Књижевне новине

TT aza aova i novije pojave cnjiga u našoj prozi, Od oslobođenja do danas otštampan je u izvesnim republikama veliki broji knjiga proze, rki pripoveđaka i novela, Književasopisi &u doneli uz pripovetke i "le o · romana.koji „još nisu

j NLA ci rađe. Aktivitet

esem O Bag a a pojave u S roze ko. svima, zajedničle ua redo pjbblemedbrd, ijkritič- ' | a Mek a

|

aralaštvu književne proze nalaze se žnji da u svojim đelima odraze naO aa U periodu igrgeđu pr-

( ongreša (1946) i ovo# _drugoz ngresa, aktivitet. atvalašije naših" iznih pisaca skoncentrisan · je pre

ıo na tematiku Narodnoosšlobodiičke borbe. |}

ova tematika ie obrađivana uglavnom đokumentarno, anegdoktski, 'memoarski, u vidu kratkih. crtica. do_ pisa i reportaža, u kojima Su. opisiva____mne akcije, ljudi iz borbe, prikazani ka| ___rakteristični momenti iz partizansko# itf života, oni događaji, koje je pisac lič-

___Bažnao iz usmenih priča boraca. To ie tc, bio pretežno sirov, nedovolino knii__)Ševno obrađen materijal koji je u fa| uubulama uske anegdotsške tematike đa___ vao fragmentarne slike pojedinih sek____. tora borbe, epizode iz života partizana,

__ dz života narođa. No i u ovakom, u- ·

___ opšteno govoreći, malo književno o-

| Prbrađenom rađu, pisac je dao dokaza

| da ie ulazio u novu. stvarnost koja ie

| meniala svoje lice. u toku Narodno" oslobođilačke borbe, da se vezivao za - šivot narođa.

Proza pisana u toku Narodnooslobo-

-"dilačke borbe ušla je u život boraca - i Život naroda na slobodnoj teritoriji, _ delovala na svest boraca, prikazujući im veličinu i heroizam Narodnooslo| bođilašlte borbe. Borci šu u njoi nala“gili sebe, sliku 8vojih dela, istinito o"pisan doživljaj} nove stvarnosti koju su oni menjali i gradili. Jednim daeJom anegdotna,. prožeta narodnim duTom. jednim delom reportažna i publicistička sa literarnim obeležiem, ona · je sadržavala u sebi iđejnost Narođno'oslobodilačke borbe koja je delovala 'mobilizatorski, okupljajući borce i narod protiv neprijatelja, đemaskirajući narodne izdajnike, hrabreći ustanike i - earadnike Narođnooslobodilačke borbe da istraju u velikim: delima Narodne _ revoluciie. U radovima, pisanim za vreme Narodnooslobodilačke borbe, malazio se začetak književne proze ko"ja Će obrađivati tematiku iz slavnib, heroiskih dana istorije jugoslovenskih naroda. U prozi koja se piše od oslobođenja na ovamo sve je izrazitija tendencija kod pisaća da se od fragmentarno re'portažnog i anegdotskog, od ilustracija događaja i podviga zapisanih u · dnevniku pređe na razvijeniju književnu obrađu tematike Narodnoslobo-dilačke-borbe, da motiv izlaganja do·gađaja dobije literarnu koncepciju, da se on obradi realističkim književnim metođama ,da se književnim putem, književnim oblikovanjem i izrazom prikaže karakter duh, smisao-i veličina Narodnooslobodilačke borbe, njeno delovanje na život narođa i život pojedinaca, borbe kao revolucije... Tai prelaz koji ima svoi razvijeni proces uspona zajednički ie u proznoj literaturi naših republika. On' je vidan u pripovetkama Branka Ćopića Koje :e objavio u zbirči »Surova škola«. Ćopić u ovim pripovetkama daje širu. koncepciju, razgranjava radnje oko događaja, unosi veći broj lično“sti u fabulu, inđividualizira i tipizira ·likove u portretima. One osobine koje · je najavljivao kroz anegdote, izražene su u celovitijim slikama. slikama sela, kao borbene jedinice Narodnooslobođilačke borbe. · Tai proces razvijania obrađe motiwa, taj literarni rad u kome: je rtvaralački aktivna tendencija da se iziđe | ___iz anegđotno ilustrovanog i dokumen– | ___Šamog, usko tematskog, đa se obuhvatnije, svestranije i literarniie OoDpi-

