Жидов
ŽIDOV
CIJONISTE!
Početak je nove godine ulazak u nov period našega rada. Jedna od najpresudnijih i najviših zadaća što su pred nama jest ORGANIZOVANJE PRIKUPLJANJA SEKALIM Rezultati rada za šekel u upravo minuloj godini ne mogu da zadovolje. Tek je maleni broj zemalja izvršio eno, što se moralo da očekuje. Većina je ostalih zemalja zatajila, jer se valja da se kaže u organizovanje akcije nije uložilo dovoljno energija i brižljivosti. Ovaj propust tangira i oslabljuje misao jedinstva Organizacije, koju šekel predstavlja i simbolički i realno, ruši ugled Organizacije, jer se njeni pristaša broje na osnovu podataka 0 raspačarim šekaliih, umanjuje snagu Organizacije, njenu sposobnost za čin, jer je šekel osnovica njenih financija. A ako Je tačno, da se sav trud i mar utrošio u radu za ostale grane pokreta valja da se iznovice naglasi; Rad za šekel nije ništa manje važan od akcija za djelo izgradnje u Zemlji samoj. Jer šekel je osnovica Organizacije, a Cijonistička je Organizacija fundamenat palestinskoga djela. Naročita zgoda poziva na naročit trud u narednoj godini. U augustu 1927. bit će 30 godina što je osnovana Cijonistička Organizacija na prvom kongresu u Baselu. Pozivljerao Vas, sumišljerici, da ovu godišnjicu učinite manifestne jom veličine i snage naše organizacije. Organizacija je u kratko vrijeme iz malenih začetaka porasla do velike svjetske insti-
tucije. Pobrinite se, da Cijonistička Organizacija bude na dan svoj trideset-godišnjice jača i veća nego što je ikad bila. Dokažite svojim predanim radom za židovsku nacionalnu misao volju židovskoga naroda, da u današnje! ostvari ideal otaca svojih. SUMISLJENICI! Akciori, Komitej proklamovao je na posljednjoj sjednici, da se nedjelja, koja počinje 2. novembra, na godišnjicu Balfourove deklaracije, učini naročitom i isključivom nedjeljom šekela. Od 2. do 8. novembra treba da se sve cijonističke organizacije posvete sasvime raspača vatiju šekela. U tom, toliko kratkom, periodu treba da se sistira rad za druge fondove i institucije. Svaki cijorista, i onaj, što je inače u službi kojega fonda našega, valja da se posvema posveti šeKelskoj kampanji. Sve raštrkane i mnogostruko decentralizovane energije treba da se koncentrišu ida se. — sakupljene navrnu na ovaj veliki cilj: raspačavanje šekela medju masama židovskoga naroda, pridobivanje novih organizovanih cijonista, jačanje i učvršćivanje organizacije. CIJONISTE! Opominjerno Vas, da izvršite što ste dužni! Balfourova nedjelja neka bude početak nove radne godine! A godina 5687 neka se završi velikim i gordim kongresom, koji će biti veličajnim svjedokom jedinstva, snage i požrtvovanja cionističkoga pokreta.
Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organ zacije:
Hajim We i z m an n. Predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije.
