Жидов

ŽIDOV

Palestinska debata u engleskom parlamentu

Petnaesti cijon. kongres. Konačni rezultati izbora u Tcl Avivu. Suficit palestinske uprave

GOVOR WEDQWOOD-A. London, 9. XII. (J. T. A.). Prigodom drugog čitanja prijedloga o palestinskom zajmu (kako izvješćujemo na drugom mjestu, prihvaćen je prijedlog u trećem čitanju), održao je Colonel Wedgwood oduži govor, u kojem je rekao: »Upravo se vraćam iz Palestine. Mogu da posvjedočim, da je useljenje Židova za Arape imalo pozitivnih uspjeha. Plaće su arapskih radnika povišene, kulturni stepen arapskog pučanstva vrlo se digao. Felah naučio je od Židova nove metode obradbe zemljišta, on sadi danas na većem kompleksu nego li je to činio prije, te vuče odatle daleko veću korist. Što se više podiže narodno gospodarstvo, to više će morat Beduin, nomadski Arapin, da uzmiče. To ne može ni drukčije da bude, ako razvitak napreduje. Drugi elemenat, bogati efendija, imade jednako prema židovskoj kao i britanskoj kolonizaciji neprijateljski stav. On ne će, da se pučanstvo orijentira prema zapadu, već želi, da imade podanike, koji će slušati njegove zapovijedi. Ne smijemo da dopustimo, da se razvitak jedne zemlje koči zbog interesa nekolicine reakcijonaraca. Ako je vladi uspjelo, da vrati predujmljeni novac, te da sredi upravu, treba to u prvome redu da zahvalimo činjenici, da su Židovi cijeloga svijeta u posljednjih 8 godina uložili u Palestinu veliki kapital. Mi bismo trebali, da to zahvalno priznamo, te da Židovima olakšamo da steknu zemljišta u Palestini, da podignu poljodjelstvo i industriju. Do sada su Židovi sami učinili sve za izgradnju, a ja se nadam, da će ha temelju ovakovih začudnih uspjeha sada uslijediti i s naše strane uža saradnja sa Židovima kod izgradnje Palestine.« 1 ovom se prilikom izrazio komunista Saklatvala protiv garantnog zajma, te je izrazio bojazan, da će Hajfa biti izgradjena kao utvrdjena britska pomorska baza, odakle će vladati nad Egejskim, Crvenim i Crnim morem. Vlada hoće da izgradi drugi Singapore. Podsekretar za kolonije, Ormsby Gore, zaključio je debatu s izjavom, da se Jafa ne će zapustiti usprkos namjere, da se Hajfa izgradi kao glavna luka Palestine.

PALESTINSKI ZAJAM PRIHVAĆEN U DRUGOM i trećem Čitanju. Ministar Amery prihvaća uvjete radničke stranke, da se židovski rad ima da uzme u obzir. London, 8. decembra (J. T. A.). Donja je Kuća u svojoj sinoćnjoj noćnoj sjednici prihvatila u drugom čitanju prijedlog o garanciji Velike Britanije za zajam palestinske vlade*

