Књижевне новине

O \

STRANA 1}

'KRJIŽEVNEINOVINE = Ivo ANDRIĆ | Bogdan BOGDANOVIĆ

O NEKIM PROBLEMIMA IZ SAVREMENO

U VEZISA KNJGOM | URBAN OROBVNOSO OP LA DC ANIZMA

glašavati da je materija savremenog gije. Jedan savremeni arhitekt izra- ” nističko planiranje u budučnosti. Novi

janja 1 najbolje volje We mogu uvek ubranizma u punom smislu reči za- zio je ovu misao sažetom formulom, »gradovi« obrazuju se gipko i slobodkoja vredi da bude spomenuta: no od ovakvih elemenlarnih naselja

BROJ 46 Koa ——=

Ima mnogo raznovrsnih problema ne treba tek dokazivati koliko je to

u vezi sa našom knjigom i našom pitanje biblioteka i njihovih čitalaca ni u potpunosti zadovoljiti, Od da- visna od života i njegovih promena, književnošću, koji se danas postav- Važno za buđenje i održavanje inte- našnjeg nastavnika književnosti traži da je u funkciji života. Zato je ova | »Električna energija rasprostire sve PO zakonitostima koje se mogu unaljaju pred naše književnike. Ustvari, resa za književnost, za razvijanje se takoreći da sam sastavlja svoj materija u neku ruku još uvek u bur- Viša ono što je para dusađa koncen- pred predviđati + Tako, naprimer, dok ima dve vrste takvih problema. Prvi ukusa, za širenje i kupovinu knjige, udžbenik. U Beogradu, Novom Sadu | nom razvijanju, skoro bi se reklo da _trisala.« savremeni prad slepo | neredovno su oni koji se neposredno odnose na za njeno čitanje i, pravilno shvata- pa i drugim većim mestima ima na-. je još uvek u rađanju. Za proteklih Ta ; vitak nužno navođi »raste«, dotle. se novi gradovi »umnopitanja što ih razvitak naših književ- nje. · stavnika koji savesno i predano pra- pedeset godina otkako se urbanizam al oo ca ČhCu da u svojim žavaju« na način koji čini da su uponosti i tak života oko nas donose sa Dalje, kako je sa književnošću u te sve što se piše o novijoj književ- razvio i otkako se potvrdio kao na- oba le Hi duhvatima ol? od ređenja iz biologije neizbežna. Nešusobom i postavljaju pred nas. O nji- emisijama rađiostanica? I najposle, nosti i sklapaju od toga materijal za uka — problemi njegovi u stalnom su ONI“ Li DOS | dati LRI:OG GS mnjivo da ovako zamišljene aglomema mi, manje ili više stvarno | iscrp- što je sigurno najvažnije, kako je svoja predavanja. (Na slične primere i zakonitom posložavanju. Kod na, MO O a, | drođenije rakktične racije mogu mno80 bolje da »legnu no, diskutujemo na našim sastancima sa nastavom književnosti može se naići i u drugim republika– na primer, još do pred rat pojam ODob Žž o BOE OSa.) Be na tle«, da se prilagode topografiji i ili pišemo u dnevnoj i periodičnoj U srednjim školama? ma, naprimer u Sarajevu.) "To zahteva urbanizma jedva je i bio u upotrebi. · „ rab Sa, LO. MeDP Snake i 10 lokalnoj klimi i da se uklope u pejzaž štampi. Ali ima i drugih problema ko- O ovom. poslednjem pitanju hteo ~·od njih mnogo dobre volje i nesraz- Teško je reći da li se van stručnih Maa Si i ea a alački potencijal i prirođu, nego mehaničke šeme daji nisu u neposrednoj vezi sa knji- bih đa kažem nekoliko reči. meran utrošak vremena i energije, ali krugova Što znalo, ili da li se što mo- na iaći nOčBva GBP OS OLOVO našnjih gradova. Uostalom, jeđan doževnim rađom — ili bar naizgled ni- Ko od nas, ako nije nastavnik, zna oni to ipak čine, i sa dosta uspeha. glo da zna O pravoj sadržini i područ- od Liič BE a BR. zvitika i Bas bar broj ovako već realizovanih