Nahum Sokolov, Predsjednik Egzekutive Svjet. Cijon. Organizacije,
Izvještaj Vijeća Saveza Cijonista
održanog dne 17., 18. i 19. oktobra u Zagrebu
Prvi dan Vijeća i zaključci
Savezno Vijeće za godinu 5686, započelo je prema ranije odredjenom i objavljenom dnevnom redu u nedjelju dine 17. ,ov. nr. u 9 i p,o sati svečanom sjednicom u dvorani »Makabijeva Doma«, Vijeću je uz ostalo dan naročit značaj dolaskom člana i delegata Egzekutive Svjetske Cijonističke Organizacije gosp. Feliksa Rosenbliitha, Gosp. Rosenbliith stigao je u Zagreb u nedjeClju dne 17. ov. .mj. jutarnjim brzim vozom iz Beča, Na stanici su ga dočekali članovi Radnoga Odbora i funkcionari Priredjivalačkog Odbora Saveznoga Vijeća. Pored! gosp. Rosenblutbai, došao je istoga jutra i đielegat Glavnoga Ureda Kefen Hajesoda iz Londona u nas već poznati i nado vidjeni prof. Salem Pa z i-G oldmann iz Tel Aviva. Obadvojica gospode učestvovala su u vijećanjima plenuma a naročito je g. Rosenbliith veoma uvjerljivim razlaganjem obogatio- diskusije čitavoga Vijeća. Usto je g. Rosenbliith ovom zgodom pridonio ''čama mnogo Jačanju izvjesnih osnovnih ideoloških načela, keja se u nas prečesto gube iza vreve sitnijih pojava i detaljnih rasprava. G. Rosenbliith održao je četiri govora: na sjedaj ci otvorenja Vijeća, nakon generalne debate u ponedjeljak uveče i u utorak o podne, kad se je kao ii d'an ranije osvrnuo pitanja načeta i raspravljana u generalnoj debati. Osim loga govorio je g. Rosenbliith u sinagozi. Egzekutiva na® je zaista zadužila delegiravši na naše Vijeće gosp. Rosenbliitha. Gosp. Rosenbliith otputovao je iz Zagreba za Beč u utorak noćnim brzim vozom. Već se prije uručenoga sata stala da puni ukusna i svjetla dvorana »Makabijeva Doma«. U pozadini nasuprot ulazu sred°ji jš? dio zida ispod galerije bio prekriven veoma ukusnom i efektnom modro bijelom draperijom, pored koje je stavljena slika dr. Teodora Herzla, od draperije u kosim su linijama Prema dvorani s obadvije strane bile nanizane paome što su iačale svečani efekt. Izmedju paoma smješten je ođugačak sto Prekriven zelenim suknom. S lijeve je strane stolić za govornike i stol za stenografe, a s desne stol za novinske izvjestitelje. Usred l dvorane nalaze se elegantne klupe za delegate odijeljene debelim modro bijelim uzetom od' ostaloga dijela, ždje su rezervisana mjesta za publiku. U deset i po sati dvorana je u prizemlju i na galerijama kila puna publike. Sva zagrebačka jevrejska društva: i sve je-
vrejske korporacije bijahu zastupane po- svom vodstvu. Vijeće su počastili svojim prisustvom armijski komandant general Mat i ć i veliki župan zagrebačke oblasti g. Mile Kiamari ć. Nakon njihova dolaska i dolaska g. Rosenbliitha i pr,of. predsjednik Saveza Cijonita gosp. Dr, David Al- dao je nešto iza 10 i pp sati zvonom znak, da će početi svečana sjednica otvorenja ovogodišnjega Saveznoga Vijeća. Gosp. dr. David Alkalaj izrekao je ova} uvodni govor: Poštovana gospodo delegati i poštovana gospodo gosti! Od našeg posljednjeg zasjedanja dogodili! su se u našem pokretu veliki i krupni dogadjaiji, koji zaslužuju najveću pažnju našu. Prije svega ja bih ponajprije da spomenem zasjedanje velikog Akcionog Odbora, koje je bilo u Londonu u drugoj polovini mjeseca jula ove godine. Debate u Akcionom Odboru razlikovale su se u mnogom od dosadašnjih rasprava. Dok su u ranijim zasjedanjima dolazile do izražaja razne programatske i lične razlike, ovoga je putai nad »T* stavljena potreba složnoga okupljanja sviju snaga. Nisu nam sada više potrebne riječi nego su nam potrebna djela. Još je uvijek toliko aktuelan problem četvrte alije t velike imigracije Jevreja u Palestinu u toku prošle godine o kojem smo i na našem prošlogodišnjem vijeću govorili. Taj problem, kao što smo i prošle godine konstatovali, stavio je Egzekutivu l pred jednu novu fazu pred jedno novo stanje. Uselilo se 40,000 Jevreja u toku jedne godine i zia taj veEki broj imigranata naša Egzekutiva nije bala spremna:. U koliko se ona mogla radovati ovoj činjenici, ovako velikom useljavanju Jevreja u Palestinu jer to je poglavito i cilj našega pokreta, ipak je naše vodje ova okolnost zabrinula, jer su se morala naći sredstva, da se taj br.oj ukorijeni u gospodarskom životu Zemlje, a u isto vrijeme sredstva za unapređivanje i sistematizovanje dalje imigracije. Jer ne samo da je trebalo održati one, koji su se uselili, nego im je trebalo omogućiti ida napreduju. Te su činjenice dominantne još i danas a bile i u posljednjem zasjedanju Akcionoga Komitcja. Dr. W eizmann naglasio je u svom snažnom govoru da treba svake godine da se u Palestinu useli 30 do 40.000 Jevreja, ako želimo da u najkraćem vremenu, da u toku od 10 godina | imademo izgradjenu židovsku zajednicu.
