Књижевне новине

značaj u savremenoi stvarnosti,

' nafuralističkom

· Sedma izložba Udruženja likovnih umjet

Bosne i Hercegovine

Branko ŠOTRA |

Tovođom Dana Republike organizo. van je — kao i ranijih godina — ogro man broj manje ili više značajnih kulturnih manifestacija širom čitave maše zemlie. Među onima. koje zaslužuju poseuim pažnju, Bpada i Sedma izložba ULUBiH-a. na koioi ie sedam. naest izlagača zastupljeno sa sedamdeset i jednim radom. Dva osnovna zaključka, koji se sami po sebi name–

ću pri pogledu na ovu izložbu — kao .

na cjelinu — i zbog kojih najviše o njoi i treba govoriti, jesu: prvo. da ovogođišnja izložba bosansko — hercepovačkih umjetnika Dprestavlia, u njihovom sopstvenom razvitku, vidan korak naprijed, I drugo, đa ta izložba u Sarajevu. s neznatnim izuzetkom,

_ ni po kvalitetu, a naročito po sadržaj.

nosti izloženih radova ne zaostaje ni malo iza redovnih umjetničkih izložbi majvećih kulturnih centara naše zem. lje., . Kao i čitav naš život — i naša likovna umjetnost nalazi 86 na svome velikom zaokretu. Od sredstva, koje je &lužilo isključivo za razonodu pojie-

· dinca ,pretežno eksploatatora, ona pre«.

rasta postepeno u moćno oružie za iz. 'gradnju društveno — političke i Wa_ friotske &vijesti širokih slojeva radnog naroda, Suštinu nove ' uloge umjetnika .kao učitelja i predvodnika &voga narođa i njenu svu važnost i

ismet Mujezinović: Porire LL A.

već je shvatila većina naših umjetnika. U pretežnom broju slučajeva ciljje sagledan pravilno i usvojen iskreno. Do. kaz za to šu čitave drame koje se od. vijaju iza zatvorenih vrata ateljea, žučne diskusije, kolektivne Kritike, izložbe itd. Sve je u živom wvokretu, sve u traženju. Ono što savremenom mašem umjefniku, svjesnom švoga zadatka danas zadaje najviše muke jeste vitanie novih puteva i mutođa, pitanje nove forme koja bi molpuno

· odgovarala pravilno sagledanoj novoj

„sadržini života. a | Takoniu radovima likovnih umletnika BiH još nema potrebnog jedinstva Gadržine i forme, treba pozdraviti u većini cielishodno i pošteno usmiere= ne napore, koii — malo prije ili malo poslije — moraju dovesti đo želPnih rezultata. Treba mpozđraviti činjenicu da su zapađdnoevropski, dekađentn formalistički elementi niihovih (jela u stalnom opađanjiu. dok — s dmipe strane — neman ni fraga vulganom, shvataniu »Sodjalietičkog realizmn«, svoištvenom Pvaničnom kursu Orgf — komifetaSavezs umietnikn SSSR. Trebn nnydrnvifi na roči'= viđam porast renlističkih Jhovnih elemenafna udruženih Sa zdriyim nTiaučno-materijalističkim . shvata\iem svijeta, uz istovremenu borbu za Wu. vanje ranije dostismutih Oea Bosansko — hercegovački umidnici postupno ali neprekidno rade, na reviziil svoga dosađašnieg likovnog invenfara. odabirajući iz nieda Dpa/ljivo sve pozitivno. upotrebliivo za izadu novog stvaralačkom metoda. Troces preorijentacije umjetnosti s&va}a_ ko je jedan od naidelikatniih., misloženijih i naiđugofrainijih. Krož !nsndašnie iskustvo mi smo se uvšieili da se on mora forsirati vrlo opre?)\o, konstruktivnom što sftručnijom kriikom i teorefskim razglabaniem km-

- \refnih likovnih problema. Kuda vdi

pokušaj dekretiranja, stvaranin kn. tih đogmi i nasimoz ulkalupljvanma Šivop proceša rađania jedne nove \„_ mjetnosti u mrtve propisane šablon, vidi se iz slučaja sa staniem likovnh umjetnosti u SSSR. Posliie više triđeset gođina socijalizmn., pretsiet nik Moskovskog uđruženja umietfni! Serpije Gerasimov, žali. se javno kak od dvije hiliađe članova njegovo W druženja i poređ svih preduzimanni, mjera, na izložbama ne istupa ni dvi le stotine. A kako izgleđnju naire, 'prezentafivniji između njihovih nni, aktivnijh. viđielo se na izložbi četvo| rice koja ie priređena i kod nns, |