nasu. I čini mi se đa mi i kao pojedinci | nešto O tome kroz kakve mene pro- _ Ali treba uzeti u obzir prirodnu i za- _ jima urbanizma. Pa čak i kod samih 0 Je OU 5 | selja danas u svetu počinje to naji kao kolektiv zanemarujemo upravo lazi, kako se razvija i na čemu zapi- sada još neotklonljivu činjenicu da svi stručnjaka reč »urbanizam« označava– al da im se prilagodi. -a ne PS bolie da potvrđuje. te probleme. nje nastava književnosti u našim nastavnici nisu takvi ili da, i pored la je ustvari samo »uređivanje gra- TC studije i specilična rešenja dO –ik no dolazimo! i 5 Nab NW OK | Je |U: i kojih se dolazi, citiraću samo izve- Tako nužno dolazimo | ša ljudskog abrojaću nekoliko tih problema srednjim školama? O važnosti nasta najbolje volje, ne mogu da budu ta- ~„dovya«, jer ni realna roblematika, za- Jul OL PRAVIO 1 2 23iš i >raid 23 i i MMA iš ž o . Vva«, J i reč pri , sna imena i'to onih,iz starije gene gledišta do pojmova O Brađu kao ne đa bih se, na kraju, malo duže zadr- VEĆ toga predmeta ne treba trošiti re kvi; dalje, da u mnogim sporednim daci vremena nisu:dalje od ovoga do- e 3 ~ : koj vrsti federacije elementarnih ljudžao na onom koji mi izgleda najvaž- či. Njoj 5 priđaje veliki OJ a ŠOe srednjim školama pređaje još znatan sizali. račije Sar veš plodan živol- šltib; aglomeracija Pri tome ddali{ijg riza od tih bl apri O Va JotoyJAkIra dodipdhna PO EKV Va a NBA Neposredno posle rata, U procešu ~ ni i stvaralački put iza sebe, i dana- ~ mo se već prilično od pojma grada u EO problema je, naprimer, A 3 : a ka, 'reba imati u vidu da đdačko ~ industrijalizacije, naglo proširavanje ~ šnji njihovi rezultati mogli Miso id ' ! OJI, rad i poslovanje izdavačkih preduze- naročito važnu ulogu. U tom smo sVI »hvatanje beležaka« ima svoje velike ubrbanističkih zadataka navelo je ne- POMO a O U kao sažimanje du- dosadašnjem smislu reči. Na primer, ća. Radu izdavačkih preduzeća mi složni. sud nedostatke i omogućuje grube greške | ke stručnjake da predlože nov na , PO a vaj . voibbšaja pet do deset ovakvih elementarnih smo poklanjali izvesnu pažnju, ali Kod nas se često mogu čuti mišlje- i nesporazume koje profesor ne stiže 0 adograditeljstvo« dtikla '%iz- ROB išnji straživanja i P( aja. i | i :: ne kako bi trebalo, ne kao problemu Ta i žalbe da je opšta pismenost kod ~ da ispravi. Oe v-anova3 ao diVaonole) po Pre svega trebalo bi Dome OB. naselja grupisanih slobodno u Dr'TOu celini, što ćemo jednog dana sva- ODNEO GSIA ONJA OOedajOŠ aa Skolske biblioteke raspolažu danas OSU Bio šta Međutim, dobrorje PO:a (August Pre tuče, učitelja di obrazovalo bi funkcionalnu celinu kako morati učiniti, nego sporadično i Ni a a i ONSONI ja POI tati svakako sa većim brojem knjiga ne- što se ovaj izraz nije održao, jer je Korbizijevog, (Le Corbusier) 'ilj osam- višeg reda, koja bi odgovarala dana” pomalo ćudljivo, od slučaja do OC OH. OC TObSLO DRU O O OMG go ranije, pa ipak broj beletrističkih ~ jezički nezgodana a po smislu. ne od- „ dosetogodišnjeB OSA A majstora šnjem gradu od svojih 25—70.000 staja, ponajčešće O Pr i razloga da Čiijeolte a ne Obkušati dO E ODAO 0 kojim raspolažu đaći za škol- govara u polpunosi materiji koju ~ Rajta (Frank Loyd Wright), Nemca. ' novnika, Obično Se, u šaVremenim njihovim radom DO etno nezađovoljni. dublje Me u nju, da se oha aveti OI neo ONA PO da DDR NOI — Orbani- Valtera Gropiusa, Holanđanina