Nama je u glavnom stalo do kvalitativne većine. Dr. Weizmann .je naglasio da valja naći sredstava i načina, da nam naša stvar uznapreduje kako valja, Akcioni Odbor stvorio je jednodušno neke odluke, koje su cd velike važnosti za naš ipbkret. Odbor uvidjajiući svoju snagu snagu jednođušnosti d°mo je takove odluke u kojima uzima jedan odlučan stav prema manđatamoj vlasti. Znajući svoju snagu Akoioni Komitej pozvao je Egzekutivu da traži od mandatarne vlasti ona prava, koja jevrej stpm narodu pripadaju na osnovu mandata i da traži ona prava, koja su potrebna da se u kratko vrijeme od Palestine stvori jevrejska domovina Erec Jisrael. Kao posljedica toga zasjedanja Akcionog Odbora uslijedio je onaj proglas što su ga izdali dr. Weizmann kao predsjednik organizacije, g. Sokolov kao predsjednik Egzekutive i g. Motzkin kao predsjednik Akcionog Odbora, u kajem prikazuju kako je potrebno, da jevrejski narod u toku ove godine dade 2 milijuna funti Egzekutivi za potrebe izgradnje narodne domaje. Ovaj proglas i ako je na prvi pogled izgledao kao nešto neostvarivo, jer je tražio jednu veliku sumu od 2 milijuna funti u toku jedne godine, ipak se je vidjelo da je taj proglas imao i stvarne posljedice. Mnogi Jevreji, koji dosada nisu pripadali našem pokretu ili koji nisu naš pokret potpomagali u onoj mjeri u kojoj su mogli, odazvali su se ovom pozivu i za kratko vrijeme postigli takove uspjehe i doprinose, o kojima mi nismo mogli ni slutiti, I mi, gospodo, treba da imamo taj proglas naše centrale pred očima uvijek i valja da sa naše strane odgovorimo tome pozivu. Svi Jevreji u ovoj našoj lijepoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca treba da budu svijesni da mi živimo u jedinom periodu, koji možemo smatrati velikom srećom za nas. Naši preci, godinama i godinama tek su se molili Bogu, da Palestina postane jednom jevrej. domovina, spominjali su to svakodnevno u svojim molitvama, ali nisu doživjeli tu sreću kao mi, gdje eto ta misao izricana neodređenom religičnošću prešla u životnu zbilju, čak u sferu internacionalne politike. Naša generacija treba da bude svijesna te sreće, koju smo doživjeli. I ikada znamo da je to sreća za nas, treba da budemo dorasli i dužnosti, što se odatle radja. Svaki od nas treba da zna, ne samo svaki cijonista, nego svaki Jevrej bez razldke ( da je njegova dužnost da doprinosi za obnovu Erec Jisraela. Pored toga, gospođo, i u krugu našem, u ovoj zemlji, desile su se takodjer u prošloj godini neke činjenice, koje zaslužuju našu naročitu pažnju. Kao što vam je poznato mi smo imali zadovoljstvo da nas je posjetio g. Usiškin, predsjednik direktorija Keren Kajemeta, nacionalnog fonda u Palestini, G. Usiškin je jedan stari borac u cijonističkom pokretu. Nije on tek bio u njemu od prvog trenutka, od osnivanja Cionističke Organizacije, koja datira od godine 1897., nesarao dakle da je on od prvog trenutka pripadao našem poikretu, nego je on i prije toga bio članom i osnivačem Hoveve Cijonai) Ljubitelji Cijona, koji su imali za cilj da kolonizuju Palestina naravna stvar u malom obimu, ne u onom, kao što mi to danas tražimo sa internacionalnim