Razvoj naše umjetnosti ni u koma slučaju ne smije da buđe stihiiski. Veliku pomoć umjetnicima u njihovoi, borbi za uzdizanje na visinu &VORa, vremena, u nastojanju da raspoloživim, sredstvima doprinosi izgradnii svietli-, jeg života svojih naroda. može i freba da pruži mtumjetnička kritika, kroz stručnu analizu osnovnih likovnih pro blema sadržine, forme. tehnike, stvaralačkog metođa jtd, itd. |

Od strane kritike, naročito umjefnici BiH do danas nijesu osjetili Pe služenu, neophodnu pnžnju i Đomoč. Narodna vlast je, kao i u ostalim slu-

- čajevima „pružala materijalnu, podr-

šku vrlo izđašno — i u niihovom slučaju pokazala izuzetno razumijevanje za važnost pitanja radnog prostora, što ie sve mnogo doprinijelo činienaci đa izložba u Sarajevu ne zaostaje iza izložbi u PMeograđu.. pvjh M ato lest na snaraievskoi iZložbi zauzima velika hompoziciia Tgmeta Mu{evinovića »Prela? preko BUG retve« Slika prikazuje naikrifičnil! momenat Četvrte nepriiateliske ofan zive spasavanje beskraime kolone | njenika, preko improviziranog: m šta

kod Jablanice, Tai rad, složenosti problema koji pretstavlja do sada najkrupnij poduhvat sa tematikom iz naše NOB. Otstupajući djelomično od postojeće re· alnosti, autor je svoju kompoziciju koncipirao i smjestio u vertikalnom Đravougaoniku, čime ie osnovni, utisak dobio na monumentalnosti., Perfektna crtačka sigumost i — za naše 'prilike — ogromno brofesionan]no Maa storstvo kojima Muiezinović vlada, Omogućili su mu da postavlieni zadatak tehnički sprovede · besprekorno. Osnovni nedostatak. s obzirom ha težinu problema potpuno logičan, jeste \otsuštvo kolorističkoe i tonskog jedin_ stVa slikanog prostora. Dok su tonski valeri odmjereni sa vanrednom senzibilnošću, kolorit Mujezinovićeve slike je u najvećoj mieri apstraktan i ima više dekorativnu nego konstruktivnu funkciju. Mujezinović ie riietko dobar opservator sa odličnim vi_ zuelnim pamčenjem i — kao takav vrlo virtuozno operiše sa bogatom riznicom gotovih formi, pokreta, gestova „izraza; ·ali ga. to u izviesnoj mjeTi i zavodi, zbog čepa ovo niegovo nBjveće djelo ne ostavlja. u dovoljnoj mjeri utisak neposrednog doživliaja. Ono više dieluie kao alademski data „Teminiscenca na djela klasičnih maistora. Visoki patos njegove molutam'ne game na izvjesnim miestima zvuči prilično teatralno. Mujezinoviću ie, kao i ostalim izlaačima, neophodno nužan stalan i najuži kontakt sa nnšom materijalnom stvamošću, MTlmmenti kojima on suvereno operiše, Svoju punu primjenu našli bi vjerovatno maiprije u tehnici freska, Pored svih nayedđenih neđostataln, Mujezinovićev »Prelaz preko Meretve« pretstavlja najveću dosadašnjiu likovnu realizaciju sa temafikom iz velika epbope{enašegr Oslobodilačkog rata. Ona u najmanju ruku znači stepen više preko koga ide. uspom naše umjetnosti ka postavljenom idealu. Vojo Dimitrijević je izložio jednu kompoziciju i dva pejzaža. Ovaj ta. lentovani &likar našao se, kao i većina naših umjetnika, pređ složenom i vrlo odgovornom problemafikom današnjice bez đovoline stručne spreme. Da njegov uspon, s obzirom na niogpve mogućnosti teče dosta sporo. krivo je ofsustvo potrebne umornosšfti i metođičnosti u rađu na produbliiva-_ nju svoga majstorstva., Njegova kompozicija ođ pet ficura »Pred strijelja= nje» — i pored lijepih pikturalnih kvaliteta — ostavlja utisak međorečenosti i površnosti. Psihološki mome. nat, koji bi u slici trebao da dominira, nije'u dovolinoi mjeri prostudiran i podvučen. Postavci figura nedostaje dovoljno ubjedljiv prirodni ritam. Dobro bi bilo kađa bi se Dimitrijević, uz neizbiežne dalekosežnije pripreme, ioš jednom vratio na istu temu, Niegov pejzaž »Kiša«, svojom emocionalnom sadržinom prefstavlja, iskren i neposređan doživljiai, Sve tri Dimitrijevićeve slike, po svojim osnovnim slikar– skim kvalitetima, đokumenat su o velikim niepovim „mogućčnosštima, koje će imafi stvarnog značaja jedino u slučaju neprekidnog i upornog rada na sistematskom popunjavanju stručne spreme i jačanju osjećania odgovornosti pred složenom problemntikom naše stvarnosti. , j NMapredak Rizaha Štetića — i pored očiglednih recidiva formalizma u njegovim slikama — vjerovatno je najvidniji, Savjesno sprovodeći princip postupnosti u preorijentaciji svoga slikarskog metoda, on svome Rkoloritu daje sve realniju, sve konstruktivniju funkciju, Njegove liudske figure u pleneru još pretežno imaju karakter kolorističkih fleka —-·ali u slici- Banovića već je velikim dijelom postignuta lijepa realizacija materije što se dobro osjeća i u pejzažu »Mranjiske Pore«. punom čiste atmosfere slovenačkih planina, · Produžavajući načetim putem, u stalnom. dodiru sa životom, 'Štetić obećava da će ubrzo dati i herojski lik našeg čovjeka, borca za Ssocijalizam. sa njegovom psihologijom i životnom problematikom. On to može, TI Hakija Kulenović se pomjerio naprijed. Vidi se to jasno iz njegove »Gradnje željezničke stanice«, koja ie data u svijetloi akvarelsko čistoi gami, To ie jedno od nailjepših 'Kulenovićevih ostvarenja, On. stvarajući. mnogo intelektualizira što je vjerovatno posljedica njegovom saviesnof nastojanja na savladavanju tehničkih poteškoća. Otuda u njegovim slikama i izvjesna doza kaligrafičnost i suvoL će, što se vidi naročito na »Starom mostu«, Kulenović ie već ovladao tolikim znanjem. da se od njega uskoro mogu očekivati djela sa šloženiiom i | više neposrednosti datom problematiı kom., . ; Mica Todorović izlaže crteže. koji | prikazuju rađ na selu, U ranijim nje\nim rađovima, kao osnovni njihov HL 'kovn} elemenat linija jie imnla skoro isključivo estetski smisno,. Danas se ona trudi da tim prilično oskudnim sredstvom priča o životu našeg sela, pri čemu postepeno postaje realniia i W\onstruktivnjia. Uspeh bi bio svakako veći kada se M. Todorović ne bi ograničnvala samo na grafičku liniju kao jeđno svoje izražajno sredstvo.

