Жидов

izriče hvalu svima, kc : su tome pridonijeli. Valja naći puta i načina da se list materijalno osigura. Bude li potrebno listu ć: se moći da dade i veća potpora, nego prošle godine. Na području hebraizacije nie se uznapredovalo, I' rivrva n : je na pojedinim institucijama. Valja privući omladinu. Star: ruitinirani radnici otpadaju. Odatle nam pokret slabi. Ve k d o omladine stoji postrance krivn om starijih, koji ne umu da je privuku. Potrebno je revidiranje pitanja jevrejskih škola u državi. Toplo pozdravlja govornik činjenicu osnutka h a 1 u čkcga naselja u Erec Jisraelu. Naselje valja i dalje pomagati sve do konačnoga prosperiteta; a treba odrediti na kome je odgovornost za poslovanje naselja. Pitanje Sarajeva nazivlje govornik jednim od naših najbolnii'h pojava. U Jugoslavi i ima nas svega 65.000, malen broj, kad se omjeri s brojem od 13 milijuna duša koliko ih ima Jugoslavija. A usto smo raštrkani. Ne može se preći šutke preko Sarajeva, koje e do pred rat i još nekoliko godina iza rata bilo jednim cđ cionistički najaktivnijih mjesta u državi a koje je po intezitetu jevre skoga života svakako najjači centar i Jugodavij-i. Žalostan je pojav što na Vijeću nema sarajevskih delegata. U Sarajevu postoje dvi e grupe, koje se neprestano svadjaju. Jedna i druga tvrđe da su u pravu. Naši kompetentni faktori trudili su se da se to pitanje riješi na najbolji način. Na nekoliko S, V. bilo je mnogo govora o Sarajevu, bilo je galame, svadja i grlanja. »Kao cjionista i kao Jevrej ne. mogu dobri ti da sada, kad čijom, pokret i cijeli jevrejski nar,od Važe velike žrtve za obnovu Erec Jisrada, čitavi skupovi ci orisla gube vrijeme i energije u svadiama. Ne može da to odobri nitko ne samo u našoj državi nego i van nje, jednako kao što bismo i mi osuđjjvali sten e kakovo je na ipr. u Sarajevu, kad b : se javilo u ma kojemu mjesto van ove države. Imamo prava da donesemo načelnu odluku o tome pitanju i da odlučno kažemo, da ne možemo da trpimo sadašnje stanje. Naša braća t-eba da čuju s ovoga mjesta dl? zaslužuju pun prekor. Treba da im poručimo, da nihov sadašnji rad nije jevrejski rad! Da im velimcf, da svojim nadom vrše zf'očin prema jevrejskom narodu. U Sarajevu izlaze dva lista a nema nikakvoga, cijon. rada. Čemu ti listovi, k?.d se preko njih tek razvila svadja i nesloga? Neka se čuje, da mi takovih listova ne želimo, jer ovakovi kakvi su tek nas brukaju pred cijelom javnosti. Vele. da je ovo njihova stvar i ništa da nas se ne tiče; ali kad se nešto zamjeni jednome Jcvre'u zamjera se svima Jevrejima. Nepotrebno je ulaziti u pokušaj mirenja, pozivanje pred Savezni Sud i sličnoga tome. Na kra ju će jamačno znati što srni u a sto ne smiju pa neka pokušaju, đai se prema tome ravnaju«. U pogledu drugih pokrajina treba da se osude braća iz Vojvodine, što nijesu došla na ovo Vijeće, Braća iz Južne Srbije uresu uum« rarloiSa. Dužnost je Radnoga Odbora, da posveti više pažnje razvoju cijonizira u Južn.oj Srbiji. Prelazeći na opća cijonistička pitanja govornik se ponajprije sadržaje kod krize u Palestini. Cijonistička Organizacija nije bila spremna na veliku imigraciju, četvrtu alilju. Dr. Albala govori zatim o glasinama da su administrativni izdaci cijon. institucija preveliki. Ako su ti glasovi istiniti trebalo bi uznastojati da se izdaci snize a ako nijesu, mi treba da dvostruko zahvalimo Egzekutivi za postignute rezultate. G, Rosenbliith izložio nam, je, da se nalazimo u vremenima takovima te ne možemo čekati više od deset ili petnaest ili najviše dvadeset godina, jer se u tom roku ima u glavnim linijama da riješi cijonistićki problem, u