___Šu i akcije borbe i pojedinačni pod-___vizi, i novi oblici života i novi odnosi ____Kkoji su nastajali u borbi i u stvaranju | ___marodne vlasti, izražen je takođe u 7 pripoveđačkom rađu Prežihova | __Moranca (»Naši meinikia),, Miška __Kranjeca (»Tihožitja i peisaži«), | Vjekoslava Kaleba (Briga: ____dao,Jovana Popovića (»Istini-

| __fe-legenđeQ) Ivana Dončevića | ___O(pBezimenis), Mihaila Lalića, one Seliškara (»Tovariši«), Eriha Koša, Jošipa Barkovi| Ćća, Grabeljšek Karolm (»Za _Rkruh.iin šlobođu«), Gođine, Fran| ca Kosmača, Meše Selimovi| a. Taj literarni proces ie viđan i kod | __pisaca koji obrađuiu motive 5a okupi__rane teritorije, motive "iz Političkih __patvora. koncentracionih i zarobljeni_ Čkih logora: ~ MV OB. Rod velikog dela proze naših pri____povedača, jako. je istaknuto regional0. NO, OBA ID obeležje u opisima. života ____{ sredine, u koloritu narodnog đuha i ___Jezika, odlučno ie ono što je lično do · Šovljeno. u: opšteniju sa ljudima? svoga zavičaja i u događajima u kojima je _pisnc uzeo aktivnog učešća, a to ie'0bBižna sa terena koji ie piscu dobro ___povnat:s kojim je od detinjstva sro__ đen; Ono-što čini-znatnu snagu niegowe pripovedačke sugestije, izražajnu moć njegovog književnog. oblikovania, o je blisko poznavanje čoveka jz narođa. čoveka iz širokih narodnih slova. i :

toa

wi ranko, Ćopić u pripovetkama · gbirke »Surova škola« u prikazu sela ma teritoriji · Narodnooslobodilačke bi borba unosi kao izraziti Jeyeaikg! O | ma jako. poznavanje života sela, života ODO SVO Toa seljaka, njegove psihologije. njegove misli i gOvwora. Razrađivaniem života MONO Ž rodnoošlobodilačkoi borbi on ulaži u

Wdigapja Pet;

ı problematiku, u prikazi

iževne proze kođ naš . om reci da je zamašan, iznosim pred Kongres

MT VM O o i | P + pšta nastojanja. naših . pišaca“u prozi pisanoj iyobjavljivanoj, za“,

epa i neposredno posle ošloođenja., no neposredno doživeo ili je za njih ,

IPB a ara OT ayTa IZ OPIMOAM VW ia

GđalIVTATJ ko {ie školška!omlađina" rodnooslobodilačkom pokretu snagom "Gael6ovanja na hjenu SVest Romunističke. partije i. viteškib-.primera u borbi, mađa je tai deo rada kod njega još u

a WF 551

traženju književno estetskog prožima-– nja idejnosti sa tematikom i sadržinom, koja se književno obrađuje. | Vjekoslav Kaleb u, pribovetkama zbirke »DBrigada« ima najvi , Sivpić nog izraža tamo gde opisuje ljude) “naroda, primorce, one koji u borbu'u-

nose” jarke elemente života”naroda. * Kolorit narodnog duha u pričama Iva-.

na Dončevića čini njegov rad, sažeto

haj o Lalič daje jako markantne, životno uverljive likove svoga užeg za-

via} _: a: EF 8 i MHRODIŠKa 'crta stvaralaštva | naših | proznih' pisaca "je da! prikazuju' izrastanja čoveka iz”širokih"narodnih slojeva kroz epopeju NarodnooslobodiJlačke borbe. To je i glavni stvaralačlci ”.poelski motiv naše proze. kada obra|đuje, tematiku” Narodnooslobodilačke borbe. Jovan Popović je u DOFOVOTI svojih »Istinitih legendi« to iskazao ovim rečima. »No pre'svega, hteo sam da izrazim jedno od tipičnih, presadnih pojava maše Oslobodilačke borbe: kako'su kroz nju ranije »anonimni« »mali« ljudi narasli do izrazitih, nezaboravnih ličnosti, đo heroja, do velikih karaktera osvešćenih borbom za slobodu«. Popović je tu težnju izrazio pre svega iransponovanjem lično doživljenog u književnu prozu, oblikujući dokumentarni materijal” književnim Yealističkim metodom. u kome je uspeo da impresivno izrazi vileški karakter: Narodnooslobodilačke borbe i delovanje Partije na duh i moral ljudi. On u jednom: đelu svojih »Istinitih Jegendi« nije postigao u punijoi meri đa na memoarskom materijalu razvije pripovetke koje bi imale literarno razrađeniju fabulu. ;

Anonimni, bezimeni čovek, čovek iz širokih narodnih slojeva je u motivima gotovo svih naših pripoveđača koji obrađuju tematiku Nayodnmooslobodilačke borbe. Ti motivi variraju u stilu i koloritu. plastičnosti izraza i književnom metođu, u nacionalnim'osobenostima. Kođ jednog dela bisaca javlja se jedan motiv koji bih ja po njegovom karakteru nazvao čapajevskim, a koji pojedini pisci uzimaju kada kreiraju lik heroia Narodnooslobodilačke borbe. Ti pisci rađo prikazuju lik junaka koga je iznela Narodnooslobodđilačka borba, koji je izbio iz širokih narodnih slojeva, koji je i#Doljio visoke viteške kvalitete narođa u legendarnim podvizima. Takav je na primer lik heroja u liku majora ĐBauka u Čopićevoj prozi, heroja čiji

