Народно благостање — додатак

6

bili osnovali svoi novčani zavod, pak su se. bili oslonili na

svog jačeg brata. Mediutim, kako kod nas uprava nije odgovarala, novi zavod nije mogao prosperirati, pak ga ie konačno preuzela Legiobanka promienivši mu najprije ime, jer ie već bilo postalo skoro nemoguće.

Treći bi angažman bio Čehoslovačka banka prile Daruvar, a danas Zagreb. Nu ovdie ie angažman ijedne posebne vrste. Kod ovog zavoda ne sudieluiu nikakovi veći čehoslovački novčani zavodi. Pa čak ni kapifaliste koii bi u Čehoslovačkoi imali svoi dominicili. Kod ovog zavoda sudjeluie iskliučivo čehoslovački kolonisti. Obzirom da ih u Daruvaru i okolici ima naiveći broj, naravno da je bila osnovana u toj sredini. Nu kad se jie poslovanie nešto iače razvilo, osnovala se ije filijala u Zagrebu, koia ie opet okupila oko sebe pretežni dio čehoslovačkog življa. A kako ie to već u. poslovnom sviietu, fililala ie u kratko vrijeme razvila veću djelatnost. A kako Čehoslovaci nisu uskogrudni, prenieli su centralu ondie, gdie ie naiviše poslova i gdje zavod ima naiviše izgleda da se razvije u ioš većoj mierl.

Po tome angažman čehoslovačkog kapitala u našoi privredi vrši se za sada ın prvom redu preko novčanih zavoda koji u Zagrebu imaiu svoje centrale. Kako ti zavodi, u prvom redu Jugoslovenska banka imaiu filijale i. u drugim krajevima naše države, penetraciia čehoslovačkog kapitala vrši se za sada preko Zagreba.

PRVA HRVATSKA OBRTNA BANKA D. D., ZAGREB

Osnovana je 1906. godine. Kako ioi to već i ime kaže, imala ie u prvom redu da okupi oko sebe obrtnike, u prvom redu one iz Zagreba. Obrtnički stalež tužio se je da o podmirivanju niegovih kreditnih potreba nitko ozbilino ne vodi računa. Novčani zavodi koje ie onda imao Zagreb, već su u to doba težili za većim poslovima, pak su u prvom redu nastoiali da učvrste svoje veze sa trgovinom i da se malo ро malo plasiraiu i u industriji. Obrtnike, pogotovu one mahič, poznavali su samo utoliko, ukoliko su svoiu eventualno uštedniu kod niih polagali.

Pod ovakovim prilikama neki obrtnici došli su na ideju, da osnuju svoi, skoro bi rekli, staleški novčani zavod. Dionička glavnica iznosila ie 500.000 kruna. Na toi visini ostala је sve dok se nije počela osjećati inflacija, naime godine 1916. kad i povišena na 2 miliiona kruna. Za prvih deset godina svog poslovania, zavod nije baš uspio da razvije jednu veću dielatnost. Potražnje za kreditima sa strane obrtnika bilo ie

· dosta, ali niije bilo sredstava da se toj potražnji i udovolji.

Jer svi su od zavoda očekivali da im podieli jeftino i obilno kredita, a nitko niie bio u staniu da zavodu povjeri svoja cventualno raspoloživa sredstva. Oni pak obrtnici, koji su imali znatnila sredstva, ti u pretežnoi Većini nisu bili u poslovnim vezama za Obrtnom nego sa drugim bankama.

U iunu 1918., sve pod uticajem inilaciie, glavnica se DOvisuje na 3 miliiona kruna, a u septembru iste godine već na 5 milijona. Emisiioni kurs bio ie 150 kruna za 100 nominale. U martu 1919. godine glavnica se diže na 8 miliiona kruna. a u decembru iste godine na 20 miliona kruna. Po tome ie od јипа 1918. ра до decembra 1919. dionička se glavnica ravno podesetostručuie.

