Књижевне новине

svoje memoare

! Ernest Hemingvej na svome đobru

u Svajcarskoj užurbano radi na svoO-~ |.

jim. memoarima, koji treba da se pojave u štampi već početkom iđuće gođine. To će, prema njegovim izjaY\ama, biti jedan celovit pregled ceTokupnog njegovog života i razvoja, Posmatran iz raznih uglova, od kojih su mnogi bili nepoznati u dosadašnjim Književnim dđelima ovoga popularnog pisca. Hemingvej maročito obraća pažnju na svoje „uspomene za vreme bavljenja u Parizu i Spaniji, kao i na druženje sa Ficdžeralđom ,i nekim ličnostima iz svojih romaa, koje u memoarima

upoznajemo pod „njihovim sravim Imenima. \

RS e 9 diGi.— SC, — Sie, Svetska antologija bisaca boginulih u Drugom svetskom ratu

Univerzitet u Tibingenu, t Zapadnoj Nemačkoj, ove godine sprema izdanje jedne značajne edicije, koju je predložio čuveni lekar i filozof, dobitnik Nobelove nagrađe za mir dr. Albert Švajcer. Švajcer će napisati i predgovor za to delo, koje. sastavlja · dr. Malter Ber, izđavač časopisa „Univerzitas*. U jednoj pozamašnoj Knjizi biće objavljeni tekstovi pisaca, publicista, novinara,

x. kuHurnih i naučnih radnika iz celog:

ta RUO

Sveta, koji su poginuli u toku Drugog svetskog rata. Antologija pesama, pripovedaka, odlomaka, naučnih radova, beležaka, stranica iz dnevnika i pisama tih ljudi treba da posvedoči, u prvom ređu, o neproeenjivoj, vrednosti koje je rat uniBto ubijajući talentovane, vredne ljude, sa kojima su nestale mnoge Mvetle mogućnosti čovečanstva. Istovremeno se želi tim žrtvama da postavi skroman, ali dostojan spomenik; . NO . Do sađa je obezbeđena saradnja #2 dvađeset i četiri zemlje. Pored Bkoro svih zapadnoevropskih drža5, radove su poslali Sovjetski Saez, Narodna Republika Kina, Poljska, Mađarska i Čehoslovačka, zafim Finska, Inđija, Tajland, Novi elend i druge. Jugoslavija će biti

» astbypljena pesmama Ivana Gorana

Kowačića, Koste Racina, „Dušana

»ZITOPROMET-< Tironas|

Pobularnost romana bisaca »bpretučene« . generaciie ·

” RBao pandan »izgubljenoj« generaciji američkih pisaca posle Prvog Svetskog rata, u Americi se tokom poslednje decenije javila čitava plejađa mladih pisaca koji sebe nazivaju pretstavnicima »pretučene« ge-

'

Jerkovića, Hasana Kikića i Nenada Mitrova, pripovetkama Zije Dizđarevića i Miloja Čiplića, odlomkom iz studije Djorđa Jovanovića i jednim pismom Ive Lole Ribara. Ti radovi su već primljeni za antologiju, dok će se još neki prilozi naknadno poslati. Jugoslovenske priloge je preveo, odnosno pesme prepevao, Ivan Ivanji.

Kao što je sastavljač antologije, doktor Ber, izjavio, japanska izdavačka kuća „Keni Takahaihi" sa nemačkog će celu ovu antologiju prevesti i na japanski jezik, a u Belgiji već postoji interesovanje za

prevod na francuski. Ia,

DŽEK KERUAMK: Đ POPRAVNOM DOMU

neracije. To su mladići

izgubljeni u vrilogu mođerne civilizacije, nad ·

kojom stalno lebđi avet atomskog uništenja. Iz ogorčenja zbog svoje sudbine oni počinju da daju oduške na književnom planu. Jeđan od priznatih pisaca ovog pokreta je Džek Keruak, autor četiri romana čija je vrednost potvrđena od strane najeminentnijih kritičara. Oni su napisani jednim sirovim stilom i deluju sveže i novatorski, što opravđava njihovu popularnost kođ publike,

' Engleske nagrade

Britansko kraljevsko uđruženje književnosti dodelilo je neđavno nagradu izdavačke kuće Heinemann

Džonu Presu za njegovo delo »Kockasta senka: razmišljanjia o nejasnosti u poeziji. Ovo je nesumnjivo najjasnija i najveđrija Knjiga Koja je ikada napisana o ovom predmetu. U njoj se viđi đa nejasnost nije esobina samo mođerne poezije, kako mnogi veruju.

