Жидов

ŽIDOV

Između staloženosti i pokreta

D. S-, Zagreb, 10. decembra 1926. Kad je pred nekp vrijeme palestinska vlada iznijela priz svojega gospodarenja u Palestini, sav se je svijet, a naroo cijonislički začudio, Sto je u tom izvještaju iskazan suvit od po prilici milijun funti. Odmah su se pojavili glasovi orčenja u cijonističkim redovima, što vladai iskazuje suviSke ženili, gdje cijonistička organizacija mora da se bori za najmja sredlstva, da ih namakne. Kolonizacija sama iziskuje t<ia novčana sredstva sa strane ustanova, koje su zvane, da podupiru, da je upravio neprirodno, ako se zbog političkih aktiokih razloga priliče blještavim sredstvima vješto sastavnih proračuna. Moglo se očekivati, da će se politička vlast, ja upravlja zemljom poslužiti tim su viškom da invesliu zemlji, koja' trpi zbog nedostatka na materijalnim sredrima, kao što je danas Palestina. Medjjutim to još nije lijedilo. Britski ministar za kolonije Ormsby Gore poslužio činjenicom o suvišku palestinskog državnog gosp(odlarra, potkrijepivši time prijedlog vlade za zajam Palestini u oni od četiri i po milijuna funti, koji je konačno i prihvaćen, j suvišak poslužio je dakle vladi kao najjače sredstvo za sirnost i rentabilnost zajma. S time u vezi dobro je, ako se posmotri stanje jevrejskoga ispodarstva u zemlji. Ono je zapravo odlučujuće u prosudjdnju palestinskih prilika, jer kroza n : , a napose cijonističkom ganizadjom pritiču zemlji novčana sredstva. lako mala, kako m se čfini, ali srazmjerno spram ono malo novčanih snaga, »je su do pred) djelatnost cijon, organizacije u Palestini poajate, odlučujuća za razvoj jevrejske kolonizacije a i zemlje ipče. U protimbi s dosadašnjim sistemom kolonizacije, te njenu administracijom, 'politički .oponenti današnjega citjonistič>ga vodstva zahtijevaju, da se sve kolonizacione stanice u mlji stave na zdrave temelje rentabilnosti. Neupućenom hi j zahtjev mogao da pruži sliku, kao* da je današnje cijonistič» vodstvo išlo zaista za tim, da rasipava naredbi novac. Za avo se optužbe dižu utoliko protiv današnjega vodstva, kolo je ono zaštitnikom radničkih nastojanja u zemlji. Sodjajrivjesak eksperimenata, koji se iskušavaju u naseoben formacijama kao što su gdud, velika i mala kvuca, te »šav, služi protivnicima današnjega sisiema za oružje i dokaz, su radnička nastojanja, pod protektoratom djonistioke ornizacije, u Palestini zatajila. Ti dla su kolonizadijoni pokuji od reda nerentabilni, jer uslove rentabilnosti onemogućuju icijalni eksperimenti u tim naseobinama. Krivo je da se predbaci današnjem vodstvu, odnosno legalističkoj Palestini, koja je navodno od l toga vodstva prorovana, nehaj i nesposobnost, da se koja zajednica u gospodskom smislu osnaži i oslom na vlastitu snagu. Problem na' ljenja gospodarstvu nenaviklih ljudi na za obradjivanje neiviklu zemlju toliko je gjolera i težak, da se ne može jednim unahom da riješi. Lmad'e stanovište, koje zahtijeva, da se isele amo stručnjad na zemlji. Kad bi se to stanovište prijemlo za čitavo kolonizaciooo djelo, mi bismo uskoro došli o zaključka, da Palestina s cijon. pokretom nema ništa zadničkoga, nego dla su problemi naseljen : a samo problemi alestine kao takove, a nc dijaspore, o kojoj je ta Palestina visna za sadla barem, ali i dijaspore, koja od te Palestine čeku« riješenje jevrejskoga pitanja. Dck u Palestini svaki, aji se naselju,e teži za vlastitim staloženjem i ekonomskim bezbjedjenjem svoje zajednice (u tome nema sigurno razlike mediju socijalističkih radnika i kapitalistički orijentiran: fci adjarskih slojeva), dotle se u dijaspori teži Za oživljavanjem produbljivanjem djonisitičkoga piokreta, za njegovim odubovertjem, za pokretanjem i u stanovitom smislu duševnim uzneibenem letargičkih snaga u Jevrejstvu. Taj dakle pokret ne lože da stavi u gibanje mase jevrejskoga naroda problemima ao što su rentabilnost naseobina u Palestini, jer su to pod ornjim vidom stvari isključivo palestinske, za koe su odgovore institucije djon. organizadje. Pokret kao takav zahtijeva dike ideje, pa i onda, ako su nabačene krilaticama. Nitko si e može da predstavi, da bi se moglo mladoga čovjeka, puog idealističkog nastrojcaja privesti tome, da ostavi v oje zvanje i sraz mjerni komoditet galutc, pa da ode ao haluc u Palestinu, kad bi se pokušalo s problemima renibilnosti da upliviše na nj. Gospodarska odgaja već u dotu svakako je od potrebe. Širokogrudnost, pa bila ona soba&stička 1K uperena zajedinstvu u radno; komuni, kao što * fiđuA e može da isključuje smisao za red i štedljivost. Ako * u lične svrhe, a ono u korist zajedničke štedljivosti i reda. Ui odiuSuuća misao, koja je u stanju da pokrene čovjeka i 'vrejske ljude iz letargičnoga stanja, u kojem životare u gadi. mora da obuhvati sve pojave novoga života. Za taj ‘ovj Hvot, za uzvišeni cilj preporoda jevrejskoga čovjeka i anoda u Palestini treba vjere, koja će oduševiti. Ta je vjera tublja od časpvitih problema, koji nastaju u Palestini stica em ritar a Danas je to problem rentabilnosti, sutra će to možda u ećoj mjeri da bude problem narodne štednje itdl Ud. U lome t protivština. Cijonistički pokret osvaja srca u galoti, da spreni predane pregaoce ideje za tešku palestinsku svagdašnjicu '*lestrna teži za staloženjem, kao da joj je neprijatan pritok ‘ovnotadbflih. neiskusnih i u palestinske prilike neupućenih jeT *{skih elemenata. Vrijeme Je. da se prosudi stvar sa stanovišta cijon. po»et*. Na oko protivna nastojanja pokret« i palestinske zbilje