općem političkom odnosu našega naroda prema drugim narodima. To znači da su za nas izgubljeni svaki dan i svaka godina, gdje se ne učini ono, što je potrebno, i da bi se kraj nepažnje moglo desiti da promašimo veliki momenat naše generacije. Ako naše vodstvo sto'i na gledištu da se cijonističko pitanje mora riješiti u roku od 15 ili 20 godina, onda je dužnost Egzekutive u zajednici s drugim našim odlučnim faktorima, a to su na pr. kongresi, da nadje načina, kako ćemo da uskladimo naš rad dosljedno tome. Na ovaj način i sa sistemom, kojim rade KH. i KKL. mi, smo uvjereni, i ljudi laici i stručn aci, da se ne može da dodje do željenog uspjeha. Ljudi, koji su došli iz Erec Jisraela, kao na pr. jedan naš znanac iz Tcl Aviva, koji se svratio k nama u Beograd, kažu, da su prilike u Erec Jisraelu takove, te je stanje gotovo neizdrživo. Spomenuti gospodin reče mi, da se privatni jevrejski kapital dovoljno ne cijeni od pozvanih faktora u Erec Jisraelu. Znači, da se ne poklanja dovoljna pažnja priticaju kapitala, koji hi znatno mogao da pomogne izgradnu. Poglavito je potrebno kolonizirati zemljoradnički elemenat u Erec Jisradlu, koji će biti dovoljno jak, da može izdržati i ovaj varpški elemenat, što se toliko teško ukorjenjuje u Palestini, Kolonizacija međutim ne može da dodje do pravog izražaja, jer nemamo dovoljno novaca. Nalazim da je potrebno imati u Erec Jisraelu jedan zavod, koji će kreditirati naše naseljenike. U Erec Jisraelu danas se osjeća nedostatak agrarne banke i kredita. Moglo bi se naći načina da jKKL, zaposli haluce na zemljištu i da ujedno tamo smjesti porodice s kapitalom. Pasti će predlog cd strane našeg predsjednika gosp. dra. Alkalaja o kojem nije bilo riječi, koliko, je meni poznato, ni na jednom Saveznom Vijeću u raznim zemljama. Ovaj predlog radi o e mi si on oj jevrejskej banci u Erec Jisraelu I moje je mnijenje da treba u Erec Jisraelu osnovati ovakovu banku. Naš uspjeh u mnogome zavisi ,o saradnji s Arapima. Arapi su sa svoje strane shvatili mašu težnju za Erec Jisraelom kao neku ataku na njihove lokalne interese, jer smatraju da ih mi napadamo u njihovim osnovnim interesima, da ih tjeramo iz zemlje, i da im oduzimamo mogućnost razvo a. Mi tu reak. čiju Arapa osjećamo iz dana u dan sve više. Naša Egzekubv.a treba da tom pitanju posveti veliku pažnju, da vodi takovu politiku te bismo bili odlučan faktor u provodjenju cijonističkgg programa. Egzekutiva treba da se upravlja prema tome, da nadje pogodni momenat za korekturu odnosa izmeđ u nas i mandatarne vlasti, i da pomogne skladnu saradnju s Arapima. Imademo dvije dužnosti: jedna je sakupljanje novaca za cijonističke institucije, a druga je kulturno podizan e omladi-

ne, koja će da dodje na naše mjesto. Ovakav rad težak ije gotovo nemoguć kod stari,iih, pa gradjane u glavnom treba predobiti jednostavno za cijonističku misao za prinošenje materialnih sredstava. Problem renesanse je vrt-iskona naroda nije .ograničen na 15—20 godina. Potrajat će i dulje pa valja najmlađ e naše da vaspitavamo do sposobnosti, da budu nosioci rada narodne obnove. Potrebno je da djelujemo na mladju generaojiu da kasno ne stigne. Trebalo bi nastojati, da naš svi'et što više polazi u Erec .Tisrael. Rade« za našu buduću domaju moramo št.o više polaziti tamo da na licu mjesta upoznamo prilike, kakove su, pa da ne budcmoi prinuždeni da se osvrćemo samo na izvještaje i glasine. Sami valja da vidimo kako zemlja izgleda, pa da možemo donesti konkretne predloge. (Pljesak i odobravanje). Dr. Lav S t e r n: Radi se o pitanju razrješnice dosadašnjem vodstvu Saveza, pa val a ispitati