' podvizi se stapaju sa legenđom iz narodne, poezije, epikom narodnih tradicija. Takvi su likovi istina više anegdotnog tipa Bore Kečića i Pinka u Popovićevim »Istinitim legendama«, boraca u čijim delima ie ovaploćena viteška herojika i moralna snaga naroda: takav je na primer lik vrlo markantan i plastičan Rađe Bašiča u prozi Mihajla Lalića, koji u svome iunačkom, nepokornom stavu, čvrstine volje. ođiuke, karaktera i duha nosi viteške osobine sačuvane u narodnim

. tradicijama. (čapajevski motiv toga lika je u koloritu karaktera, ne u akciji,,u podvigu, ne u delovanju na mase), lik Baba Karttare u prozi Eriha Koša sa izrazitim osobinama hrabrosti, durašnosšti, žilavosti čoveka seljačkog porekla, Likovi Ovog roda u sloMvenačkoj prozi su Maohk Bogomira Magajne i Krim Udoviča,

U motivima priča Ivana Dončevića (»Bezimeni«) je. čovek iz naroda koji se podigao protiv zla. koji daje,.život prosto, jednoštavnoža odbranu zemlje od divljeg: okupatora i bestijalnih izdajnika maroda. U pripovetkama Vjekoslava Kaleba kao što su one:»Prozor« i »Četiri vozara« opisana. je dramafski u jednostavnosti slikania karalctera jiunačka akcija ljudi iz narođa protiv neprijatelja, akcija skopčana sa najvećim opasnostima po život.. Takav je motiv pripovetke Jože Horvata (»sSmrt Petra Arbutine«) u koioi je čovek iz narođa životom vezan za stvar! oslobodilačke borbe, ~ beskrajno odan svemu što služi njenom uspehu, časti i ugledu. Takav. je motiv pripovetke Cirila Kosmača »Čiča Orel«, koji je poslužio za stvaranje'scenarija filma. »Na svojoi zemlji«. U toj} pripovetci Cirila Kosmača posvećenoji Na rodnooslobodilačkoi borbi izrazita ie povezanost pisca sa životom naroda, sa životom sela, a

Tlustrativan za okupljanje naroda u Narodnooslobodilačkoj borbi je motiv koji se nalazi u slici Drage Žervea »Volovi dolaze« u kojoi je skiciran, književno neđorađen, lik starog selja“ ka iz, Istre, lik životno ' uzbudljiv „u životnoj vrednosti, dramatičan u motivu koi je ostao u književnom, po kušaju obrade. ~ OL AMV MALA U makeđonskoi prozi koja je ua prvom razvifku, imajući da: savlada i književno, oformljenje jezika. kada se kreiraju likovi heroja, obično se uzimaju nepošredno iz života, iz ličnih svedočanstava pisca, iz njegovih ·ličnih doživljaja partizanske” borbe u Makedonijka4 red iLOVWAOJ , B{odiey"}

“Veliki deo naše savremene, proze obradio je motive iz života okupirane teritorije. Tu je opet kod proznih pisaca najveći stvaralački potstićai ono što. je neposredno: što je: lično doživljeno. Prikazuje,&e narod tlačen, razaran, masakriran divliačkim inter vencijama okupatorskih trupa i poživotinjenih izdajnika, narod mučen, ali nepokoran, veran::do smrti zadacima i ciljevima, Narodnopslobodilačke, barbe vođene od Komunističke . partije. narod dostojanstven i častoljubiv. 8 Vi

sokom patriotskom svešću na mukama ·

iu smrti.

Prozni. pisac, je ža književnu obradu

uzimao tipične primere čvrsfe, |UDOT-. ne i žilave borbe naroda 5 okupatorom. U književnom foRayYk MpivAt „OdUVaV2

brilezila d-2

«procesu traženja adekvatno izraza u

\ arany plastično životniiim. Mi-_"

radu đ uša Kozaka

a aa) aje e

WSP e Pra ya na

NU ENJA

KN

My.

MONE E 14 4 #4 W/ u

Po, i”! . O ZR E.P +

ima te nesavitliiyosti narođa koji se ne predaje u ropstvo okupatora. opi-

sane sa.-jakom životnom. „vernošću, Q-.. .,

sećajnom vezanošću za život naroda na selu koje dobro poznaje i koje prikazuje ubedljivo realistički. Juš Kozak

je svoje-lične doživljaje: iz okupacije,

| svoje memoate iz političkih! zatvora i

logora đao u vidu romana koji je nazvao »Drvena kašika«, Juš”' Kozak je

'opisao životno verno u Književno o u

brađenoj prozi mučenja i istreblienja onih"boraca li taoca, hrabro, | ča?

' sno :držanie patriota pređ neprijate•

l1fim., Opisima nekih nebitnih pojava

u zafvoru kao što šu hi} ritbiri-z no

tizam Kozak je mestim ao Više mesta nego što ona po svom značenju

za život zatvorenika zaslužuju. Divljanje: okupatoray.