pravom. Boravak Usiškina u našoj sredini mnogo je doprinio da se probudi svijest kod naših Jevreja. Mi smo dobili od tada mnogo pobuda ali smo u isto vrijeme morali da njemu učinimo jednu obavezu, da njegov boravak u našoj sredini ne će ostati bez vidljivih posljedica; i mi smo dali našu riječ da ćemo i pored odredjenih nam kontingenata gledati da nabavimo znatno više sredstava za nacionalnu kolonizaciju. Gospodo, mi smo istina u Keren Kajemetu, kao što ćete vidjeti iz izvještaja tajnika, doprinijeli nešto više nego prošle godine ali ipak našu zadatu riječ g. Usdškinu još nismo iskupili. Pored toga, gospodo, u krugu našega pokreta imamo da zabilježimo i tu radosnu činjenicu da je konačno ostvarena jugoslavenska hafrička farmia u Palestini. Vi znate koliko smo mi radili na tom, da naselimo naše haluce, naše omladince, koji su ostavili svoje porodice i svoje prijatelje i otišli u Palestinu da svojim rukama rade najteže poljodjelske poslove, one poslove, na koje oni nisu bili navikli u našoj domovini. Godinama i godinama čekali su na to da dobiju jedno zemljište, na kojem će moći raditi skupno i složno. Mi smo godinama na tom radili i tek se ove godine mogla naša želja da ostvari. Naši halucl su već dobili svoju farmu i prva brazda u jugoslavenskoj farmi već je uzorana. Već je prvi motorni plug počeo da dejstvufe u jugoslavenskoj halučkoj farmi vodjen od jednog jugoslavenskog haluca. To je jedna činjenica koja nas može s jedne strane oduševiti a s druge strane treba dia nas u isto vrijeme opomene na daljnji rad i na daljnje žrtve. Ja ću, braćo, da završim svoj pozdravni govor, ali imam još nešto da naglasim. Vama je poznata ona lijepa narodna poslovica: Ko brzo daje đvogubo daje. To možemo primijeniti i na naš pokret; Ko brzo daje dvogubo daje. Treba da imamo na umu, da je potreba vrlo prešna, da ne možemo čekati godine i godine na obnovu Palestine, To je posao koji iziskuje brzi rad 1 . Mi moramo žrtvovati, mi moramo davati, i sve to brzo. Nadam se, da će diskusije i odluke ovoga Saveznoga Vijeća doprinijeti u mnogome da probudimo svijest kod naših gradjana kako kod cijonista tako kod onih Jevreja, koji ne učestvuju u našem da je njihova dužnost ‘kao Jevreja da potpomažu izgradnju zemlje. U znaku te dobre nade ja otvaram današnje Savezno Vijeće, Prije nego što predjemo na dnevni red dozvolite da ponajprije podam izričaj naše nepokolebljive odanosti našem ljubljenom kralju Aleksandru Karadjorđjeviću. (Burni »živio!« Kongres ustaje). To nije tek dužnost koju mi osjećamo kao grad.jani, nego je zaista izričaj odanosti nas Jevreja dina-
poštarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV” STOJI GODIŠNJE D 100.-, polugodišnje p 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CIENIKU. PLATIVO I UTUfIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. računa uprave „Židov* je 33.831.
godina X-
ZAGREB, dne 22. oktobra 1926. 14. hešvana 5687
Pojedini broj stoji [2 d'nrra .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETK/'. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38. i. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11
BROJ 43.