Ovogodišnja nagrađa pmMHautornden dodeljena je E. Hemfriju za njegovo delo »Ep o deci« Moman opisuje život triju đečaka iz raznih sredina, koji rastu u »jednom od četiri kuta Velsa«. Predaju nagrade je izvršio u prostorijama Umetničkog saveta E. Anojrin Bevan, član parlamenta i istaknuti Velšanin. |

PREDUZEĆE ZA PROMET ŽITARICAMA, OBAVLJA

E ILIJA LJA

MLINOVIMA U SPUŽU 1! NIKŠIĆU.

SVOJU RAZGRANATU DELATNOST PREKO SVOJIH

U TITOGRADU, NIKŠIĆU, SPUŽU, IVANGRADU, PLJEVLJIMA I BIJELOM POLJU PRERADU ŽITARICA VRŠI U SOPSTVENIM

KVALITETNI PROIZVODI NAŠEG PREDUZEĆA STE-

Ok:ford i Kembridž bez latinskog

. O (oku Wide međelja wodene su diskusije da M Matinski' jezik treba da ostane obavezan predmet prilikom prijema ma univerzitet a Oksfordu i Kembriđžu, jeđinim britanskim uni» verzitetima gde je latinski jezik još obavezan, OU Oksforđu je prvo bila doneta odluka da se latinski ne treba smatrati obaveznim pređmetom; Univerzitetski savet je tom prilikom odlučio, sa većinom od samo Det glasova, da se prilikom „prijemnog ispita na univerzitetu može birati bilo nemački ili ruski, bilo latinski ili grčki. Ali samo mesec đana docnije, na ponovnom sastanku Univerzitetskog saweta ođilučeno je da se odluka o menjanju postojećih propisa po pitanju latinskog ili grčkog kao obaveznog pređmeta odloži na neodređeno vreme. Kembridž je pak doneo odluku (nešto kasnije od DrVog glasanja u Oksforđu) đa se preporuči da se Kkandiđati primaju na univerzitet i bez znanja jednog Klasičnog jezika. IT u Kembridžu i u „Oksforđu vođene su žive diskusije za i protiv mišljenja da se latinski sma tra mentalnom disciplinom i OSno-

vom liberalnog vaspitanja i da je isti irelevantan za potrebe buđućih naučnika | matematičara. „Britanska štampa i prosvetne vlasti posvetile su veliku pažnju ovome i podržale su obe strane. Jeđan dnevni list je uputio upitnik direktorima svih, tZV. »Publice škola (privatne škole koje pohađaju učenici starosti 11—18 god.), i tražio đa mu đostave njihovo ai šljenje po ovom pitanju. 'Ustanovljeno je da su mišljenja podeljena u pogledu Koristi latinskog jezika za buđuće naučnike, mađa se većina izjasnila u prilog teze đa latinski buđe obavezan za Sve druge stu-

đente. 93 „aa, 2

Završeno snimanje filma »Sbpartak«

Filmski glumac i novopečeni pro ducent Kirk Daglas završio je snimanje grandioznog spektakla u sinemaskopu o vođi pobunjenih robova u Rimskoj imperiji, Spartaku. Pored mnogih „poznatih imena svetskog filma u ostvarenju »Spartaka« je učestvovao i Lorens Olivijie u ulozi Yimskog generala koji ugušuje po-

-bunn robova.