·jbordi narodnih · izdajnika opisani su

„pripovetkama Mihaila Lalića, Karla

_ Graberš*ka, Briha Koša, Goika Bano-.

wića,

vića, Marka Markoviča: Bmila' 'etroZvonimira Šubića. Tsak"Samokovlija je u pripovetci · »Đerdan« opisao zvorstvo ustaša nad decom i njihov bezđušan sadizam. Lik neprjjatelja u našoj pro?i nije svugđe'obra-' đen šematski „šablonski, u karikaturi i hiperboli, On jeju onoj prozi koja

je kvalitativno najbolja Pprikažan Ži.*

votno istinito. U našoj prozi mneprijatelj je više prikazivan epizodno, više

označavan, nečo abrađivan individua-

liziranjem i tipičnošću, Pisac Ranko Marinković, je -literarno razrađio. lik neprijatelja u karalterizaciji i,u_njegovoj akciji ,dao umetničku sliku saradnje crlcve sa' okupatorom književnim' postupkom u kome su dolazili do

izraza, kvaliteti njegovih oštroumnih i duhovitih zapažanja,,. Temu saradnje ,

crkve sa okupatorom i domačim izdajnrićima obrađuju i slovenački prozni

•"pisšci. i i

Naši renomirani pisci iz epohe pre rata (pored Prežihova Voranca: Mišlca" Kranjca, Juša Kozaka, Ranka Marinkovića, Isaka Samokovlije), pisci koji imaju visoko razrađen i razvijen književni metod realizma pristupili su

.takođe obrađi tema iz života okupaci-

je. Ivo Andrić je u ppripovetci »Zeka« dao široku književnu razrađu motiva iz života i đržanja građanstva

ipod okupacijom. Andrić ie, ulazeći u

utančanu psihološku analizu, prikazao životni put beznačainog predratnogr Xi-

"novniha., životno zabačenog, kroz'rat.

ne peripetije njegovo progledavanie,

izlaz iz sičušnog kutka malograđanske ..

igolovanosfi u velike bure ratnih događtaja, Pripovetka je ujedno i realistička &lika' faspađanja buržošskog društva u kome se stvara egoističko

"bezdušni odnoš prema čoveku sa DPro-

blemima koji. su postavlieni kao novi u Andrićevom radu da literarno slticira društvene pozitivne snage. Veljko Petrović prikazuje život ono dela građanstva koje iz osećanja čistog, nepotkun]iivog rođoliublia, iz patriarhalnih plemenitih pobuđa mpotpomaže ilegalce u njihovoi borbi bro" tiv okupatora. Snaga njegovog liteTarnop rađa fu ide više na opiše šta-

rog građanskog sveta nego ma prikaz

ilegalne borbe omladine. Isidora

"Sekulić daie atmosferu života O"kupacije u prikazima malođušne ma–

lograđanske preokupiranosti ·svojom

"ličnom bezbednošću,-u čemu je njem

literarni izraz slikovit, sadržajan, On to prestaje da buđe..kađ od nekih nebitnih. slučainih pojava stvara literarnd teme života okupaciie. Desanka Maksimović daje atmosferu okupacije na. selu.

U razvijaniu obrađe tema narodno oslobodilačke borbe učinjeni su pokušaji da se iđe ioš dalje, da se pređu oloviri pripovetki i novela. Takav jedan pokušai je delo Čedomira Minđerovića »Oblaci nad TaTom«, delo koje je pisac npzVvaoO DOvešću. Minderović je pokušao da ha širem planu velikog sektora Pete ofanzive prikaže dramntiku oružanih masovhnih sukoba na frontu MNarodnooslobodđilačke borbe, da književho naslika kako se probijaju formacije Đroleterskih brigada, organizovanih od strame Partiie, da naslika realno odmose rafnih snaša i da prikaže lične i psihičke doživliajie boraca Narodno. oslobodilačke borbe u plamenom 0bruču u istinitom svef}u njihovih nađčovečanskih podviga. Povest nije prerasla u roman usleđ neđostataka jače romansjjerske koncepcije, usled fragmentarnosti u kompoziciji.-usled ve” likim delom memoarsko-reportažnog u književnom bostupku. neđosštataka u Životnoj plastici indiviđualizirania

glavnih :lica, dok u. velikim delovima ·

povest.i impresionira;žiyom uzbudljivom dramatičnošću, a u celini iđejnoš-

ću koja ima čvrstog osnova U pBtošu,

veličini i smislu Narodnooslobodilačk:

borbe, : Frontu Narodnooslobođilačke borbe,

borbe sa fašističkim okupatorom, u-

stašama i četnicima, posvećeno ie delo Josipa Barkovića »Sinovi

slobode«. Njegova tema je ške omlađine u Narodni kom ratu. Barković priki

ličkog. sela, sa oružjem ı vim borbama sa ustaša! ie istanje SKOJ-evske 0 | O NAM.

uloga seo : :; | ilač- i;

ino odgovornost

_ kniiže

mlađi: . osećanje dis

hovo držanje u borbi, pline, svesti o velikim r | votne povezanosti Partije sa životom

ji ei

naroda, Delo Josipa Barkovića.

Oe 50 j + mol :: bi se hazvati takođe povešću, a u kh{jiževnom pogledu ono ic jedno od prvih

ORfaBNK-afi*

JIŽEVNE'NOVINE

Vdlibbr! GLIGORIĆ “*

bestijalnost!