mora đa se svedu na jednu osnovicu. Problem je težak i golem, kako nas o tome osvjeđočavaju prilike, koje su nastale iza sloma četvrte alijc. Krivo je ako se kod 1 rasuđivanja ovoga pitanja, koje je u prvome redu djonističko svali neuspjeh na koloniz a cio nu nesposobnost jevrejskog življa u zemlji. Kad ne bi bilo cijonističkoga pokreta, već samo zemlje, koja lebdi negdje u svemiru, kao neka izolovana zajednica, onda bi se moglo da postupa po prijedlozima stručnjaka kao što su: Oppenheimer, Dyk i dr. Ali s razloga, jer je kolonizacioni problem Palestine problem oijonističkoga pokreta, njegovoga ojačanja svagdje, gdje Jevreji žive, mora da se dopusti, da je u pitanju u prvome redu pokret, a onda tek gospodarska osnovica izgradnje Palestine. To naravski ne znači, dla se Palestina im ade na mjerice da naseljuje pod krivim gospodarskim pretpostavkama, ali znači, da se kod izgradnje Palestine nc smij« da smetne s uma zamašitost svih kulturnih i socijalnih pitanja, koja prema težnjama pokreta moraiju u dogledno vrijeme da nadju svoje rješenje u novoj Palestini. Značajna je pojava za sadašnje stanje u cijon. pokretu nastup cijonista revizionista, odnosno njihovoga vodje Žabo timskoga, koji kao da crpu hranu iz nezadovoljstva, koje je nastalo u ovoj dilemi izmedju palestinskih potreba i pokretnih ■naga cijomstičkoga pokreta uopće. Snagom svoje jake ličnosti umio je Žabotinski, prividno logičnim svojim izvodima da okupi oko sebe nezadovoljnike, te protivnike sadašnjega sistema u organizaciji, I za čudo, Jevreji, koji su toliko osjećajni kod prosuđivanja šovenstva drugih naroda, kao da su zaaUjoptjesii