London, 10. decembra (J. T. A.). Danas je p r ikvaćen u trećem čitanju n Donjoj Kući prijedlog glede zajma Palestinske vlade uz englesku garanciju. M. Amery, ministar za kolonije održao je govor, u kojem je izjavio, da prihvaća uvjet, što mu ga je stavila Labour-partija, da će one javne radnje, koje će biti izvedene novcem iz zajma, uslijediti pod dobrim radnim uvjetima i to na taj način, da će se uposliti židovske radnike u velikom opsegu. HH.JADU PETSTO NOVI CERTIFIKATA ZA PALESTINU. J eru s o 1 im, 6. XII. (J. T. A.). Palestinska je vlada odobrila cijonističkoj egzekutivi u Palestini 1500 novih certifikata za useljenje radnika za perijod od oktobra 1926. do marta 1927. Od toga otpada 1000 certifikata na muške, a 500 na ženske useljenike. O PERMANENTNOJ MANDATARNOJ KOMISIJI KOD . SAVEZA NARODA. 10. decembra. (Žitko) Uz englesku -vladu pridaje su sad i Francuska te Južna Afrika Vijeću naroda note, u kojima se protive zahtjevu Mandatarne Komisije Saveza Naroda, da se izravno saslušaju izaslanici krajeva, koji stoje pod mandatom, kao i protiv novog proširenog upitnog arka komisije. Navedene vlade najodlučnije otklanjaju ove zahtjeve Mandatom c Komisije. Očekuju se još odgovori Belgije i Japana. Izvjestiteljem za sesiju vijećanja Saveza Naroda, koja je započela dne 6. decembra, imenovan .je nizozemski) ministar vanjskih potaja van Karnabeek.

PETNAESTI CIJONISTIČKI KONGRES U LJETU 1927. London, 12- decembra (JTA). Cijonistička egzekutiva saopćuje da će se XV. cijonistički kongres održati u ljetu 1927. Točni termin i mjesto vijećanja još nijesui odredjeni. Ima nade, da će na ovom kongresu delegati zastupati jedan milijun plaćalaca šekela. Prag, 12. decembra (JTA). Egzekutivin komite Cijonističkog zemaljskog saveza za Čehoslovačku pozvao je dopisom Cijonističku svjetsku egzekutivu u Londonu, da bi održala XV. cijonistički kongres u jednom gradu Cehoslovačke.

KONAČNI REZULTAT IZBORA U GRADSKO VIJEĆE TEL-AVIVA. Jerusolim, 10. decembra (J. T. A.). Na izborima za gradsko vijeće u Tel-Avivu sudjelovalo je 7.500 izbornika. Kučevlasnici, koji bi sačinjavali 2000 izbornika- ustegli su se od glasovanja. Novo se gradsko vijeće sastoji od 14 zastupnika radničke stranke, 7 zastupnika društva Židova iz Poljske, 5 cijonista-revizijonist a, 4 ortodoksa, 4 zastupnika centruma, 3 zastupnika organizacije stanara i 2 Poale-cijonista.

OLAKŠANJE ZA IZDAVANJE PALESTINSKE VIZE. 10. decembra (Ziko). Na temelju pregovora varšavskog Palestinskog ureda za Immigrations-Depar tement-om palestinske vlade, obavješten je Palestinski ured, da je vlada sporazumna sa slijedećim zaključcima; Palestinski kontrolor kod engleskog poslanstva u Varšavi može u vlastitom djelokrugu da podijeli viza slijedećim kategorijama emigranata: 1. osobama sa imetkom, koje na temelju dokumenata mogu dokazati, da posjeduju najmanje LE 1000; 2. kvalifikovanim limarima, metalnim radnicima, elektrotehničarima, tapetarima, te bravarima, opskrbljenim strukov. svjedodžbom, a nemaju više od 50 godina, te posjeduju LE 250; 3. emigrantima od preko 60 godina, koji u Poljskoj imadu stalni dohodak. Prve dvije kategorije mogu da povedu sa sobom ženu, sitiove do 16. godine, te neudate kćeri.

PALESTINSKA UPRAVA POSTIZAVA DALJNJE SUVttKE, J e r u s o 1 i m, 6. XII. (JTA.). U polugodištu od aprila do septembra 1926. iznosili su primici palestinske vlade 1,038.856 funti, a izdaci 947.629 funti. Prema tomu postignut je suvišak od 91.227 funti.