đine.njje + nosa, NOB ; | Terenmn Narodnooslobodilačke borbe

zadacima BE je plamteći teren na kome je životni.

NUI PRA n ONU MIP WF y A I}

~ Lo TOP A ”

većih književnih pokušaia Đarkovića _ sa vidnim pojavama još nesavladanog književnog. poštupka, Iritička mesta ovog dela su u izvesnoi shematičnosti akcija dečačkih oružanih intervencija, koje ponegde dobiiu konrakfer dožčžie

ipre, u građeniu sukoba među đečaci--

ma. u neđostatku oštrine surovosti u opisima: ratnih događaja. u pojednostavljivanju'pšihologije likova i u sti-

Pripovedač Viekoslav Kaleb „„obiavio je ji časopisu. »Republika« | prozni rad. »A u lomati« posvećen "životu, hburžoazije i malograđanstva. O–

-|pređeljivanju građanstva u velikom sukobu koji se otvara dolaskom fašističkop okupatora, Ovai rad je dat u

"pokretao na

TOGORAYL AMERI av NJ

IA A 7 O 5 O pija. u/sebe najlepša, švojstva duha i tera naroda. Pisci su dali eleiteata vitešite epike” Narodnooslobođilačke borbe u prikazu narodnom heroja,'NO ioš Wije dat u književhom relje-

“fu u punijoi kreaciji i Đroži lik onog

borca koji je prošao kroz ilegalnu partisku borbu, koji ie budio revolu-

cionarnu svest

ideino i moralno zračio u toku borbe, ik koji je inkarnirao esenciju života naroda u životu Komunističke partije. 'Pakav lik je u našoj savremenoj pro" zi još u skici. ioš u memoarskom, dokumentarnom-maferijahu. ioš, kniiževno neobrođen. Tu je poezija išla”ispredđ proze. Ovaj lik imamo potpunije poetski transponovan u poemi Oskara.

· Daviča »Zrenjanin«, jo

vidu slice., nalazi se u fazi razrađe,”

"i pisac ima:da savlađa veoma teški prenlazaod tema: i slikanja. života sela u teme i slikanja života grada. no ovaj Tad pokazuje šire koncencije i sigur-

"niji kniiževni postupak, a pominjem

Fa ier še u njemu vidi rast Vjekosla-

iva: Kaleba. kao pisca,,naFoveštava niegovu sposobnost da obrađuie širu društvenu problematiku.

.. stalnom

O životu u koncentraclonim logori- ma ima jeđino književnih svedožan- -

eti u prozi slovenačtktih pisaca. Tragični udarci koje,je „pretrpeo slovenački narod u masovnom raseljavanju. pogubljienju pafriota, progonstvu „u italijanske koncentracione logore i zloslasne nemačke fabrike smrti, opisao je slovenački prozni · pisac real-

nim. životno istinitim prikazima. ftra- .

gičnih doživljaja i durašnog podnoče'nja žrtava nepokorenog narođa. Život '' koncentracionim logorima Nemačke

:prikazuje · Vladimir Kralj. On ,

doživljuje varvarstva, nemačkih "koncentracionih logora, svirepost, bezđušnost i zverštva SS trupa sve izrazitije "oblikuje u književnu pripovetku. izgrađujući likove i njihove suđbine u

„različitim»fazama mučeničkog života ~

u logoru, a jedini prikazuje lik Jogorske.zveri, logorskog čuvara, Ove mo-

— tive obrađuju u svojim pripovetkama

delimično i Boris Pahor. Milan „Šega obrađuje motive iz života u Dpo-

! litičkom atvožu.

Obimno književno sveđočanstvo o životu aktivnih. i rezervnih oficira u zarobljeničkim logorima u Nemačkoj je roman Ota Bihaljija »Do viđenja 'u Oltobru«,. Zarobljenički logor u ovom delu nije elegija usamljenosti i nostalrije za zavičajem. To je borbena tvrđava sa strasnim sukobima unutar logora pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta sa vojnim vlastima i izdajnicima. Bihalji nije išao ša-

" mo.za tim”đa književno opiše uzbudljive i dramatične rizične ilegalne alcije i sukobe boraca, već i da prikaže kroz Đroćć% razvitka svesti pojedinih ličnosti-prelaz najvećeg broja aktivnih oficira na stranu Narodnooslobodilačkog pokreta. U delu ie književno analitički razrađena dramatika sukoba na iđejno-političkom planu, odražena i „u unutrašnjim krizama i osvešćavanju pojedinih likova. Delu nedostaje kompoziciona celovitost, &adrži fragmen–tamost u sprovođenju .fabule, ima u

„delovima. i Književno meobrađenog memoarskog materijala i književne publicistike.