P.P.J. projektima gradova ne ide preko ove ao ii SB. DiF Dani lala biz TOOSBW OE, s jedne strane i ne samO | razreda gimnazije služi sa svega 5 već Yi deda izgdul pbligpritcahi,i og vJRUO PO Banini OSO Oa veličine. Smatra se da je ova veličina POOR Oi Pyefedno ia Rlyar aa oda Iz BO VERrEn i dobivenih od refe- primerka Krležinih dela koja se Po aksploatacione regione, industriske, ~ Aalte i druge, Predratna Korbizijeo- ljudskih aglomeracija potrebna i došom knjigom. kad je pustimo u svet, „renata Saveta za nauku i kulturu NR programu u iom razredu čitaju. Na- turističke oblasti i angažuju se na va urbanistička teorija savremenog voljna čoveku, da je u mnogom PpOkako se prodaje, ko je kupuje i čita, Srbije kao i iz razgovora Sa nastav- meča ai O O O ajher u Peak drugim Pb O Ergd0va DCEa idealnog grada, koju je on nazvao »la | gledu odmerena prema čoveku. Tai e j j Š 8 i 7 Ž aaa : i SEŠO je čiža- jako DASEUR i ER ŠILOVO iko, SRE ala ia Izbori književnih tekstova.' A ti Iz- SMB ip: Pabvilkoh Lehrije čove- Vieira a a i OR opije ZELOa ko, naprimer, od šest novih gradOva PROS, Rap a ore važna OE lota RODNI M edi se iz centrale bori trebalo bi da su naročito pro- ·kovo dejstvovanje na prirodu, »me- shvatanja našeg vremena O nužnosti Koji se posle ovoga rata grade u Ennove? O glavnim bibliotekama mi još i od nastavničkog kadra čine da bi se O Roapdoveni O OTCO)Ž njanje prirode«, kako se to obično ka- i celishodnosti decentralizacije. Među- gleskoj nijedan ne prelazi velićinu i, znamo ponešto, ali hiljade sitnih, nastavi maternjeg jezika i književno- ~ na čitanje i obrađu i takva književna ona PO da S: celishodno, ea tim, posle ovoga rata Korbizije je od 60.000 stanovnika. društvenih, seoskih, sreskih i reOn- sti obezbedilo ono mesto i onaj kva" ~ dela koja su teško pristupna njiho- judskim potre ama organizuje pr sa svojom radnom grupom »Ascoral« skih biblioteka izmiču potpuno našoj _litet koji ona treba da ima, ali se isto vom znanju i uzrastu. A to se deša- / rodni ambijent, dobijaju svakodnevV- | umnogome korigovao svoje ranije s lek A odt KO opa ČL Se Zaesko PSE vaša CP eta zamak posve Veki nata ko a ga IZA U ner wpbpisH:k posledice ma i površno i samo u beogradskoj stoje na putu to n pone: ita Pitanje pismenih zadataka druga je o urbanizam ubuduće naziva a ktiv- OBOBO LOaČ e aDi8, e posledice. dnevnoj štampi, pratio rad i razvitak Između onog ra 36 raože, ČU Sb a teškoća. Primećuje se da često veći nom geografijom«, što možda i nije O BO OE o i JaBLSO RUS tih biblioteka, mogao je videti da se veta za nauku i ku KUru i oc io se u izboru tema nema dovoljno sistema „preterano ako se 'dzme u Obzir OVa– značajna poš SD 8 OLI »Les IO problem biblioteka postavlja vrlo raz- Saznaje iz razgovora 53 PA e aa nevanja, Teme iz naše savre- ~ kav savremeni Sie OPOVO &tablissements humains«. ličito u raznim mestima naše zemlje. nema krupnijih Ta ag a GBA ta mene društvene stvarnosti formulisa~ banizma. Pojam slične sadržine ozna~ U savremenim urbanističkim proMogao je čitati, naprimeT, da u Tuzli razlika. 8 Sie Zu 7 Zaddb Ča ko- „Ne su često u vrlo opštim izrazima, · čava Tatvari i novi engleski termin jektima ne uzima se više ni sam pOpostoje 44 biblioteke masovnih orga- naša srednja škola, sa sred5 vima tako da već same po sebi odvlače »physicat planning« — koji se sve jam grada, kao takav, za početnu i banističku konzekvencu.