Kombletna autobiografija Mark Tvena

Prvi put je objavljena kompletna autobiografija čuvenog „američkog humoriste Mark Tvena, koji je to đelo smatrao svojim najboljim ostvarenjem. Puna sočnog i iskričavog

humora velikog majstora pera, ova autobiografija zaista preifstavilija Kknji ževno delo dostojno svoga autora i pažnje čitalačke publike. Knjiga nam

Preduzeće za opravku motora i motornih vozila | TOBITOGBEA

MARK TVEN

otkriva jedan daleki svet, čije smo jasne obrise viđeli već u doživljajima Toma Sojera i Haklberi Fina, tih neumrlih junaka Tvenovog Književnog opusa za omlađinu. Sađa se Ppisac vidi malo drukčije u svetlosti privatnog života, koji za mnmjega nije bio naročito srećan, već pun iskušenja., · uspeh ploča na kojoj čuveni en;

u MKWembriđžu u foku

Alek Ginis i Džonaton Svift Ww mnogim zemljama rope sve više se razvija nov

prezentiranja književnih dela Dute: gramofonskih ploča. Ljubitelji O

'rature ubuduće, izgleda, neće škup,

ljati samo retke primerke knji i gramofonske ploče koje će neočekivan način otkrivati pređele u poznatim delima, Tako u Londonu ovih dana postigla

Sa već im ma

Li Velik Bleski

glumac Alek Ginis čita izbor iz dela

engleskog pisca iz Osamnaesı Ve. ka Džonatana Svifila. Slušajući blo, ču Sviftov poštovalac ima čuđan

nezaboravan doživljaj: pred njim

oživljava „Svift onakav kakav

verovatno nekada bio: Dodrugljiy »

jeđak esejist koji sa puno namerne

'zlobe opisuje Guliverova Dutovanja

u daleke, izmišljene zemlje, Na dru goj strani ploče učinjen je izbor iz različitin Sviftovih eseja: ploča #8 drži Sviftove duhovite misli o Dred. metima kao Što su glad u Trskoj (gedan skroman predđlog«), Starenje (Odluke za doba kada buđem osta. rio«) i socijalni običaji onog Vreme. na (»Uputstva posluzi — osobito kt: varu«).

” * * »"\ »Visoka brivilegija«

wu svojoj seriji Pelikan neđavno Je izdavačka kuća Pingvin izdala zbir, Ku eseja o poeziji Roberta Grejvsa, »Visoka privilegija« engleskih pesni. ka«, po Robertu Grejvsu, sastoji se

u tome što su pripadnici »potpuno anarhične profesije« mw kojoj su on odgovorni jeđino Muzi. Pređavanja, koja su pod ovim nazivom održana 1954—55 god, imala su za predmet «profesionalni | stanđarđ engleske poezije. Ustvari, kako sam «Grejvs kaže, u Knjizi se

iznose »lični principi do Mojih se došlo posle ugih studija pesama | pesnika, a, za moje sopstveno ravna. nje«. Ti eseji su svakako vredni bas Šnje, jer Grejvs iskreno izražava svos je mišljenje onako kako po njegovom shvatanju treba đa čini pesnik u ovo doba Kritičkog pisanja »me VO“ deći računa o wučtivosti«. Ustvari, on ne pokušava đa sakrije da se pot. smeva onom Što smatra „dostojans ) stvenim blefom nekih veoma cenjenih mođernih pesnika. ĐG ovu Knjigu su wWkHjučene odabrane 'Kritike iz

\njegovog đela »Jednostavni Asfođel, ~

koja je isto tako zbirka njegovih ra» 1 nijih Kritika. A. K.

Kb

KLI SU ŠIROKI KRUG POTROŠAČA 1 TIME, PRIZNANJE, NAŠIM PROIZVODIMA. : - 1

SVI PROIZVODI SE NALAZE U DOVOLJNIM KOLIČINAMA U NAŠIM FILIJALAMA. . SVAKI NALOG NAŠEG POSLOVNOG PRIJATERJA IZVRŠAVAMO KULANTNO.

ZA SVA OBAVESTENJA OBRATITE SE NA ADRESU

»Ž ITOPROME T« TITOGRAD, Čemovsko polje br. 2

M =d ANA.