Memoarska proza. zapisi iz mpartizanskog dnevnika dobili su karakter izrazite književne proze u delima »Tovariš«e Eduarđa Kocbeka i u »Zapisima iz Narodnooslobodilačke Đorbe• Rodoljuba Čolaković a. Dok je memoarskn proza Juša Kozaka u delu »Drvena kašika« pokazivala put istaknuktijeg starijeg slove'načkog pišca, demokyatskog borca u redovima Narodnooslobodilažkog pokreta' kroz političke zatvore i koncentracione logore, dotle Kocbekovo memoarsko đelo pokazuje put istaknutoz političkop radnika, demokrate, rodo'ljubivog frontoyca kroz borbu. Koebekovo delo sadrži jake književne kvalitete u emotivnom slikaniu opasnih, kritičnih, situacija, iznenadne borbe, u doživljajima prirođe ma. bivacima i marševima. dok niegova politička i·dejna shvatanja izložena u toj memoTrskoj prozi ostaju predmet za literarnu kritičku diskusiju. i :

Životna istinitost, plemenita ljud ska. emocija. širina idejnih vidika partijca i njegova moralna snaga u odno'sima sa ljudima koji se bore u redovima Narodnooslobodilačke borbe izbijaiu sa stranica dnevnika narodno oslobodilačke. borbe Rodoljuba Čolakovića, koje nemaju karakter faktografskog izlaganja istoriskih dokumenata, več otkrivaju liteyarnim izražajnim sredstvima njihovu epsku zamašnost i veličinu u. pripovedanju koje se uz to odlikuje lepim, jedrim književnim jezikom,

Prozni pisac koji obrađuje tematiku Narodnooslobodilačke borbe stalno je u procesu saobražavanja književnog metođa i postupka zahtevima tema, „problema iz Narodnooslobodilačke borbe, koji su puni životne sadržine "u isti mah i epske poezije. Još je taj metod u izgrađivanju, no vidno je njegovo razvijanje, napredovanje u

njiževnoj praksi, Kod proznog pisca škoče nastaju kađa treba dati životmo ubedljivo, ne knjiški konstruisano,

iz- razvojnu liniju lika u specifičnim u085. Šiovima "Narodnooslobodilačke borbe,

složenosti utisaka velikih doživljaja na njegovu psihu i njegovu svest Ovi problemi su još uvek postavljeni i Ćopiću, Laliću, Kalebu, Popoviću i drugim piscima koji obrađuju ovu ternafiku, Talentovani pripovedač Lalić i"još đosta da radi na svome meto-

__ mju radnje i literamom vezivanju od-

nosa,

još d- i i da bi savladao postupak u razvija~

lik borca. nadahnut visokim ciljevima narodne revolucije. Lik heroia na tom

· terenu na kome se sažiže sve što ie antihumano, i antinarodno, sažima, u-

pripovedaka koje, je sakupljene

: Prožimanje pisca sa savremenošću,..

sa našom socijalističkom stvarnošću i nienom ideinošću, koja kom vidu ljudske delatnosti postavlja , zahteve životne vernosti, jstinitosti, i“ deine .čistote i jasnosti, zahteve nepre• kidne alttivnosti „u stvaralaštvu, stalnog uzdizania stvaraoca i njegovog preobražavanja. čini da je pisac u razviti, da prođubliava stvarnost, a u isto vreme i metode svoga stvaralačkog rada. Postoji anat-

na razlika, sadržaina i. formalna, reci- i mo između . pripoveđaka Vjekosšlava ~

Kaleba. u njegovoi zbirci +Brigada« | Z

predđratnog stvaranja izdao. U , zbirci

»Novele«, a u.kojima je išao za apart-

nim motivima i naturalističkim meto-

'dom u prikazivanju života. Ukazuijčm. 'na primer pripovedačkog razvoia Vje-

koslava Kaleba, razvojnog puta njegovog književnog stvaralaštva, jer šmatram da je on najtipičniji

preobražavanija književnog metođa ba i osnovnih. koncepcija o životu, kao što je kođ Kaleba izmenjena biološko

naturalistička koncepcija o čoveku u

koncepciji o čoveku, kao društveno

svesnom biću. Ovakav razvoini put ie ·

wiđan i ima ubedljivih primera u svim našim nacionalnim literaturama.

iu Marodnoosšlobođilačkoj borbi, narodnoi revoluciil porasle su vrednosti života i vrednošti čoveka. Porasle su u revolucionarnom obaranju | ropskog položaja čoveka sa rušenjem kapitalističkog društva. u oslobađanju stvaralačkih snagza narođa, u svetloi perspektivi istoriske odluke naroda da živi slobodno, đa se samostalno razvije u socijalizmu, U soojjalističkoj kulturi neodrživ je antihumani stav prema čoveku, njegova nbezvređivanje i obescenjivanje., A odbleska takvog stava ima u nekim radovima pojedinih proznih pisaca koji su pod uticajem, možđa ne i direktnim, one literature koja se pre rata našla pređ zatvorenom perspeltivom u paklu života Rkapitalističkog društva. Takvog odbleska ima u nekim radovima kod pojeđinih pisaca kada pojednostave lik čoveka do naigrublje primitivnosti, u uslovima u kojima on deluje kao svesno. biće, borbeno, alttıyno i stvaralačko.. U nekim radovima pojedinih pisaca ima odblesaka predstave „društvene zakonitosti kao stihijnosti To je obično pod jakim uticaiem one folklorne literature u hkojoi je bio naglašen motiv fatalističke veze zemlje i čoveka. Ja ovo nazivam odblescima, jer to nisu pojave koje su većih razmera u literaturi koia obrađuie teme Narodnooslobodilačke bor• be, to nisu ni pojave. to su štetni O.