izacij ko 27.0 jiga, da u imma je dosad raspolagala i sa meto- ; : ea : i i Botero Donjem O popat 3 NR Hr- ateaı Tada koje po nuždi mora da OON SEE u ČUO TOON češće počinje da sreće U urbanističkoj TOO a econtralizacij ;

vatskoj, sva sela imaju biblioteku, a primenjuje, ne daje dovolino garan- ~ ižva Sea O ea: alana i literaturi. Urbanizam u užem znače“ OU 3 POZ O O ina še 20 kulturno-prosvetnih đruštava »po- ije da će iz tih škola izaći đaci, sa fOIEV ai ići S 380 O eti nju reči postaje tako samo specifič- a ROG takvi CO stičsvećuju veliku pažnju popularisanju dobrim osnovima prosečne pismen0" ~ često " O bj zet OČE (Ma alaoo no područje jedne opštije naučne dis- ~ CORD Dia OJI w- ReuVha A Rita e OR knjige«, priređuje Nedelju knjige itd. sti, sa stvarnim, dubljim poznava- SVOG O RIO KRBOŽ OKSVc, cipline, kao što je, slično ovome, Se O IOEA e S AUEO io ANA: RAND Bato tako mogao je pročitati da njem književnosii i razvijenim OSe- ~ kao ime Dijtienog Pidatea ide spegijaino područje | rurizam (zgrad“ Po ORINMVJ aaa O Lai u pojedinim republikama ima mesta ćanjem za lepotu književnog izraza i redu, ili »Kako piše Lav Tolstoj« u PobjošaY, 11 edi taži Pr S Odri po zakonitim i predvidivim. Ukoliko se

i M ara ''kivo grada izdeljeno na niže gradske OTovim putem uspe da se dalekosežnije ganizme. SvhR važniji putevi su Van nase-

u kojima je biblioteka »večito od umetnički izražene misli. I svi u isto | } ; ; a), · :

OD OP UK : čitaonica za 50 čitalhca vreme traže izlaza iz takvog položaja, NIT aaa) Oe ono Što iS OČI. banističkih zadataka današnjice. | ( ožni]| ı

treblj d svrhe, da ima podnose stručne analize i čine kon- to je činjenica Ga nastavnici jedva Danas zaista urbanistički problemi utiče na savremeno stanje stvari, uti- la, koja Su razdvojena slobodnim pOVI-

vaotrebljava Se O koj stoji bi- Kkret redloge PT tt sliža da pregledaju i školske zadaike, ~ nisu nepavisni=jedan od, druBoBy, vek! cađe se samim, lim i DB životi pros Šinama, Indusi gradski centri Obra“

velikih gradova u kojima pos ji bi- ne Dp OBE. 6 _ _a domaće nikako, nego se moraju zar S ar OJ e. Vide. | mene gradova, menjaće se postepeno, zuju se SEDRROGRO U RE funkcije

blioteka sa 20.000 knjiga, ali se knji- Jedna od glavnih teškoća je, po op dovoliiti posrednim pre ledom malog se moraju uzimati ao sastavni de Adi sd e EGO ia a za Je.

ge nalaze na tavanu, i »njih ne mogu štem mišljenju, nedostatak udžbenika, oo datoka DIE lovi opštijih pitanja. Pokazuje se možda, i sam pojam građa kao takvoB. ;

da upotrebljavaju ni W\ulturni radnici | kaoi nedostatak izabranih i komen- J . ie ._. nužno da se svaki, pa i relativno Ima sasvim ozbiljnih ne samo eko- Kako se ovakav razvitak ideja u

ni ostali građani«. Itd. tarisanih književnih tekstova za ško- Ovde se SO S teš 189 SO? ograničen urbanistički zadatak, po- nomskih no i humanih razloga koji savremenom urbanizmu može odraziti O svemu tome nije, koliko znam, lu. To stavlja na nastavnike i na đa- DROa preopterečenošti nastavni 55 smatra pre svega u naporima jedne dovode do sličnih ili gotovo istih Za- ~ kod nas i koliko ovakva istraživanja našim udruženjima bilo govora. A ke zahteve koje oni pored svih nasto= adra. Razvijanje osećanja za jezik 1 opštije organizatorske discipline. ključaka. Savremeni grad se kritikuje A NEE ESI

imaju vrednosti za naš — pitanje je

pismen izraz, negovanje književnoB Praksa je već dovolino pokazala da ~ danas bezmalo jednoglasno ne šambD

E aeusa 1 umetničkog smisla, borba ~ urbanistička rešenja koja se uzimaju ~ sa gledišta ekonomske i tehničke oT- o kome bi se moglo vrlo mnogo raz-