Žabotinskovom demagogijom, koja je dobronamjerna, o tome smo uv'ercni, ali koja objektivno ne znači u svom konačnom efektu drugo, nego zahtjev, da se Arapima Palestine onemogući samostalni nactjomalni i gospodarski život, da se uzvišenu ideju idealističkoga nacijonalizma jevrcjskoga naroda, kako je bar dosele bio proglašivan, »normalizujc« na obični nacijonalizam u evropskom smislu, da se iz nacijonalne ideje u cijonizmu iskomstrudše jevrejsku državnu ideju na štetu Arapa u Palestini. Nema razloga, da pokročimo izgaženim stazama evropejskih šovena. Činjenica, d!a jevrejski nacijonadizam sadržaje, kako je označen cijonističkim pokretom u sebi kulturno i socijalno rješenje za mnoge od onih, koji su za tim rješenjem težili, da je daleko od toga, da nanese nekome nepravdu, koju ja ;cvr. narod iskusio na sebi u dugoj dijaspori, razlogom je, da odbijamo Žabotinskovu tezu netrpeljivosti spram arapskoga naroda, da otklanjamo za cijonistički pokret kao cjelinu isključivo gospodarske momente, koje odlučuju izgradnjom Palestine, ali ne širenjem i jačanjem pokreta. Da naglasimo: nitko u Palestini ne može svijesoo da se suprotstavi težn'i za gospodarskim ozdravljenjem postojećih već naseobina, i protiv toga, da se kod gradnje novih, poučeni iskustvom, služimo svim mjerama gospodarske sigurnosti. Pokret kao takav mora da vodi računa i kod; izgradnje Palestine o socijalnim i kulturnim težnjama. Jevrejstva, a koje je cijonistički pokret do sada snažno i iznosio. Prema tome treba da bode odred; en sveukupni rad u budućnosti.

Odobren zajam palestinske vlade

Engleska politika u Palestini držat će se i nadalje Balfourove deklaracije.

MVeizmann u Americi Keren Hajesod u oktobru Reagovanje Židova na prilike u Rumunjskoj

LONDON, 2. XII. (JTA) Danas se parlamenat bav,*o prijedlogom javnoga zajma palestinske vlade uz jamstvo Vel. Britanije, a u visini od 4 i pol milijuna funti. Prijedlog je p r i h v a ć e n. Državni pođsekretar za kolonije, Mr. Ormsby Gore, koji je zagovarao pr'jedlog pred parlamentom, izjavio je tom prilikom, da se britska politika u Palestini ne će promijeniti. Vlada će i nadalje kao i do sada ostati kod Balfourove doklarac je. PREDSJEDNIK VVEIZMANN U AMERICI. Stanje pokreta Arapi Proširenje Jewish Agencv Prigodom svečanosti, koja je u počast dra \Vefemanna priređena 8. novembra u njulorSkom Mekla—hramu, održao je predsjednik Weizmann govor o stanju cionističkog pokreta. On je naglasio, da je posljednjih godina Egzekutiva nastojala da javno mišljenje u Engleskoj i drugdje uvjeri, da se 'Phlestina može izgradili židovski ni rukama. Kao posljedicu toga nastojanja danas možemo posvuda ustanoviti preokret javnog mišljenja u našu kor&slt. Zatim je prof. VVeizmann govorilo o arapskom pitanju, »Arapsko pitanje postoji još i danas, ali mnogo je izgubilo na žestini i oštrini. Danas su naš® odnosi prema narodima u Palestini 1 oko nje takovi, da ćemo u dogledno vrijeme moći uspostaviti tijesnu sa radnju između nas i' arapskog naroda, ako budemo Istom energijom i u istom duhu svoj rad provodili u buduće kao dosad. Sloga s Araplima je bitni preduslov za zdrav temelj židovske narodne domaje. Taj duh, što provej.iva naše odnose prema Arapima daje našoj kolonizaciji neko naročito obilježje. Mnogi su narodi već ikolonteovalfi zemlje. ali u većini je slučajeva kolonizacija provedena' materijalnom silom i potiskivanjem slabije rase. Za nas je izvorom ponosa i zadovoljstva upravo činjenica, da se možda prvi put u svjetsko) povijesti kolontjzaoija jedne zem'je provodi u miru. Možda u toj okolnosti leži tajna simpatije, koju nam mnogi krugovi iskazuju. Mir i miroljubivost, to su naše glavno oruđe. Ne napredujemo topovima i vojskama, već lopatom i čekićem. Time smo ujedno ostali vjerni’ svetliim tradicijama o miru, koje su bitno obilježje židovskog života«. U Bostonu na konferenciji United Palestine Appeal izjavio je dr. VVeizmann o pitanju »Jewlsh Agencv« slijedeće; »Ne bojSm se, da će cijonistička načela biti napuštena. Na putu se uzdižu zapreke, alj ne opasnosti. Ne očekujem, da će necionisti odmah pridonijeti miraz! Ali već njihov pristup u Agencv, koja treba da sudjeluje na realizaciji židovske narodne domaje, znači prihvat programa palestinske obnove, koji predviđa pojačano useljivanje Židova u zemlju i. opsežniju židovsku kolonizaciju u njoj«. (Zikol

MIGRACIJA U PALESTINI U OKTOBRU. Jer u sol im, 6. decembra. (JTA). Prema službenom fzvjeataju uself.o se u oktobru 641 ljudi, od toga 598 Jevreja. U tom mjesecu (ma 1302 iseljenika, od toga 1061 Jevreja.