lje li v.odlstvo izvršilo dužnost stavljenu mu odlukama zadnjega Saveznoga Vijeća. Govornik drži, da je Savezni Odbor izvršio sve svoje zadatke, ljarsku je akciju proveo Radni Odbor na najbolji mogući način. Alli govornik zamjera, da je R. 0. i kraj dobroga propagandnog« rada zanemario Mjesnu Čijom Organizaciju u Zagrebu. Pored sve svoje saglasnosti s tendencijom »Zidova«, kojemu pridaje veliku važnost, govornik žali, što je list postao i suviše oficijelan, pa u* njemu nijesu dolazila do izričaja sva mišljenja i strujanja. Cenzura se vršila! i nadi Ijudirpa, nad kojima se po uvjerenju govornika ne bi bila smjela da vcdi već zbog njihova položaja u pokretu. U pogledu sarajevskoga pitanja ne može predložena rerezolucija đa zadovolji naročito kad se uporedi s odlukom prošlogodišnjega Saveznoga Vi eća. Ovakva kakova je predložena rezoluci ai znači odlaganje u nedogledno vrijeme, a sarajevsko pitanje ne bi smjelo da ostaje otvoreno ni tečajem naredne god ne. Radi se o dvira grupama. Valja diferencirati' gri eške oficijelnih ustanova odi pogrješaka grupe, koja je inoficijelna. Grupa oko »Narod. Žid. Svijesti« učinila je neispravan gest, kad je anatemisalla onoga čovjeka, koji je htio da preuzme prodaju šekela. A od MCO. nije htjela da uzima šekele. Neispravno je postupala sarajevska MCO., što* nije provela izbore zbog čega nema sarajevskih delegata na Vijeću. Od grupe oko »Narodi Žid, Svi esti«, moglo sßočekivali, da će u stvari šekelske akcije umjeti da ozbiljnije alarmiše R. 0. nego sitnim porukama preko l novina, kad je inače »Narod. Žid. Svijest« u žestini svoga reagovan'a znala prelaziti i dopustive granice. Mogla je ta grupa da sama provede izbore, pa javiti, zašto ih ■je morala sama provoditi. Govornik je uvjeren, da bi Vijeće mandate veriflkovallo. Nije ispravan stav označen riječima: »Meni ,je sasvim svejedno, ova grupa ili ona, za mene su sve to zločinci u cijlonizmu«. Bila bi velika pogrješka, da se ne cl je 1 . OđigjovoauiooC y»Ka«Kriiju Ako je MCO, zavrujedila svojim postupkom da je otpišemo, valja to učinili. Ali ispitati je U se i ona druga grupa toliko ogriješila te je valja izgurati. U Novome Sađu p.ostoji jedna mlada organizacija, koja još nije stigla na veliku visinu cijonističke tradicije. Ljudi su tuđe lijepo radili za Keren Hajesođ i Keren Kajemet. Tako velike diferencije izmeđju te MCO. i Radnoga Odbora nisu te bi se mogao opravdati postupak novosadjana, što nijesu proveli izbore i odaslali ovamo svoje delegate. Nijedan cijonista nema prava da radi svoga ličnoga stava sabotira i onemogućuje jednoj cijefoj organizaciji đa vrši svoju dužnost i izašalje svoje delegate na najviši godišn i zbor naš, A jer je Novi Sad t,o učinio, treba da se osudi. Prihodi Keren Kajemcta porasli su u nas, ali ipak nijesu u srazmjeru s investicijama učinjenim reorganizacijom našega Povjereništva, koje time dakako dobiva veću radnu sposobnost/ Povjereništvo držalo se tačno intencia direktorija KKL. pa se suviše koncentrovalo na škrabice, uslijed čega su zanemarene ostale akcije. Tačnije ispitivanje tabele Povjereništva KKL o primicima u godini 5686. pokazuje, da nijesu dobro provodjene ni one 4-godišaje akcije za Keren Kajemet, na koje se ograničio kongres u Beču, jer je ranije bilo prev.