| Božo Nikolić se izgrađio u dobrom najstora tehnike akvarela; Steta je

obrađuje,

fo i

težihi i · jedino što on na svoju umšetnost gleda tako birokrafski poslovno, — i Dri„lično mehanički registruje sve vidlji= vo u zahvaćonom prostoru. Sa malo više pažnie i udubliilvanja u suštinu problema. “Nikolić bi izbiorao sve izi dao sintetičan. akvarel da-

„lišnosti leko višeg kvaliteta. Ovom prilikom treba, naročito pozdraviti i plejadu prve Weneracije mladih slikara.

fa rijelke vrijednosti. ' Ova simpatična grupa nnimlađih prcefstavlia jedno ]'-

ieDo i krupno obećanje To obečahje .

biće ostvareno iedino ako mlađi. kri-

tički prilazeći iskustvima starijih, iz

tih iskustava izvuku poftebnu pouku

i od samom,pnčelka pravilno usmjere:

svoje nanmore, što kod sviju niih na oyoi izložbi, već nije slučaj. ?

Ante TKostović, vajar, izložio je pet svom

skulptura, među kojima. se Wvalitetimn naročito istiše bista S. M. koja je data vrlo solidno i neposredno sa inteligentnim .osiećanjem i forme

O radu Matica srpske

Uprava Matice srpske, oslanjajući se na novi Statut koji ie donet na lanjskoj skupštini, i kojim su fiksirane o'snove novog pravca rada, smatrala je da treba u toku minule gadine učvrstiti one Matičine ustanove koje su značile ; danas znače frajhu kultumu tekovinu našog naroda. Nastojalo se da se znamenita Matičma biblioteka podigne na stepen centralne biblioteke Vojvodine. Pristupilo se zatim sređivanju ' proučavaniu Matičine arhive. Iz dotađanjeg muzeja izdvojena je kaa busebna Matičina ustanova galerija slika. „Muzejski maferijal, oškuđan' i bez sistema pribran, priključen je novom državnom muzeju Vojvodine. Dalje 'je posvećena posebna pažnja izdavačkoj delatnosti koja je pokazala mogućnost razvoja. Kao nov i neobično značajan zadatak Matičine delatnosti postavljena je organizacija Multurnih radnika na proučavanju Vojvodine i uspostavljanje saradnje sa Akademijem nauka u Beogradu.