ODGOVOR VEIZMANNA DRU. PRITCHETT-U. New-York, 7. XII. (JTA). Predsjednik svjetske cijonističke organizacije dr Hajim Weizmann odgovorio je na protucijonističke napadaje komesara Carnegie-jevog mirovnog fonda dra Henryja Pritchett-a. Izjavio je, da u Palestini imade mjesta za tri milijuna Židova, a da time ne će štetovati Arapi. Ujedno je pozvao dra Pritchett-a, neka navede samo jedan jedini slučaj, gdje su Židovi zlostavljali Arape, te gdje se je pokazalo, da bi cionistički pokret bio protivan miru.

PREGOVORI IZMEDJU tVEIZMANNA I AMERIČKIH DRŽAVNIKA. 10. decembra. (Ziko) Osim audijencije k,od predsjednika Coolidgea o ko.oj smo već izvijestit, pregovarao je predsjednik Svjetske Cijonistićke Organizacije, dir, Weizmann i sa potpredsjednikom Sjedinjenih država Dawes - o m, te sa američkim državnim sekretarom vanjskih posaia Kellogom.

DJELATNOST KEREN HAJESODA NA DALEKOM ISTOKU. Berlin, 9, decembra. (JTA) Poznati radnik za Keren Hajesod, gosp. dr. Aleksander Goldstein, koji je u posljednje vrijeme boravio u Berlinu, uputio se sada po nalogu glavnog biro-a Keren Hajesoda na Daleki Istok. Posjetit će Australiju, Novu Zelamdtlju, Indiju. Sin ga pore. Japan i Kinu.