še akcija. Imademo 12 većih mjesta, koja su zaostala za svojim kontigentom sa više odi 10.000 dinara. Da je samo tih 12 mjesta, poradilo bolje a tol su mogla. KKL, ma d!a su neke akcije podbacile, bio bi dostigao kontigent. (Govornik nabraja mjesta komentirajući njihove rezultate u smislu svojih izvoda, pa uz cstalle gradove spominje Beograd i Sarajevo, na što dr. Albala prctestuje što g. dir. Stern u pogledi: rada za KKL stavlia Beograd u isti red sa Sarajevom.. G, Stern odgovara, da se radi o faktu, da nije postignut kontigenat bez obzira s kolikim zaostatkom). Govoreći o budžetu g Stem pobija nacrt i g. Spilzera resp. Radnoga Odbora i prijedlog beogradske delegacije. Iza toga nastavlja g. Stern njemački, jer svoje rreči djelomično upućuje prisutnome članu Egzekutive Svjetske Cijon. Organizacije g. Rosenbliithu. Stvari, št.o ih iznio g. dr. AlbaJla, diraju u temel e sistema našega rada. On postavlja princip štednje na način, kao da se u cijon. organ, i kod fondova ta»f princip hotice i sistematski gazio. Ne stoji, da 60 po sto i više ed svih sabranih svota ide na tro'kove. Ne sto i, da se o tome ne podnose javnosti tačni računi. Na svim kongresima podnose se đetal na izvješ-

ćai Na XIV. kongresu u Beču iznesene su cifre za pr.ošlu goi. nu. Onda su troškovi iznosili kod Keren Kajcmeta ukupno 33 po sto, a kod Keren Hajesoda u Centrali 7 do 8 po sto. Posto, tak cd 60 posto spomenut je za Joint, koji, kako znate, nije cijonistička ustanova. Može i kod naših fondova postotak troj. kcva u jednome mjestu ili u : ednoj pokrajini biti 60 po sto, ali samo sasvim prolazno, a onda to ima svojih dubokih razloga, jer se negdje prolazno investiraju veliki troškovi. Pogrešno .je govoriti o hijerarhiji činovnika. Činovnici ne vladaju organizaci om i radom u. onom lošem smislu, koji je sadržan u izrazu »hijerarhija činovnika«. Neka se ne zaboravi, da mi imadcroo. naše legalne vrhovne ustanove, koje stvara n zaključke, daju inicijative, postavljaju programe i kontrolira u provedbu. I neka se ne zaboravi, da pored naših činovnika imade na svijetu desetak hiljada dobrovoljaca saradnika,, koji obavlja o zadatke, što ih u konstituiranim državama provode isključivo činovni ci. Princip štednje, kako ga je postavio g. dr, Albala, nije rješene, nije spas. Ne možemo ići ispod' nekog minimalnog broja činovnika i ispod nekog minimuma troškova. C. dr. Albala traži druge putove f'nansiranja. On ne vtru;e, da se fondovima može izgradnja domaje provesti. Jučer je g. dr. Roisenbluth iznio mnijenje stručnjacke komisije, koja e upravo vi,ječala u Londonu. Veliki finansijeri vjeruju, da su nam u prvome redu potrebni jaki nacionalni fondovi. Tek onda mogu da nam sukcesivna pridolaze i privatni kapitali. Ja vjerujem u matematiku. Ona potkazuje, da možemo godišnje kolonizirati u Erecu na zdravoj osnovi 30.000 duša, ako fondovi imadu godišnje 1,500.000 funti netto. Ne znači to, da cijelu tu cmigraci'u financiraju fondovi, nego znači, da se kapitalom tih fondova kolonizira u poljoprivredi 1500—2000 ljudi sa oko 8000 duša godišnje, a to vuče za sobom toliko privatnog kapitala, i ljudi raznih profesija* te daje emigracijom kontigent od 30.000 duša godišnje. Takav tempo useljivanja znači, da bismo u malo godina mogli postati relativni, a za 15 godina apsolutni ma'pritet u zemlji. Znademo, da u Egzekutivi nema čovjeka, koji ne bi poput svakoga cd nas htio, da u Erecu dođjemo do majoriteta. Ali kad se od vremena na vrijeme javljaju oficijozni i poluoficiijozni glasovi - Dr. Wel,tsch, Judiscbe Rundschau i Zionistische Vereinigung fiir Deutschllianđ i govore o binacionalnoj domaji na način, kao da ne želimo i kaoi da bi bilo opasno nastojali zadobiti ma oritet u Erecu, moramo naglasiti, da se ne odričemo boga cilja, koji lje jedini podesan, da iz nas izbije potrebnu dozu požrtvovnpsti i oduševljenja. Za prijedlog g. dr. Alkala a o pal. emisionoj banci veli govornik da nije nov. Kreće se u liniji nazora dr. Albala 