. #7 protiv vulgarnog i šturoB izražavanja, izdvojeno ne samo da nisu »ograni- ~ ganizacij ižilcai Šo ši ea, PSV. iy ; > slieni ži | e i je, no ga kritikuju i socio mišljati i diskutovati. Međutim, neEKA PITAN | A I7 NASEG M Groho, : opštem DIE traži | čena«, kako se to obično kaže, no pre lozi, antropolozi, pa čak i moralisti i | kolike geografske i političke osobine N aadina POR O GboySl mg Za BOJ svega nisu trajna. Ne mogu da se pesnici. Ima nečeg neljudskog u su- S iauči ~ omaćim | ŠkO'S im, ij na. Ve ŠSaa održe u daljem procesu razvitka, do- štini savremenih gradova, gradova U naše zemlje čine nam ovakva savreS A i TREME, N OG ZI V O | A pismeni 1 a a a kitanju PaCZR laze u Rkoliziju sa novim, gipkijim kojima, po rečima Alena (Alain), vla- mena shvatanja razumljivim, iako naPSOM i ; ju i re- zamislima i vrlo često postaju smet- ~ daju »šelik i ugalj, simboli sujete i ša zemlja nije dostigla onaj stepen GORU LOR organizovanju škol- · nja daljem razvitku celine. pakla«, Ustvari, naši savremeni gra- · „+ehničkog a2vika a patiije dba(Nastavak sa 1 strane) sto »inžinjera ljudskih duša, vidimo 5 ao: 10 GRLSIAJ| nastavnik, sa da- Ovakav razvitak materije urbani- dovi, ovakvi kakvi su danas, i nisu d koii ie) kušaji a obične tehničare — činovnike koji | našnjim brojem jOoicA. a, bop dž a umnogome izlazi iz izvesnih racionalna tvorevina, već tvorevina a u kojima Su OVe {Će gi pauSB. Jedna je stvar nesumnjiva, a to je . pod etiketom socijalizma prodaju ro- WaLA oba dati 84830 'sa najvećim pojava savremenog života i savreme- slepih sila koje čovek nije uspeo da ponikli. Pre svega, dosledni princip da će se iz današnjeg kuvanja na pod- gove mjesto svijeća. Nije dakle stVaT | naporom i samo — nepotpuho. nog razvitka. Mi danas živimo u Ppre- savlada i podredi sebi. Savremeni ~ političke i ekonomske decentralizacije ručju kulturnoB života jače iskrista- u politici izolacionizma, u ograđiva- TOME Ja | lomnom vremenu u kome se neke “grad je iznutra neizdiferenciran, bez ionalni | :: : - : a B i | Bez neizbežnih nedostakaka nisu n! :. 80 Poe ad 3: Š u nacionalnim i lokalnim okvirima lisati stvarne vrijednosti i otpasti sve nju kineskim zidam od drugih naro- ~ nredavanja ietorije književnosti kaja ~ osnovne tendencije dosadašnjeg ODP- nižih gradskih organizama, čovek u kategorički navodi na HOlRBO 2 daa ono što se silom prilika i događaja da. Baš na tom području potrebna je se vrlo opširno i u mnogim slučaje- šteg razvitka menjaju. Klasična ten- savremenog gradu pripada samo aDp- "iobdetd coa ipa eddie, kome He dA=

dencija razvitka naše civilizacije bila straktno jednoj zajednici, koja ustva-

prilijepilo i vještački nakalemilo, ko- _najlješnja saradnja među narodima, a | ; S i O e \ Tisteći žeđ miliona naših ljudi za kul- negativni uticaji suzbiće se jedino overa LL OOUNI iOJER ROI || je do sada koncentra cija ma- _ ine postoji. Međutim, kao po pravilu, | nas kao osnovnom progresivnom, turnim podizanjem i ogromna mate- snagom sopstvene vrijednosti. Ne tre- na. Pp p : terijalnih dobara, produkcije i ljudi. oseća se usamljen, pa čak i ugrožen razvoj ci teži ; Pa : 3 Xa OURS nastavnici pokazuju i iu, u predava-– O, . . | i : \ OJOSNMNE: WO + zvojnom principu teži i u mnogim rijalna sredstva koja troši narodna ba takođe potcjenjivati zdravo osje- nima koja sami pabirče i sastavlja Naši savremeni gradovi ovakvi kakvi kao ličnost. Po mišljenju koje iznosi zeriljama, da od _ sd vlast na kulturne potrebe. ćanje našeg običnog čovjeka da oci- a EOHO ŠeRiBlaj pedagoškog zna. Su danas nastali su obično u proce- Gropius u Biltenu Ujeđinje- JADA ABE a, kod nas već dOJU: sima nagle, bezmalo divlje koncen- nih nacija za pitanja sta- bio svoju vrhovnu, društvenu potvI-