staci iz prošlosti koje treba kritički

suzbijati. i) Problem idejnosti postaje RKritičan

za proznog pisca kad on u fragment

fako ograniči književni motiv i njegovu razradu na ono što ie nebitno i

'netipično da izgubi celinu, kađ u pri-

poveđanju od bizarnog. izuzetnog, slučainog stvara tematiku Narodnooslobodilačke borbe, kada . se odvoji od realističkog slikanja objektivne stvarnosti i upadne. u knjiški subjektivizam. Tada se on nalazi. na poziciji izneveravanja a&tvarnosti i, istine, Narodnooslobodilačke borbe. i njenog. bitnog karaktera, S druge strane pojedini pisci, u nekim svojim proznim ra'dovima „da bi naglasili idejnost, unose izvesne, rekao bih, idejne teze koje nisu ı tkiyu same knj”-vne materije i koje se po pravilu ispoljavaju u karakteru formalne publicističke dđeklarativnosti. (Idejnih teza koje stoje literarnmo neimpregnirano u materiji ima u pojedinim pričama Branka Ćopića i pojedinim levendama Jovana Popovića), Ima slučajeva u kojima se radi sprovođenja neke idejne teze ostavlja sašvim po strani ono Što, je tipično, konstruiše se slika o stvarnosti njenim nebitnim. i netipičnim sastojcima,

· U sasvim nepotrebno” potcrtavanje podviga Narodđnooslobodilačke , borbe došao bi slučaj, koji kao ilustraciju iznosim, pripovetke »Zastava« Mate Beretina objavljene u »Hrvatskom kolu« 1948 gr.Okolnosti u' kojima je'izvršen podvig iznošenja partizanske zastave na zvonik'u okupatorškom mestu, opisane stilom” avanturističkog feljtona, elementi melodramsko fantastični kojima se pisac služio da bi podvigu dao karakter izvanredne smelosti, učinili :su- da, še oslabe svojstva toga podviga. Podvig umesto da je do• bio karakter herojstva, postao je avantura prikazivanžem komandira koji je izneo zastavu fia zvonik u situacijama sasvim neverovatnim, htao neko vanljudsko.biće iz avanturističkih.filmova koje do poslednjeg: momenta ostaje samo na mestu svog indđividualnog rizičnog dela, pa se, otkrivši se n povlači preko krovova i ostaje

iy. ya tigrh bi

„ Iznosim ove primedbe na izvesne osobine literarnog rada, koje. razvitak naše savremene proze nadrasta. Uzevši u razmatranja opšti razvitak naše savremene proze, koja obrađuje tema– tiku Narodnooslobodilačke. borbe mora se konstatovati da se stvaralaštvo proze uzdiglo na viši kvalitativni nivo kako. u izboru'sve: raznovrsnijih moti-. va i tema,.tako-i u njihovoj književ-

| hoću da istaknem kao nj

u narodnim masama,

adiccije protiv okupatora,.

a svugde u sva””

prime? ·

azradđi, Na završet}čo ı _ naše savremene proze | ija ly tematiku Narodnooslobodilačke WM

veoma značajnu 'zajedničku crte tu je težnja za istinitošću. Naš prozni &ac, govorim o „kvalitativnom ie M. proze ne preteruje, ne preuyw damu ne idealizira. Njegovo _poetizi: Va, | podviša i heroizma je gola vanja bazi doživljene stvarnosti, Na lu zi on ocrtava na planu 8VoOga Stvari

štva životno verno, istinito, rokova. nje Komunističke partije narodnim. Nj

stankom i njene revolucionarne 'Biol je u narodu, bezmernu ljubav naroda. prema Partiji, predano i' požb učešće narođa u &vim njenim ı

„istoriskim. delima,.. „. M *

__Jedan ek OE stvaralaštv: "proza posvećen je terhama, iz b dalje prošlosti” Joan iS u poglavito pisci koji su pre rata već

- „zauzeli ugledno~mesto u. književnosti, TvoJAn 08 „je objavio · Oi. bođenja tri velika 'đela, dve“h?