Očigledno da su zadaci bili veliki i da su bili postavljeni pred Maticu jasno i u punom opsegu. Na ovogodišnjoj skupštini je ustanovljeno da su ti rezultati rešavani tokom prošle godine sa uspehom.

Biblioteka Matice srpske povećala je broj članova od 1221 u 1948*godini na 2921 u 13409 godini. U novoj modernoj čitaonici, koja je potpuno ure= đena tokom ove godine, bilo je za godinu dana 4036 čitalaca. U tom vremenu pročifane šu 27493 knjige u od= hosu na 15852 u ranijoj godini. Biblioteka je povećala svoj knjižni fond sa 79004 knjige. Među ovima je stolinak vrio značajnih i retkih izdanja. Biblioteka je otkupila nekoliko značajnih privatnih zbirki knjira i rukopisa, među kojima i rukopisnu ostavštinu Dpesnika Milete Jakšića, V se Živkovića, Laze Mostića, pismo Dositeja Obradđovića, Borđoški prepis Dušanova zakonika i autcgrafski primerak Stetfijine komedije »Pomirenje«.

Matičina biblioteka je osnovala Dpionirsku čitaonicu i pokretne knjižnice. Organizovala je jedan dvomešečni i više kraćih kurseva „za vojvođanske bibliotekare, i pomagala je bibliotekarske kurseve na terenu.

U samoj Matičinoj biblioteci izvršena je reorganizacija u sistemu rada i osoblju, tako da Matičina biblioteka pretstavlja danas već savremenu moderno uređenu ustanovu. Matica je povećala broj svojih knjiga od 100.000 u 1947 godini ha oko 300.000. Posle oslobođenja Matičina biblioteka povećala je broj knjiga za dva puta više no što je ranije pr:kupljeno za čitavih sto godina. n

Uz biblioteku osnovan je otsek Matičtne arhive-rukopisno adeljjenje. Inventarisano je 12900 pisama, a pregledano je oko 5500 različitih rukopisa, Matičina galerija slika uspela je za godinu dana rada da postane važna kulturna ustonova Vojvodine. Pored. značajin:h organizacionih poslova, galerjja je otkupila 41 del» starih vajvođan= skih majstora (Danila, Isajlovića, Avramovića, Aloksića, Simića, Radonića, Marodica) kao i jednu dosad nepoznatu sliku Đure Jajdšića, pored ne= koliko. slika savremenih domaćih slikara. Galerija ima oko 1100 umvtničkih 'objckata, avoju stalnu, izložbu smeštenu/u sedam prostorija sa Oko. 100 izloženih slika, Galeriju je tokom

godine posetilo oko "000 gledalaca.

Oko. 11.000 gledalaca videlo je izložbu slika Đure Jakš.ća i druge izložbe,koje !e galerija priredila. Uređena je voelika, moderna žbena dvorab0a u posebnoj zgradi, ko-” ja Sama pa sebi grelstavlja veliku kulturnu tekovinu. Galerija je u SOpglvenmoj radionici restaurirala 18 sli ka. Izvršen je jedan važan posno uvodenjem stalne evidencije umotničkih objekata na terenu Vojvodine. Izdavačko odeljenje Malice srpske izdalo je za godinu dana 58 knjige sa oko 00 štampanih tabaka, wu. tiražu. od ako %00.000 primeraka dok je-1946

a 1948 godine 98 knjiga, Pored savre-=" menih domaćih pisaca i mlađih voj-. vođanskih pisaca, kojima je Matica posvetila mnogo, pažnje, izdati su naši. klasici Jovan Sterija Popović, Jakov

Igrijatović (izi knjige odabranih dela), -

Stevan Sremac (dve knjige izabranih dela), zalim dela „Mažuranića, Đuri Jakšića, Milovara Gliši "rana Lev: stika. Od stranih pisaca izdata su i ruske književnosti dela Gončarova (dve knjige), Puškina, Turgenjeva, za tim. dela Getea, Slenđala, Gotfriđa

Kelera, Alfonsa Dodea, Golsvortia, · Karela Čapeka. Ilješ Đule, Leonida.