konstatacijom svi jeni pravu vrijednost. Naši ljudi su i ; ŠLUAi i li | i gurno da će par~ prošli sito i rešeto i prekaljuju se u UMM OJ OR Oč . rđe tracije u prošlom veku i početkom novanja, urbanizma i ru- du. Treba se i kod nas i za nas DOoteškoj školi socijalističke izgradnje. | blemima naše današnjice Ali isto ta- ovog veka. Međutim, danas bi već sa rizma, bilo bi potrebno u buđućim ~ zabaviti traženjem izvesnih specifičStvarnost u kojoj žive, veliko revo" ~ ko susreću se kod đaka mehanički dosta razloga moglo da se govori O urbanističkim projektima voditi ra- nih naših urbanističkih sol TSb U1POd lucionarno iskustvo, pomažu im da naučena, neproživljena i neprooseća- jednoj izraženoj protivtendenciji na- čuna, ha prvom mestu, o tome da se i ičkih so uc ja, oje ! _ No šega vremena ka decentralizaciji. Il, dođe do izvesne celishodne izdiferen- će da izlaze iz osnovnog principa na-

Ako se sa tom slažemo, onda je si tijska linija i na području kulture uroditi onim rezultatima koje ona postiže na području ekonomskog i dru=

; života boreći se za socijali- umiju sa dosta lakoće da odvajaju izl!enia. išlienju struč- a ) i. I ( i : 1

LEO ooierabiju i za slobodnog _ kukolj od pšenice. Naš čovjek će ra- PiLaa doloji 2 DO i notBičkora možda, ka nekoj novoj razumnijoj ! ciranosti gradova, da se ustanovi po- še decentralizacije. Takve specifične

građanina naše socijalističke domo- do prihvatiti od drugih naroda ono doživljavanju u nastavi nije pokla- čoveku saglasnoj recentralizaciji. Da- jam osnovnog gradskog organizma, ~ solucije do sada nismo još uspeli da

vine što je stvarno vrijedno i pozitivno, ali njalo dovoljno pažnje, Što se učenički nas već uveliko počinju da preovla- elementarne ljudske | aglomeracije, nađemo.

U tom previranju i kuvanju na isto tako će brzo odbaciti ono što ne ~ rad svodio više na učenje gotovih su- koja bi za čoveka bila neka vrsta i

odručju kulturnog života jedino je valja, što je štetno. To je takođe jed- „dqova i predavanja nastavnika, a naj- - užeg zavičaja. U izvesnom smislu, čo- Ne bi možda trebalo potcenjivati

P J j da naod pojava naše današnje stvarnO- ~ manje na čitanje dela, na diskusiju veka bi tako ponovo trebalo ukoreniti geografski faktor u ovakvim razmi~ (»anrasinirati«) i društveno ga soliđa~ | šljanjima. Naša je zemlja zemjja,rhB=

iedna stvar od bitnog značaja —

li to previranje ide ili ne ide u prilog sti i jedna od komponenata koje čine o njima i na samostalna, makar i na-

izgradnji socijalističkog društva u na- našu zajednicu velikom. Ovdje bih ivna mišljenja učenika«.

žoj zemlji? LF na io pitanje može se Užgred spomenuD jedan mali, ali ve- Svakako je bolje da đak pročita sa

bež olebaa reći da je čitav taj pro- oma karakterističan, detalj. Boraveći · jjubavlju i razumevanjem samo jedi prošle godine na zasjedanju Ujedinje- | nu knjigu ili svega jednu pripovetku

risati, Ima u ovakvim razmišljanjima ; O nečeg od plemenitih maštanja utopi- lih gradova, koji još uvek pretstavsta devetnaestog veka, koji su hteli ljaju realnu ekonomsku vrednost, 1 da stvore gradove »aktivne, bratske pretežno zemlja razbijenih. naselja, društvene ćelije«. Sa izvesnim Ppra- koja je u njihovom obliku umnogo-

