim zemljama zapravo jedini, koji su se morali da pozabave pojedinim cijonistlčkim akcijama. Mjesnoj je cijonističkoj organizaciji kao veoma važnoj stanici, svakog takovog saveza posvećivana premala pažnja. U bezbroju akcija za cijonističke fondove i institucije sama Cijonistička Organizacija kao takova očevidno je stala da gubi na organizacijonoj snazi. Već odavna bilo je pojedinaca, odnosno pojedinih cijonističkih saveza, koji su upirali prstom na tu činjenicu i zahtijevali lijeka. Medjutim do jedne zamašite i velike akcije u tom pogledu nije došlo sve do pred ovu godinu. Uto preuzeo je organizacijoni departement Cijonističke Organizacije gosp. Felix Rose nblii t h, koji je na vrlo pregledan i ispravan način preduzeo, da reorganizuje vodstvo Cijonističke Organizacije, njenih saveza, i da, u posljedici toga, oživi osnovne stanice mjesne cijonističke organizacije. Savezni Odbor bavio se iz vlastite inicijative, pitanjem provedbe ovakove akcije u našoj zemhi i usred priprava nadošao je poziv Egzekutive iz Londona, da se i u nas, kao i posvuda provede Mjesec Cijonističke Organizacije. Ovako se Savezni Odbor to spremnije mogao da odazove pozivu vodstva Svjetske Cijonističke Organizacije. Izaslanici Saveznog Odbora posjetili su gotovo sve mjesne cijonističke organizacije u našim krajevima. Tim posjetima uspostavio se s jedne strane opet lični kontakt izmedju vodstva našeg saveza i njezinih članova, mjesnih' organizacija, a s druge strane dati su ideološki poticaji bilo propagandnim govorima, bilo posebnim izdanjima našeg židovskog novinstva, bilo raspačavanjem brošura, koje smo u svrhu oduhovljenja cijonističkoga, razaslali u sva mjesto, gdje žive Židovi. U provodjenju te akcije naišao je Savezni Odbor na mnoge poteškoće. Jedna je od takovih, da se za krajeve Južne Srbije izuzevši dva, tri mjesta, nije našlo dovoljno valjanih sefard, intelektualaca i autoriteta, koji bi pošli u ovaj kraj države da porade u smislu ijarske akcije. S druge strane manjkao nam je propagandni materijal na ladinu, koji nam Svjetska Cijonistička Organizacija, a ni Svesvjetska Organizacija Sefarada nije mogla da nabavi. Naprotiv uspio je S. O. da posredstvom KKL-a pribavi za krajeve u Vojvodini prikladni propagandni materijal na madjarskom jeziku. U tom pogledu izvještava posebno komisija KKL-a. Cdavna je zadaća ijarske-akcije bila medju ostalim ta, da provede šekelsku akciju unutar svakoga saveza na što bolji način. I ako ova godina nije bila kongresna, pa prema tome možda mome-

Mtarina plaćena u gotovom UfIPLATA NA „ŽIDOV* STOJI Ldišnje D 100-. POLUGODIŠNJE Uo. , ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. KoIASI se računaju po štalom CIENIKI'. - PLATIVO I UTU[|VO L’ ZAGREBU. - BROJ ČEK. (AČUNA UPRAVE „ŽIDOV- JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, 8. oktobra 1926. 30. tišrija 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38. 1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE )8 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 2i-ll

BROJ 41.