Leonova. Osim tpgpa izišao je, niz knjiga iz Knijiževnosti za omladinu i đecu

_ i pdpularno-naučnih knjiga (među ko- · ' jima i prva knjiga Darvinovog »Čo-~

tek zav?šemih učenika sarajevske Umiet. ničke šKkolo među kojima ima talena-

roprozgantativna' izlo

0 (Nastavak na četvrtoj strani)

'ii materije. U toj skulpturi Kostović je najviše svoj. — Vierovatno, đa će i on do ličnog stila i punog izražaja naibr. že doći kroz stalan dodir sa DpriroHOE ĆE 49; Pe Sr

Predrag: Teurtula istupa prvi put, skromno i nepretenciQqzno. šamo sa jednom bistom omladinca.vajanom sa lijepim znaniem ji osjećamjem za blastiku, ru

Udruženje .je 17. 18 i 19 ov, m. or'gahizovalo pred izloženim radovima javnu diskusiju u kojoi je pored u-

mietn'ka učestvovao | veći broj osta-.

Tih kulturnih i političkih radnika. Diskusija je protekla u toploj drugar. skoi almosferi i dala pozitivne rezultate. Napredak: bosansko-hercegovačkih umjetnika jedan dokaz je više o ispravnosti politike našeg partijskog i državnr, rukovodstva, koje svim talentovanim, poštenim i vrijednim stvaraocima ma u kome kraju svoje socijalističke otadžbine živjeli i radi. li „omogućava maksimum tislova za njihov slobodan i pravilan razvitak.

vekovog porekla« Meter]linkovog »Živata pčela).

Staino i uredno je izlazio mesečni časopis »Letopis Matice. srpske«, najstariji jugoslovenski književni časopis, koji je okupljao pisce iz svih. naših republika i objavljivao radove pisaca nacionalnih manjina Vojvodine, pored prevoda iz slovenskih književnoBili i |

Nova delatnost Matice srpske kretala se u okviru Naučnog odeljenja. Osnivanjem ovag odeljenja otpočeo je gistematski rad na prikupljanju naučnih radnika ako Matice, na sabiranju i obrađivanju dokumenata naše kulturne i političke istorije, na. izučava= nju narodncg života i običaja, na ispitivanju geografskih 'prilika' i osobina Vojvodine. Desetak naučnih radnika išlo je na terenska ispitivanja, početo je sa izdavanjem više vrsta bibliografija, izrađena je bibliagrafija stare srpske knjige do 1847, početo je pri= kupljanj= kulturno-istoriske građe. Usposlavljena je saradnja sa Akademijom nauka povezivanjem rada Matičinih naučnih sekcija sa Akademijinim institutima; ova saradnja se ogledala već i u nekim zajedničkim poslovima, kao što je kurs za arhivske radnike koji je uz stručnu pomoć Akademije adržan u Novom Sadu. Naučni otsek radi u istoriskoj, „arheološko-etnološkoj, prirodoslovnoj, književnoj i likovnoj sekciji. Početo je i sa abjavljivanjem naučnih radova (»Lesne zaravni i peščare u Voivodini« od d-ra B. Ž. Milojevića). Ovogodišnja skupština odobrila je novi pravilnik naučnog odeljenja kojim je Matici stavljeno u zađatak da stvara uslove za na= učni rad i organizuje taj rad, naročit na proučavanju Vojvodine; da pomaže u tom rađu druge naučne ustanove, da vodi evidenciju o naučnim radnicima u Vojvodini i o onima koji se bave proučavanjem Vajvodine; da se slara o uzdizanju naučnog podmlatka, i da sprema naučne publika– cije za izdanja Matice srpske.

Pored značaja registrovanja tako konkretnih uspeha, ovogodišnja Matičina skupština imala je svoje važnosti i u tome što je prvi put u Matičinoj istoriji postavila određen plan rada za sve Matičine ustanove. /

Pored obilno obrađenih organizaciomih poslova, Matičina biblioteka je planom predvidela da Sledeće godine poveća knjižni fond za 5000 knjiga, prvenstveno kompbpletirajući stare časopise i novine, Pojačaće se rad pionirske čitaonice, povećaće se broj članstva, organizovaće se kulturno-masovni rad u rejionskim i sindikalnim radničkim bibliotekama, pružaće se stručna pomoć svima velikim gradskim i seoskim bibliotekama u Vojvodini, pomagaće se svi oblici bibliotekarskog rada na selu. Biblioteka će iduće gočine izvršiti ogroman rad na inventarisanju 25.000 knjiga i obradi 85.000 knjiga. Značajni su poslovi kao što je izdavanje fototipijom jednog retkog dela i štampanjem katalaga šrpskih knjiga od 1494 do 1847 koje su vlasništvo Matice srpske. '

Galerija Matice srpske će, kako 'predviđa plan, iduće godine restaurirati 834 umetnička objekta, otkupiti 30 značajnih starih slika, prvenstveno istražili slike starih maistora' Vojvođana, kojih još ima na terenu. Galerija predviđa da izvrši niz organizacionih radava koji će usavršiti rad i u• potpuniti 4Jelovanje galerije kao samoslalne važne kulturne ustanove.