ces pozitivan za borbu koja se VO I n ya ] GOa3š iialisti dnje. „nih nacija U Njujorku vidio sam j i itania Stvori | sa ) baš na liniji socijalističke IZBEO e statistiku mornara koji sa inostranih Jedno a 10 i da od 3488 SOME OKS vom možemo se pitati, ne vodi li nas . . | Pojave karakteristične Za prve DP i adiod avi svoJ su ma svoj doživljaj, neBO – i : w i i ~ me uslovila nemirna topografija cenalijeratne godine pojave, izvjesnog u- „brodova ostaju u Sjedinjenim Ame- mehanički nauči arakteristike celih i sam razvitak stvari ka ovakvim ur A Kn, ? : |" MP iva i prividne jednodušnosti ričkim Državama, ne želeći da se vra ~ epoha i čitavog niza pisaca. Ali i ovde NONaA aa ROLE: OH SOIGOUP ne: tralnih oblasti naše zemlje. : _i i; najraznovrsnijim pitanjima, da su te kući, JugoslaVii je bila a Hoi stoje na putu pravilnom vršenju na- O. OT a M i. Ma Baš u ovim oblastima najupadljivije -) se nastavile i dalje, donijele bi zastoj sljednjem mjes“u, dok su na čelu sta- — stave ovog predmeta iste one Objek- BEBE sti ono što Je Č su podbacivale izvesne rigurozne urE Š tistike bile Poljska i Norveška. Ta- { ii ed nomski celishodno i ono što je hu- TEU ž | i regres u našem RULDMEO Oe lis evari izražavaju ponos kodi DB e OE o kojima smo napr mano celishodno? „ banističke šeme koje su u burnom i nogi i da je u kulturno: a : ovoTili. ski Ia i + - i E Živa BL a osa, pod fir- ih ljudi, jer mi, iako smo još eko- Iz najkraćeg dodira sa srednjom __U savremenim urbanističkim istra- ODOOSO posleratnog razvitka bile primom socijalističke kulture proturala nomski zaostala zemlja, zajednica smo školom može se saznati još dosta O živanjima ove vrsle. značajno je menjivane. Ne samo da nas nikako ne naroda koji teže srećnijem i svjetli- | problemima, potrebama i teškoćama možda i to što su se već prilično usta | mogu da zadovolje sa ljudskog sta-

bi se djela koja nemaju nikakve VeZe o ži Zbog t čest a ; ž | i išlienj i :5; ašnja situacija jem životu. op toga Se nama česlO | nastave maternjeg jezika i književ- Sema prikazuje današnji »neorgpaničana lila mišljenja O tome kako bi mogla ix 8a socijalizmom. Današnja Ž_. sa pravom čini da je naše »siroma- nosti, o pomoći koju bi u rešavanju razvitak grada. Osnovne funkcije građa i kako bi trebalo da izgleda jedna DOyIŠUG, e) iDLOJ BO Oro OTO , potpuno su izmešane i parališu jedna ovakva elementarna ljudska aglome- da naglasi — Vrlo su često ugrozile

— iako nije bogata značajnijim po- !) i i j E | štvo« vrednije nego »bogatstvo« dru~ ovih pitanja mogle ukazati naše Vi- drugu. Beli kružići pretstavljaju javne ik si | racija. Pre svega, između elementar- lepotu naših predela i istoriske karak-

i i — značajna je po tome što ; ao. S odlobođili idda jednodušno- h., To naše »siromaštvo«, koje je pu- soke škole i druge prosvetne, kultur=· „građevine namenjene administraciji i odno velikih zamisli i poduhvata, ima ~ ne,izdavačke ustanove. Ne na posled= BOJU. OI kružići pretstavljaju industriju. | nog naselja na selu i elementarnog ~ teristike naših gradova. Naročito za

sti i stvorili uslove da se kroz borbu ; ; | Šaa : ijednosti. pred sobom bogatu perspektivu. Ljudi | njem mestu može se čuti i želja da se naselja u gradu, tačnije rečeno izme- · mišljenja dođe do pravih vrij koji te poduhvate ostvaruju neiscrpno uspostavi dodir i saradnja između davaju ideje da ljudske i materijalne đu elementa koji ulazi u urbanistič- OVE. centralne oblasti naše zemlje vr-