U jeseni 1923. godine dionička glavnica se povisila od 5 milijona dinara na 20 milijona dinara. Medjutim je i zavod promjenio svoi karakter. Sa obrtničkim staležem imao ie sada utoliko veza, što se ie zvao Obrtna banka. Počelo se ie financiranjem većih trgovačkih a i industriiskih poduzeća. Kako vlastita sredstva nisu dostajala za tako proširenu dielatnost, a kako i jedan dio povišenog kapitala nije bio u stvari

uplaćen nego su akcioneri, dotično niihov sindikat bili terećeni na tekućem računu, morao se ie potražiti jedan ја! оslon u inozemstvu. I nadjen ie u Češkoi industriisskoi banci u Pragu. i -

Medjutim angažman u trgovačka i industrijska poduzeća donio je zavodu znatne gubitke. Ako se ie mislilo zavod postaviti na zdrave noge, te gubitke trebalo ie eliminirati. Tako se je u maju 1927. zakliučila redukciia dioničke glavnice od 20 па 10 пи опа Фтага, па Коћ је пабтп bio eliminiran гиbitak od skoro 10 miliiona dinara. Time је situaciia bilo pročišćena. : 2

Nu to ipak nije bilo dovolino. Gubitci su otpisani ali su bila potrebna i nova sredstva. Pogotovu kad su ulagači počeli dizati svoje uloške, a teški milijoni imobilizirani u podizanie jedne monumentalne zavodske zgrade, koja je koštala skoro toliko, koliko ie sada iznosila dionička glavnica. Рад toga se u decembru 1927. pristupa povišenju dioničke glavnice od 10 na 15 milijona dinara. Skoro sve nove akcije preuzela je Češka industriska banka, i tako postala odlučan faktor u Obrtnoi banci.

Prema tome od Prve hrvatske obrtne banke niije preostalo ništa. Umiesto hrvatska, postala ie, ako ne: formalno a ono stvarno čehoslovačka, a sa obrtnicima imala ie mini, malne veze.

Bilanca za tri posliiednie godine pruža slijedeću sliku:

Aktiva: 1928 1927 1926 Gotovina | 1.802 2.504 941 Valute ; 56 17 54 Efekti ; 2.192 3.558 3.983. Mienice | 13.180 12.113 15.041 Dužnici 29.453 25.209 27.082 Nekretnine 7.036 7.098 6.984 Inventar 358 400 446 Gubitak — — 9.989

Pasiva:

Glavnica 15.000 15.000 15.000 Rezerve - 2:6030 1.950 1.950 Ulošci na knjižice _ 12.073 12.497 25.181 Tekući računi 23:942 20.207 16.304: Dobitak 057 555 Ukupna bilanca 54.680 50.901 04.525

Kako vidimo ulošci su od 1926. na 1927. bili upravo pre-

„polovlieni. To jie poslijedica iskazanog gubitka i sniženia dio-

ničke glavnice, što jie nerviralo ulagače. Prošle гофте рогаsta ulagača ioš nije bilo. Nu za to tekući računi su znatno jači. Koliko u pasivi, toliko i u aktivi. Za dvije poslijednje godine isplaćena ie dividenda od 4%. U ovoi godini poslovanje ie prilično stagnirano. Češka

industrijska banka pokazivala ie znakove umornosti, i Prvoi

hrvatskoi obrtnoi banci niie posvećivala veću pažnju. Veće transakcija u Jugoslaviji čak nije više vršila preko Obrtne banke nego preko drugih velikih zavoda. Kako ie Obrtna banka svoi glavni oslon imala u Češkoj industrijalnoi banci, to je rezerviranost ove značila slablienjije poziciee Obrtne banke.

Mediutim došao ie znatan preokret. G. Latković, bivši zamjenik generalnog ravnatelia Prve hrvatske štedionice zainteresirao se je za Obrtnu banku. Došlo i do jednog novog aranžmana sa Češkom industrilnom bankom, tako da se ie ova odlučila da u buduće Obrtnoi banci posveti punu svoju pažnju i da joj omogući iedan veći razvitak. On ie postao i predsjednik Obrine banke, a na idućoi glavnoj skupštini imali bi u uprvani odbor da udiu ioš neki iači privrednici. Nicgovim ulaskom u Obritnu banku, doveo ie banci i neke veće komitente a Češka industrijska banka, osim što је sve poslo-