PRIMICI KEREN HAJESODA U OKTOBRU DVOSTRUKI PREMA OKTOBRU PROŠLE GODINE. J erusolim, 5. XII. (JTA) Glavni bino Keren Hajesoda primio je u oktobru 1926. ukupno Lst, 67.445, svotu, koja je u anailima KH do sada samo jedamput prekoračena. Uprava KH k tomu primjećuje: Ovaj nas rezultat prvi mjesec nakon preselenja glavnog bino-a u Jerusolim vrlo zadovoljuj e. Budžetom KH predvidjeno djelo izgradnje moći će da postane činjenicom samo onda, ako će u idućim mjesecima unići najmanje isto takovi iznosi, a tad će se moći da nadje i put, da dodajemo, prebrodivši sadašnju gospodarsku krizu, do normalnih prilika. Primici u oktobru su dvostruko tako visoki kao oni od oktobra prošle godine, koji su tadla iznosili Lst. 31.678. Postignuti rezultati imaju se pripisati u prvome redu velikodušnom daru gosp. Bernardla Baron u visini od 25.000 funti, a zatim akciji, koja se bila provela gotovo u svim evropskim zemljama. Enjgleska doznačila je osim spomenutih već Lst, 25.000 daljrah Lst. 2035, ikoji pr.oistiću poglavito iz gore spomenute akcije. Lst. 25.035 iz Sjedinjenih Država ima da se pripišu poglavito United Palestine Appeal posljednje godine, budući da je ovogodišnja akcija započela tek posljednjih dana oktobra. Južna je Afrika doznačila Lst. 5000, iznos, koji je stalno figurirao u iskazima KH u posijedlnjimi mjesecima. Lst. 2084 iz Njemačke pokazuju na dobar početak kampanje gosp. Sokolova. Kanada i Rumunjska dale su obje preko Lst. 1000. Ovogodišnja je kampanja za KH u gotovo svim zemljama započela tek u novembru, tako te se primici za mjesec oktobar imaju priračunati još darovima prošle godine. Ukupni primici Keren Haje soda do 31. oktobra 1926. iznose Lst, 2,634.645. SENATOR ZIRELSOHN POLOŽIO MANDAT U RUMUNJSKOM SENATU. Bukarešt, 1. decembra. Zbog umorstva židovskog studenta Falika u Černovicama podnio je bulkareštanski nadrabia, Zilersohn energičnu interpelaciju u senatu. 'Tom je prilikom žigosap antisemitske orgije i pozvao vladu, da već jednom stane na put teroru zavedenih studenata. Govor uglednog starca rabina, popratili su Kuzisti silnom galamom. Kako je zatim senat zaključio, da se govor senatora Zilersohna nema uvrstiti u službene novine, a da predsjednik senata nije ništa poduzeo protiv ove odluke, to je senator Zirelsohn povukao konzefcvencc i položio mandat ne želeći i nadalje sjediti u korporaciji, koja odobrava nezakonitosti. (JTA), POSLANIK VIŠLICKI VRAĆA RUMUNJSKOM KRALJU ORDEN. Var šava, 6. decembra. (JTA). U znak solidarnosti s nesretnim rumunjskim Zidovima, agudistički poslanik u sejtiu Višlicfci povratio ie rumunjskom kralju Visoki orden, što ga ie dobfo prilikom leđnog posjeta poljskih parlamentaraca u Bukureštu. DRŽAVNA SUBVENCIJA ŽIDOVSKIM STRUĆNIM ŠKOLAMA U POLJSKOJ. Varšava 1. decembra. (JTA.). Na temelju spomenice, što ju je podnio M. Kerner, poljsko židovski; senator poljskom ministarstvu prosvjete, primio je fstii pos jednjth dana službenu odluku, prema kojoj je pitanje subvencije židovskih stručnih škola niješieio pozitivno.

pitarina plaćena a gotovom OTPLATA NA .ŽIDOV STOJI )DIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. 3LASI SE RAČUNAJU PO STAL)M CIENIKU. PLATIVO I UTUVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. IČUNA UPRAVE .ŽIDOV* JE 33.83 .

GODINA X.

ZAGREB, dne 10. decembra 1926. 5. teveta 5687.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV u IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./1 ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT.. 21-11

BROJ 51.