Izdayački plan Matičin predviđa izdavanje domaćih savremonih pisaca i mlađih vojvođanskih. Od naših klasika nastaviće izdavanje dela Jakova Ignjatovića. Izdaće prvu knjigu odabranih dela Laze Kostića i Ljubomira Nenadovića. Iz svetske književnosti izdaće po „jedna dclo Gončarova, Sjenkijevića, Gribojedđova. Turgenieva, Go:frida:Kolera, Prevoa, Meterlinka, Bekona, Plutarha i Cicerona, U se-

Yiji za decu izići će klasične Grimove

godine izdato 15 knjiga, 1047 godine 29, bajke i priče iz klasične starine Gu-

_ stava Švaba, (knjiga TI i III), Redovnoće izlaziti ·Letop's Matice srpske a ! povvemeno će se publikovati zbornik naučnih radova iz naučnih istraživanja Vojvadine., PNS Matonijal za izdavačku delatnost iz oblasti” naučnih dela pripremaće naučni oftsek Matice. Odeljenje za nauku ripremiće izdavanje naučnih radova

oOvana Hrdeljanovića, Vase Stajića, Milenka Filipovića, Dake Popovića, Jovana Savkovića, Koste Petrovića i Mihajla Tomandla. Na teren će se sla ti naučni saradnici.u većem broju. Pronalaziče se i oatkupljivati za sre-

i :| 3 Si ej iii“ mu: ENI NIN:

·masovnost ove djelatnosti

Kulturna politika naše Partije nailazi u Arm ji na najiplodnije tlo, Polaze'Ći od činjenice da je kulturna izgrad-

* nja zpačajan faktor za dalje vojnostručno i ideološko-političke uzdiza-

. nje našep boračkog i rukovodećeg sa-.

stava, naša Partija je ulagala agrom-

ne napore Ja obezbjedi sve preduslo-

ve za intenzivan kulturmo-prosvjetni

_rad i kulturm-umietnički život u na. šoj Armiji, Otuda kulturno-prosvjetni.

tad u našoj Armiji dobija sve veći zamah i širinu i iz dans u dan je sve sadržajniji, oreanizovaniji i kvalitetniji. 708

turnog nivoa. Tako je sanio od januara do oktobra ove gođine opismenjeno 23.109 nepismenih boraca, adržane

su 41.475 kulturno>zabavne večeri,ra~

dilo 2,945 horova, naučilo igrati šah 102.599 boraca, pojedine razrede srednje škole završila su 11.063 oficra i 9.397 podoficira, održano je 6.006 kulturno-zabavnih večori za oficire, u pojedinim kružocima knjievnosti i umjefnosti radi 2,688 oficira itd. 1 Kulturno-umjetn;čka samodjelatnost odvija se u mnogobrojnim i raznovrsnim kružocima koji rade u akviru domova | klubova. Mnogobroini horovi, pozorišne i druge umjetničke grue svakodnevno se proširuju i uzdižu. z njih se izdvajaju ljudi koji imaju više smisla, naklonasti i talenta za umjetničko stvaranje. kao što je gluma, pjevanje, recitovanje, slikanje, cr=

tanje, vajanje itd. Mnogobrojne pje- .

sme naših vojnika, podoficira, oficira i vojnih službenika štampaju se u našoj armiskoj štampi, a priličan je broj onih kaji na khjiževnom polju pokazuje lijepe kvalitete, Imena pripadnika Armije kao što,su oficiri Radišić, Smuđ, Žakić, Brajdić itd., podoficiri i vojnici Cekić, Trivić, Remec itd. susreĆu se ne samo u armiškoj štampi ne– go i u drugim omlađinskim listovima i časopisima, Oni se javljaju pripovijetkama, lirskim pjesmama, crticama iz života i rada svojih jedinica, iz ži+ vota i rada u fabrikama i zadrugama u kojima su radili prije nego što su došli na ofsluženje roka u Armiji. U literarnim kružocima u našim domovi-

ma i klubovima, poslije napornog rada '