PREDUZEĆE ZA PROMET INDUSTRISKOM ROBOM NA VELIKO I MALO „IT O_I TT „O.G RUA,.D

ODLIČNO SNABDEVENO INDUSTRISKOM ROBOM TEKSTILOM SVIH VRSTA NAJPOZNATIJIH SNABDEVAČA PREHRANBENIM PROIZVODIMA NAJKVALITETNIJIM GALANTERIJOM U BOGATOM ASORTIMANU BIŽUTERIJOM — UKUSNOM I RAZNOVRSNOM PREDUZEĆE JE SVOJOM KULANTNOŠĆU I VODEĆI RAČUNA O POTREBAMA TRŽIŠTA SVOJE POSLOVANJE USMERILO NA PRODAJU , . NA VELIKO PREKO TRGOVINSKE MREŽE ČIME JE STEKLO POVERENJE NE SAMO SVOJIH POSLOVNIH PRIJATELJA, NEGO I ŠIROKOG KRUGA POTROŠAČA. NA MALO T TIM PUTEM DOŠLO DO JOŠ VEĆEG ISRUSTVA O POTREBAMA ZA ŠIROKU POTROŠNJU. SISTEMATSKA OBRADA TRŽIŠTA, BORBA ZA ŠTO BOLJI ASORTIMAN, USPESI U POSLOVANJU OMOGUĆILI SU DA PREDUZEĆE PREKO BVOJIH 12 PRODAVNICA DOBRO SNABDEVENIH PRVOKLASNOM ROBOM JOŠ VIŠE, PROŠIRI KRUG POTROŠAČA, I TIME ZADOVOLJI NBEOPHODNU TOTREBU UREDNOG TI SOLIDN OG SNABDEVANJA TRŽIŠTA.

VELETRGOVINA

TITOGRAD, Ćemoljsko polje 2 ' Telefon 21-46

IV.)

O | (E}/"

OSNOVANO JMH MAJA 1951 GOD. ZA OVAJ KRATAK PERIOD SVOGA POSTOJANJA PREDUZEĆE JE USPELO DA SE ZALAGCANJEM KOLEKTIVA TI PRIMENOM STUDIOZNIJEG: METODA RADA, OSPOSOBI TAKO DA PORED SERVISNIH USLUGA, KVALITETNO I SOLIDNO

PROIZVODI KAROSERIJE ZA SVE VRSTE TERETNIH VOZILA

e KABINE ZA TERETNE AUTOMOBILE, MODERNO OPREMLJIMNI!., „Saga UDOBNE, SA LEŽIŠTEM ZA ODMARANJE I BSTMTSKOM Šmm LINIJOM. ı | « ZBOG SOLIDNE IZRADE, UPOTREBE PRVOKLASNOG. MATERIJALA. = PREDUZEĆE GORNJE PROIZVODE ISPORUČUJE SA PUNOM GA- : ·'RANCIJOM. [+] OBAVLJA SERVISNE USLUGB = U MODERNO OPREMLJENOJ I ORGANIZOVANOJ SERVISNOJ SLUŽET | S-- ZA. VEOMA KRATHO VREME, SA GARANCIJOM OPRAVLJA TERETNA LUKSUZNA VOZILA POZNATIH DOMAĆIH PABRIKA: PAP-A, TAM-A eG I ZASTAVE, INDUSTRIJE MOTORA — RAKOVICA, BEOGRAD, KAO I = POZNATE KLIPER TERETNE AUTOMOBILHE PABRIKE ČEPBEI,. 0 FRIMA TI USPEŠNO OPRAVLJA SVE VRSTE VOZILA MA KOJE MARKE. | NA TELEFONSKE POZIVE: DIREKTOR 26-55) i KOMERCIJALNI DIREKS TOR 21-31, DAJEMO SVA POTREBNA OBAVEŠTENJA. Li..__I ~" V < AUTOREMONT | e TITOGRAD, UL. POBREZŽJE 59 \ og _> | [+b] , jež e ; | ova | pa | cd» > – Br — A | LC _ < i =. |. e < , = | >65 . [5] 5 [72] => bb \ NS [+*] a e

u