lo je potrebno razraditi izvešne na-

iudi i ibojavaju da Ve. Kit ROMa TAI "lakše su vrelo stvaralaštva i ogromne ener- ~ Udruženja srednjoškolskih nastavnika Snage, pa čak i intelektualne snage, ku „organizaciju gradskih ili seoskih · BO prodiranje raznim uticajima koji na- gije. Nema sumnje da se sa tom i Udruženja književnika.. : treba ravnomerno i planski raspro- regiona, nema bitne razlike. T'o je na= še principe ovog savremenog i nazonose štetu istinskom kulturnom raz- Ogromnom oslobođenom energijom, Ovih nekoliko kratkih i nepotpunih streti na veća prostranstva, da nužno selje od svojih pet do osam hiljada | vimo ga slobodno — organičnoB vitku, Nema sumnje da te mogućno- koja danas na očigled sviju nas stvara | napomena ima za cilj da skrene pa- treba aktivizirati veća prostranstva. stanovnika sa jezgrom koje sačinja- planiranja,jer je probl | 5 | materijalna blaga, oslobodila i eneT- žnju književnih i kulturnih radnika Može se slobodno reći da se ova, vaju jedna do dve škole, ispostava s0- M nj JET, Je pro9'0Bi UTOB" nizacije ovih oblasti u novom progre=

sti postoje. Ali one se ne mogu SuZ- : e ı | „Te O a . : biti kulturnim izolacionizmom | 74- gija koja stvara i velike kulturne ~ na ovaj ne laki problem sa kojim: se ovako uopštena težnja danas prika- cijalnog osiguranja, društveni klubo- i ! vrijednosti. Tu najmanje treba biti „nosi | rukovodstvo naše prosvete i zuje} u velikim, svetskim razmerama, vi, tehnički servis itd. Ovakva aglo- sivnom smislu' reči zadatak koji će

iem svojih granica pred osta- 1BO aviietoma: ia? aca» |G pošao nestrpljiv što te vrijednosti još uvi" · stotine nastavnika. On zaslužuje sva- kao osnovna ideja jedne dalje evolu- meracija ne može da raste preko još imati generacije da rešavaju. Sovjetski Savez tridesetih godina, i jek ne vidimo. Koliko muke i truđa kako da mu naši književnici poklone cije, ali da se isto tako potvrđuje i u određenih granica i pretstavlja ce- Nama su danas potrebni tBlevj ra rezultati takve politike su današ oči- treba uložiti i koliko prepreka savla- ~ svoju pažnju. Jer srednje škole i | užim okvirima, pojedinačno u mno- _ lovitu, završenu funkcionalnu celinu. ~ panistički sistemi koj – | gledni za sve ljude koji mogu objek- dati dok zasija električno osvjetljenje srednjoškolski nastavnici 'književno- | gim državama U kojima preterana Otuda i izvesna njena samostalnost, 1 US emi koji će biti dovoljno tivno da analiziraju stanje na pod- Jablanice. Mislim da ne griješim ako ~ sti formiraju naše čitaoce, sadašnje i koncentracija počinje da izaziva OZ- zbog koje bi se· ovakvo osnovno na- jednostavni da se mogu svestrano ručju kulture u SSSR-u. Poslije dva- kažem da desetostruko više treba buduće, i što je mnogo više i važnije, biljne ekonomske poremećaje. Ima selje moglo upoređiti sa početnim ele- primenjivati prema našim tehničkim desetak godina sprovođenja takve po- uložiti · napora dok pzasijaju veća ~ vaspitavaju i podižu nove naraštaje dosta razloga da se veruje da naš u | mentom žive materije — ćelijom. Ta- i geografskim mogućnoslima, ali i dolitike, danas se više nego ikada u ostvarenja na području kulture. Treba u čijem životu, ako hoće da buđu pravcu decentralizacije vodi zakonito | kvog OosnoVnoB organizma, ćelije, na- voa gi Bah | 0 SSSR-u govori O buržoaskim utica- samo biti uporan i neumoran, jer je potpuni i harmoničnt”1judi, književ-~, _iSBTn razvitak tehnike. Distance se ši savremeni gradovi nemaju. Među- LOMI B PRO PT apode i | ima, Rkosmopolitizmu dekadentstvu takva naša stvarnost. nost i umetnost uopšte treba da za- smanjuju, bezmalo ukidaju, a omo- tim, ovakva pretpostavka, genijalno najsloženijim specifičnostima | naših | jima, ; Veljko VLAHOVIĆ · uzmu svoje mesto. gućuje se masovni brz transport, pre prosta u Ssvojoi osnovi, omogućava predela, bogatih specifičnostima.

itd., a stvarnih vrijednosti nema. Mje\ ql