'na vojničkoj, ideološko-političkoj i kulturnaj nastavi, poslije rada u kancclarijama, radi veliki. broji oficira, podoficira i vojnih službenika. Sama u 114 kružoka ove vrste radi 1.960 dru-

Sp poka

Marin Kocković: Portre gluvonemog đečka

gova usavršavajući svoje znanje i sposobnosti. Umjetnička samodjelatnost na knji-. ževmom polju uzela je maha u našoj Armiji. Jedan drug je najbolje izrazio riječima: »Propjevala je čitava naša Armija«. Zaista, o tome svjedoče naši listovi kojima svakodnevno stižu iz jeđinica ne samo pakušaji, nego i liiepa ostva= renja, naročito pjesnička, Ove pjesme odražavaju svijest naših vojnika, njihovo jedinstvo, njihovu odlučnost da brane svoju domovinu i svoje narode koji, puni pregalaštva i paleta grade socijalizam. i

Osim pjesama, mnogi oficiri. pođoficiri i vojni službenici pišu pripovijetke iz života i rada naših trudbenika sela i grada, iz života i rada u našoj, Armiji. Ivan Brajović, Miha Remec i mnogi drugi štampaju svoje pripovijetke u omladinskim i drugim listovima u našaj zemlji i cijenjeni su. kao vrijedni mlađi književnici. Oni takođe akt'vno učestvuju u radu olmadđinskih literarnih 'krpžoka i klubova. · š

Partiska i omladinska organizacija Armije svestrano pomažu umjetničku samodjelatnost u Armiji. Domovi angažuju naše priznate književnike koji u domovime= i klubovima nn književnim večerima čitaju svaie radove i tako oni drugovi iz Armije koji se bave književnošću dolaze u dodir sa najpoznatijim književnicima, izmjenjuju misli s njima i dobijaju korisne

'savjete za dalji rad. Književne večeri

koje pripadnici naše Armije priređuju u okviru svojih jeđinica. čitanje na pojedinim priredbama, ili izvođenja njihov:h 'raćih: dramskih pokušaja, pomaže njihov razvoj i utiče da. se krug umjetnika sve više širi, a; iz nje Ba se odvajaju oni koji postižu“ bolje rezultale, Njihovi radovi POMOR e

u listovima i časopisima u Armi

ča “SH

| ja, zauzima jedno od naj

VD nje i dobijaju 'Širi' krug čitalaca. . Poručnik Radišić, na pr. štampao ISO še pjcsama u omladinskim listovima i POR OTMNAV našoj zemlji, a sada Spreraa ŽRIEKU pičpčak ie O , Knjiže most. a u prvom redu poeziNO eo BBB LI pol Kvaltetu: važnijih mjesta i obuhva= |

vojnike i rukovodioce u našoj Armiji postoji širok sveštrani raznovIstan rad na podizanju njihovog kul-

. karski i vajarski, izloženi u Damu u

Vojne i ideološke nastave i kultumo-

a ı da se · bave umjetnošću U prilog tome govote

javljuju

vršen u našoj zemlji uopšte, a.

. ljaju veliku pađršku našoj

. socijalističke izgradnje.

principima. naša Partija i 7 bore

__ sastavu

ra ye aKa Kog

LO i 5, ,

ta dobar broj pripadnik. ] kovodilacča i vojnika. Svi oni u radovima odražavaju izgrađiva cilalizma u našoj zemlji u kojen mi učestvuju, i u isto vrijeme ras

i Pi ;

kavaju neprijsteljsku, revizionistič kontrarevolucionarnu politiku Sov. skog Savez, i njemu botčinjenih vla

„da i partija iz tabora Informbiroa, is čući snagu naših naroda okupljeni oko naše Paztije i druga "ita, koji visoko drže zastavu borbe za jstinu, raynopravne odnose među socijalis' kim zemljama i među narodima uopšte. Oni pjevaju o našoj Armiji, o nje noj snazi i svijesti, o njenom moraln

olitičkom jedinstvu, o budnosti i

„cijalističkom , patriotizmu njenih p } padnika, pjevaju o našim narodima i njihoyom heroizmu u borbi protiv tuđinskih osvajača za &voji salobođu itd

Smotra kuliurna~umje{ničkog rada u gardiskim jedinicama, koja se ovih dana održala u čast Dana armije, e tom rj.čito govori, Na ovoj smotri nastupali su pjevački horovi, folklorne i dilgianfske grupe, rocitatori, pjevači i književni početaici. Ova a i mnoge druge ovakve smotre u našoj · Armiji, jesu odraz širokog razmaha

kulturno-umjeiničke djelatnosti među.