»Na Drini ćuprija«, »Travnička hroni| kae | jedan romansiran portret Y0GA : spođica« Proza u »Novim pripovetka,

ma koje je izdala »Kultura« nosi sve. - „odlike Andrića. kao pisca: sadržajnos :.

pripovedanja, misaonost, ., duboko životno iskustvo, veliku spošobnošt za psihološku amalizu, za karakterizaciju. likova, za. književno razvijanje i raz. rađivanje sukoba i, unutrašnjih odnosa, visok artistički duh, .slikovitost, krjstalnost i ·sintetičnost majstorskog, književnog izraza, U pripoveci »Pri_. ča o kmeftu Simanu«, Andrić prilazi. na razrađu šire društvene problematike, prikazuje pobunjenost seljaka na. ropski kmetski položaj i daje umetni-– 'čkom pređom, artištički prefinjenom, sliku istoriskih i društvenih uslova u | kojima ta pobunjenost izbija i gasne 'na individualnom planu. |

_ Prežihov Voranc je posle velikog đela »Jamnica«, posle putopisnih · knjiga i knjige kratke proze temati-

+ }

ke Narodnooslobodilačke borbe objavio ove godine knjigu »Solzice« (Đure đevak«) priče namenjene omlađini . Prežihov Voranc je duboki poznava- | lac seoskog života, pisac koji kod nas nesumnjivo najdublje poznaje stvar nost ropskog položaja ćksploatisanog sela u kapitalističkom društvu. On đa, | je sliku tog položaja, hezđušnog odnosa kapitalističkog eksploatatora pre · ma seljaku, najneposređnije, najistini. tije i književno najizrazitije. Njegov. književni,izraz je pun snage, elementarnosti, intenzivnosti života. U »Solzicama« on je u opiše detinjstva doživljenog u svirepim uslovima robovanja šela ureo visoke kvalitete koji čine da njegovo stvaralaštvo zrači u – našoj savremenosti: istinitost, jedno · stavna, čista, prirodna kao život, ple“'menita čovečnost izgarana u patnjama i teškim borbama, ljubav prema đomovini punokrvna, istinska, vitalni zanos za lepotama prirode u čije opi&e, klasične po 100 OČI izrazitosti, unosi strasnost, pasionifanost, puno srce. Retko VRSBiRaa 'KRTRB Br m ranje svesti omlađine koja raste u so cijalističkom društvu. i »Prepelica u ruci« đelo Veljka Petrovića ima specifičan značaj i mesto u visokom literarnom dometu” naše proze. Ono sadrži umetničke kva- litete svoje vrste. U njemu je veliki kvalitet profinjeni i produhovljeni estetski odnos prema životu prirođe. Veljko Petrović je u tom delu đao li- ski nađahnute slike života ptica, životinja, približio ih je čoveku razvijanjem dramatike njihovih međusobnih odnosa. Te slike „đeluju umetničkim | skladom, emocijama koje su plemenitog: umetničkog kova i karakterom koji je vrlo prisan, ljudski, »Fara:' sv. Ivana« Miška Kranjca pretstavlja književni uspon ovog plodnog pisca koji je svoj književni rad posvetio društvenoj problematici sela. Roman daje sliku župe u · selu: Slovenskih' Gorica, seoske inteligencije i vlasti, koja priprema izdaj- · &tvo otadžbine, kroz. realistički prikazan splet sukoba daje i sliku odnosa društvenih snaga. Kritika je konstato- – vala. razvijanje i napređovanje realističkog metoda u ovom romanu kojim se pisac više udubljuje u društvenu ”· problematiku seoske Sštvarnosti kapi talističkog društva i život opisan u delu dobija više težine, ' Bey DĆAMAM | Roman '»Pogine naj pes« Antona ·Slodnjaka pretstavlja jedan kru= pan istoriski Yad i u našoj proznoj l'teraturi posebnu vrstu rada. To jeli terarna ·biografija velikog demokrat'Bkog borca slovenačkog naroda Levati" ka. Slodnjak je prikazao ištorisku i. društvenu sredinu u kojoj je Levstik radio, oživio istoriska lica, đao obim" no gradivo o Levstiku koji po rečima 'Kardelja pretstavlja »u TdodbB po- al sle 1860 najbistriju političku glavu, · vrhunac slovenačke demokratske mi slix, O ovom romanu se diskutuje kod slovenačkih pisaca, o njegovom meto” du i odnosu prema: realističkom“opisu i društvenog života , Levstikoyog doba, ~. ali ova diskusija još nije dobila jaVni literarna kritički karakter, "! Knjiga Prance, Bevika »Godine detinjstva« posvećena je omlađini sa ” pričicama: autobiografskog karaktera iz detinjstva, razvijajući kod mlađih čitaoca ljubav ı prema roditeljima i prema čoveku.!I u ovom delu je interijer seoska siromašna kuća, odra” stanje deteta u uslovima teškog Žživo- O ta sela daleke prošlosti, · POS UIFTNI a Petar Šegedin je objavio posle romana »Deca' božja« (1945) roman . »Osamljenici«. (1947), Šegedin je pisac koji vlađa romansjerskom strukturom dela ša umetničkom prefinjenošću U razvijanju koncepcije, postavljanju |” vezivanju odnosa u. nijansiranimi senzibilnim | psihološkim analizama, · Njegov roman »Osamljenici« podvrš” nut je Jakom kritičkom prefresu u ča- ~” sopisu »Republikas, pretresu koji je po, mom, mišljenju opravdan. U roma” nu ima prikaza raspadanja kapitali-– stičkog društva, njegovog. trulenja i otrova toga trulenja,·Šegedin ilustru" je tu trulež Jikevima koji su iznakaženi degeneracijom . (pojedini i fiziče bi

(Naštavak na 3 atrani)