Fanatici ideje

Pođ pojmom omladinst va veoma se često označuje radikalnost u naziranju ideja. Omladina nije sputana okovima gr.»djjanskoga života, pa može da se posveti predano radu oko ostvarivanja postavljenih ideala. Ona jedina čuva svetost i čistoću prvotnih' načela, koje je u času zanosa prihvatila kao vjeru u ljepšu budućnost. Ona nema obzira spram sitnih zapreka, koje bi u jurišu, mahom, kako joj se čini, mogla da ukloni, a o kojim zaprekama gradjanin vodi računa, jer su mu stvarne, a možda i goleme. Ona ih u času zanosa ne vida, i ne računa njima. Sretno je ono pokoljenje, kojemu je omladina privržena u nastojanaju, da ukloni »stanje, koje se namiče iz bivanja svagdašnjice«, kako veli Bjalik. Upravo nezadovoljstvo sa starijem, kakovo. jest, razlogom je kod mnoge omladine, da se priklanja pokretima, koji to stanje hoće da izmijene po načelima, koje je spoznala za jedino ispravne u životu. I jevrejska omladina sudjeluje u različitim pokretima, U svom sopstvenom, znači pokretu, u kojem će da si stvori preduslove, da svoje omladinstvo potpunoma ispolji,, te da se iživi u omladinskim forrnama života. Osim toga jevrejska omladina priklonila se u velikom dijelu cionističkom pokretu, gdje je negda, u predratno, vrijeme, zauzimala radikalne stavove, koji su dolazili do izražaja u nastupima studentskih udruženja, a sada poslije velikoga rata tako, da se u stanovitom svojem dijelu orijentovala spram socijalističkih i socijalnih nastojanja u m onističkom, pokretu, ili, da se pokrjočivšj za primjerom svojih starijih, priklonila protivnom krilu kongresnoga cijonizma, mediju ortodoksne Jevreje, ili konačno, a to vrijedi osobito kod nas, da se nije orijentovala ni spram koje idejne struje u cijonizmu, jer je kroz udaljenost od živoga naroda ostala postrance od bivanja u jevrejskom narodu. Namiče se pitanje, da li se uz žrtvu i opasnost, da se omladina uvuče u političku arenu jevrejskoga naroda, smije da odustane od toga, da je se ne izvrgne utjecajima spblja ili niprotiv, da je se upli više onamo, da po svojoj čuvstvenoj naravi bude u prvim rediovima boraca za ideju. Jer osim nacijonalne omladine, koja ispovijeda bez ograda svoju privrženost jevrejskom narodu, jevrejski .narod l može da nabroji po svom izuzetnom položaju u gaiuti i onakovu omladinu, k,oja se stavila u »stranu službu«. Ov.a je prihvatila u nmogočcm ideale naroda, medju kojima jevrejski narod’ u gaiuti živi. U tome smislu ovrhova se omladina ni u čemu ne razlikuje od starije generacije, koja je već odavna u službi ideala »stranih naroda«. Tek diaamična strana toga učešća je drugačija. Ona odgovara, ako se može ovako reći, neobuzdanosti omladinske psihe, koja čc u čistoći svojoj, neokaljanoj još po svagdašnjici, prigrliti svaku Ideju, koja će da joj se ukaže spasonosnom i uzviišenonm. Pa l onda, ako će se pođ vidom sve ljudskih ideala utjecati na nju u smislu nacijonalne ravnodušnosti, zaokupljajući je, primjerice, kozmopolitskim predodžbama. Teškoća je u tome, da se nađje načina, kako će omladina da se odredi,, ili, kako da seupliviše na nju. Po naravi svojoj naginje omladina romantičkom gledanju na svijet. Ne mijenja na stvari, što se život našega stoljeća sve više priklanja realnom shvaćanju pojava. Vjerojatno je, da će se za sport i tehniku pridobiti više mladih ljudi, nego za {pojmovna snatrenja. Ali osnovno naziranje ostaje uvijek romantičko. U sportu takav će si mladi čovjek uobraziti nemoguće rekorde, a u strasti za tehniku on će da previdi osnovne pogrješke raspojasane svoje fantazije, jer će mu se cilj pričiniti kao da je na dohvatu. A kad će da mu se sruši ta njegova prva kuća od karata, on će se otrijezniti: postat će iH lasa tik svoje ideje, da se uhvati u koštac s teškom zbiljom života, da se za tu svoju fikciju založi na život i smrt, ili će postati običan čovjek, smirivši se sa stanjem, kakov« jest Ako snio si na čistu, da cijonistički podvizi ne znalce u ,jevrejskoj dijaspori drugo, nego vječitu borbu protiv svagdašnjice, protiv stanja, kakovo jest, onda mora da nam je jamo, da cijonizam u gaiuti traži fanatike i d t jc. Fanatici ideje ne mogu više da se opajaju snatrenjima. Fanatiku ideje prošio je raspoloženje prv ga oduševljenja. On pozna da u tančinu svoga protivnika svagdanji život ne omatovažuje i ne obescjenjuje ga, Ali on vjeruje unatoč svega toga u pobjedu svojih nastojania i snaga. On je za razliku od onih, koji su spremni da navale na vjetrenjače, trijezan i sredljea. Cilj mu je odredjen. Krivo je, ako se omladincem naziva očaj, koji nemoćnim loma tanjem nezrelosti i slabosti svojom dokazuje, da je mlad. Ne, takav je zaista tek dijete. Omladinac je fanatik ideje, koji zna što hoće i ako si je sviijestan svih teškoća. Biti fanatikom ideje n e znači biti netrpeljiv spram drugih. Znači naprotiv, biti strogo netrpeljiv spram sebe samoga i svega onoga što bi moglo da ometc kcncentrovaaost omladinca u smjeru jedne i isključive ideje.

*) Uredništvo »Hancara« propustilo nam je ovaj članak, kop izlazi u narednom broju njegovoj časopisa. S obzirom oa Izvanredno Savezno Vijeće Omladinskoga Saveza, koje će ac sastati 26. o. fflj. u Vinkovcima. donosimo rado o*e izvode o aktueluim problemima omladine.

PoStarina plaćena u gotovom PRETPLATA NA „ŽIDOV" STOJI GODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE D 50.-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CIENIKU. PLATIVO 1 UTUŽTVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE .ŽIDOV JE 33.831.

GODINA X.

ZAGREB, dne 17. decembra <926. 12. teTeta. 5687.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./1 ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 52.