· pripadnicima naše Armije i pokazuju da se borcima i rukovodiocima naše Armije daje puna mogućnost razvoja. njihovih ličnih kvaliteta i njihovog Svestranog uzdizanja i Vašpitanja. ucpšte. i ba ai

Koliko se u našoj Armiji razvija,ko- liko napreduje,i postiže lijepe uspehe kulturno-prosvjefrji i kuliurno-umjet- –-

nički rad uopšte, umjetnička samodje- . latnost posebno, pokazuju mnagobroj=. ne izložbe u domovima i klubovima naše Armije. Domovi Armije koji su % centri ova umjetničke djelalnosti, aktivno ukazuju pomoć u ovam rađu ka-_ ko materijalnim sredstvima, tako i

stručnim savjefima ,anpsžujući za to

umjetnike iz građanstva koji povremeno svojom kritikom i uputstvima pomažu umjetnicima — pripadnicima Armije. Kružoci umjetničke samodje= latnosti u našim doeovima obuhvata= ju sve širi krug ljudi, Dom u Nišu, na primjer, ima literarni i likovni kružok koji obuhvata znatan broj oficira i podoficira. Mnogi od polaznika likovnog

- kružoka, uz ogramno zalaganje i marljivost pokazuju značajne umjetničke rezultate, · Takvih primjera ima i u drugim kružocima u našim domovima.

Umjetnička samodje!lnt”ost pripadnika naše Armije, kao što se vidi, ne zaustavlja se, samo na lileraturi i hor= skom pjevanju, glumi itd. Ona obu= hvata i likovnu umjeknost, ad karikature koja žigoše mane i raskrinka= va nbprijatelje naše socijalističke domovine i naših naroda, do umjetničkih crteža, porireta, grafika i vajarskih pokušaja sa tematikom iz narodnooslobodilačke barbe, izgradnje socijalizma

. i izgradnje Armije. Mnogobrojni primjeri crteža i drugih likovnih radova koji su objavlieni i koji se objavljuju u našim armiskim listovima i časopisima, to najbolje potvrđuju. -

Vidne uspjehe pokazala je izložba

. umjetnika samodjelatelja u Domu u Zagrebu. Ova izložba svjedoči ne sa„mo o ljubavi pripadnika Armije prema umje:nosti nego i o uspjehu koji oni postižu u svome radu na umjetničkom oblikovanju života. Radovi,sli-.

Zagrebu, pobuđili su živi interes ne samo pripadnika Armije, nego i širo-. kog kruga umjetnika i ljubitelja umjetnosti. Među izloženim radovima ističu se naročito radovi kapetana Kockovića keji pohađa Akađemiju likovne umjietnasti u Zagrebu. On je u Armiji počeo da se Lavi likovnom umjetnošću,. Svi ostali umjetnici su amateri, koji se, pored redovnih dužnoeti u Armiji, u slobodnim časovima bave i umjetnošću. Imena potpukovnika · Draganića, kapetana Lukića, Luketića i Dokmanavića, zastavnika Kolarića, vojnog službenika Mitića, podoficira Sandđera i Moravca i dr. koji su izložili svoje v>jarske, slika ke rađove i crteže pokazuju i najrječitije govore 'o tome kakve se mogućnosti pružaju 8švim pripadnicima Armije đa razviju svaje sposobnosti u onom pravcu koji najbolje odđgevara njihovim sklonbstima. Ne manji uspjesi umjetničke djelatnosti pripadnika Armije zabilje: ženi su i na Autoputu. U armiskim li: stcvima objavlieni su mnogi radovi · voinika-graditelja Autoputa koji u. "pored rada ma izgrađivanju tog važnag objekta naše Petoljetke, pored prosvjetnog rađa, našli vremen a

Bg 8. mnogobroine pjesme, crtice i priče pri. patinika Armije, a naročit6 liko: niradovi, crteži, akvareli, | dr. koji 66 pos u armiskim i drugim listovi. ma. Tako se između ostalih, naročito ističu idejnošću i umjetničkim kvalite= tima, likovni radovi vojnika Bogdana

·Potnika, koji odražavaju grandiozan.

Tad naših vojnika na Autoputu.. . Ova široka aktivnost vojmika, ofic Ta i vojnih službenika ne samo na. 'štekulturom nego i na umjefničk

Polju govari o preobražaju ko:

miji posebno. Iz naše Armije 6\ 'godine izlazi veliki broj vojnika građenijjh, aviesnijih, kulturnijih, preuzimajući razne dužnosti za.

|se ospošobljavaju u Armiji, pretsta

vlasti u borbi za izvršavan

nu pažnj