0 potrebi novih komercialno-industrijskih novčanih vrela. Ima teškoća u Erecu, koje dolaze odatle, što Palestina nema svoje notne banke. Ali ona ni približno ne bi imala onaj učinak,, koji očekuje dr. Alkalaj, Pitanje je s nužnim oprezom već tretirala Egzekutiva u Londonu. Pravo veli g, Rosenb iith, u ime Egzekutive, da mi još nijesmo ai približno iskoristili- mogućnosti, što smo ih već u današnjoj situaciji mogli skoristiti. Ako je ispravno da je ograničeno vri eme u kojemu moramo da stvorimo nešto čvrsto i trajno, moramo da upozorimo, da bismo laglje i brže mogli da radimo, kad bi mandatama vlast aktivno podupirala izgradnju, na što je zapravo obvezana mandatom. Ta politika može uza sve to biti mudra, oprezna i taktična Ne možemo se odreći, da uvijek na novo upozoravamo na dužnosti mandatarne vilasti 1 pravo židovske narodne domaje. Naše je pravo i naša snaga! Koliko bismo bili dalje, da smoi besplatno dobili zemljišta, na koje imamo prava po mandatu. Ima još dovoljno sličnih pitanja. » U arapsko pitanje ne treba da ulazimo ni mi, ni uopc 6 cijonistička javnost. O tome su suvišne bile ikakove deklaracije i rezolucije. Nema odgovornoga čovjeka u organizaciji, keji o tome pitanju ne bi bio na čistu. Ono će se riješiti s vremenom via facti. Rezolucije tu mogu samo škoditi. Sve su ovo moji lični nazori. Ne volim politiku. Zato nijesam ni jedan čas pokušavao, da ovdjeosnujem frakciju radikalnih cijonćsta. Ne ću da zabavim političkim i drugim suptilnim carjonističkimi pitanjima ljude, koji još niljesu u dovoljnoi mjeri izvršili svojih cijonističkih dužnosti, niti su dovoljno obavješteni, te bi se smjeli nazivati radikalnim djonistima i i*' B " ziti sa radikalnim zahtjevima pred egzekutivu. Koliko vremena imamo za rad u Erecu? G. dr. Weumann veli: oko 15 godina. To nema značen'e jedne katastrofe 6 politike. Ne znači to; ako ne svršimoi zal 15 godina propalo l e sve. Tako ja ne bih da se složim. Nego znači da ima 15 a vremenai, da položimo toliko i tako čvrstih temela, da žid. nar ' domaja bude potpunoma osigurana, protiv svakog nevremena i u svakoj konstelaciji. Tih 15 godina treba raditi sa najvećim naporom. Mi u galutu, ne varajmo se, ne možemo da * ništa boljeg i vrednijeg, do li novaca. Ali barem to bismo 1110 rali dati brzo i obilno. Mi jugoslavenski cijonisti imamo !° s 1 naročitu dužnost, da osiguramoi đ,o 'kraja naselje naših i u ž° slavenskih hallucim, naših vrijednih mladića, koji su naš najdragoefeniji amanet i naša odlična veza s Erecom, da osigu 1 " 1 mo Mošav Jugoslavija, koji treba da postane uzor stanicom, primjerom i dokazom, kako treba da se kolonizujc u Brec sraelu!« (Odobravanje). Dr. Marko Horn: Radni se Odbor trudio naročito za 'rjetne ijairske akcije da oživi po'edine stanice u Savezu. Mjc ? -" Cijon. Org. ali je nailazio na slabu potporu svih pozvan 0 ačanje Saveza može da dodje samo od Mjesnih Cijon. Or.idzacija. Kritika je korisna ako ukazuje i mogućnosti. Prca ;\ žena rezolucija o Sarajevu ne pokazuje liniju, koje bi se R a Odbor mogao držati. Radni je Odbor u zadn.o: godini po* Jda riješi organizacijom problem MCO, a s tim u vezi i P ata rada u Sarajevu, ali baš u ovom posljednjem pitanju nije os? Tuđe treba poći Hi li evo ili desno, mora da se nađje 11 kpja će dovesti do valjanoga rješenja ne samo Sarajeva uopće pitanja Mjesnih Cijon, Organizacija, Govornik na = pozitivnost osnutka hafučke farme, ko a je ostvarena uz ve -‘

2

»ŽIDOV«

BROJ 44

Nabavite Vaš pisač i risaći pribor kod najjeftinije tvrtke te struke A. BRUSINA K. D. (Vlasnici V. i M. Steinei) ZAGREB, MESNIČH \ UL. 4 Cjenici badaiva.