Народно благостање — додатак

АНДАЛИЗА БИЛ

Додатан „Народном Благостању“ БЕОГРАД, 13, СЕПТЕМБАР 1930.

ГОДИНА П БРОЈ 37

Садржај:

Novčarstvo Dalmacije: Dubrovački vjeresiiski zavod d. d. — Du brovnik Bračko-amerikanska banka d. d. — Split Splitska trgovačka banka d. d. — Split

NOVČARSTVO DALMACIJE | Pored novčanih zavoda akcionarskog fiipa u Dalmaciji |se u najnovije vrijeme lijepo razvijaju i komunalne štedionice. Pored Splita imaju takove institucije Dubrovnik, Šibenik, Ben= kovac, Obrovac, Milna, Selce i možda još koje mjesto. Obzirom na loša iskustva koje je Dalmacija imala sa akcionarskim ban= kama, izgledi za razvitak javno-pravnih novčanih ustanova po= osim u

Ni Dalmacija ne odlikuje velikim brojem novčanih zavoda akcionarskog tipa. Samostalni novčani zavodi postoje u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku i Boki. Ima čitavih srezova sa 50 i više Biljada stanovnika, koji nemaju nijedne banke. To bi bilo nemo- '

guće zamisliti u Slavoniji, Vojvodini i Srbiji, gde svako sresko ,. .. n SLON ; НА АЕ АЕ АИ А su tamo nego ma gdje u našoj državi

Sloveniji.

Pre raia je broj samostalnih novčanih zavoda bio još | Zadrugarstvo je nekad bilo veoma razvijeno. Pod konac manji. Seljački svijet podmirivao je svoje kreditne potrebe rata Zadružni savez bio je jedna sila. Imao je sredstva kao ma kod zadruga, i tamo ulagao i svoje uštede. Varoški svijet radio koja druga naša zadružna institucija osim Slovenije. Ali je ulaје sa filijalama Jadranske banke i Ljubljanske kreditne banke, | u industriju izgubljeno nekoliko desetaka milijona dinara koji su u dobrom djelu Dalmacije imali monopolski položij. li doveđen u pitanje i sam opstanak Saveza. Bio je osnovao i Potrebe za hipotekarnim kreditom kao i komunalnim, koje nisu | vlastitu banku, koja je izgubila teške pare u svojim filijalama baš bite velike, pokrivao je Zemaljski vjieresijski zavod u Zadru, li afiljacijama u Zagrebu, Mariboru, Novom Sadu, Trstu i Rijeci. koji je odgovarao pu javno-pravnih novčanih ustanova za | Međutim kao što je to kod nas već pravilo, za to nije niko odgodugoročne kredite. | varao. Sada je uz pomoć vlade provedena sanacija. Ali će proći | dulje vremena dok se dođe do ranijeg značenja. Međutim znat-

Poslije rata došlo je do promjena. Slavenska banka koja

je bila razvila jaku djelatnost i imala filijala i afiljacija, doživljela je veliki slom. Peripetije Jadranske banke nisu oštetile

ulagače, ali su teško pogodile akcionare, a tih je bilo u Dalma- i

ciji dosta. Akcije koje su neko vreme kofirale i 5.000 kruna, strašno su opale. Neke filijale Jadranske banke preuzela je Srpska banka u Zagrebu, a neke opet drži Jadranska podunavska

banka u Beogradu. Jadranska banka mogla se je u neku ruku

smatrati domaćim dalmatinskim zavodom, ma da je cenfrala bila u Trstu, jer ie Trst za predratnu Dalmaciju bio privredni centar. Dalmacija je izgubila u ladranskoj banci svoj najveći zavod.

Od lokalnih zavoda veću ulogu igraju Prva риска dal-

ma{inska banka u Splitu, Dubrovačka trgovačka banka u Dub-.

rovniku i donekle Pučka frgovinska banka u Splitu. Međutim izgleda da danas glavni dio poslova imaju u rukama filijale banaka sa središtem van Dalmacije.

Ти је Ljublianska kreditna banka sa filijalom u Splitu, Šibeniku i Me{ikoviću. Tu opet Zadružna gospodarska iz Ljubljane sa filijalama u Splitu i Šibeniku. Prva hrvatska štedionica, koja je u Dalmaciju došla tek poslije rata, ima filijale u Splitu, Dubrovniku i Rabu. Jugoslavenska Union banka ima filijalu u Dubrovniku. A na koncu Srpska banka iz Zagreba i Jadransko podunavska banka iz Beograđa imaju filijale u svim važnijim mjestima Dalmacije. A Banca Dalmata di Sceonto iz Zadra ima filijale u Splitu i Šibeniku.

Kako vidimo filijala ima dosta. Pored tri spomenuta domaća zavoda ima ih još nekoliko, koji igraju izvjesnu ulogu u svom kraju.

"по зе 44 1 klerikalno zadrugarstvo slovenskog fipa, koje ima

| nekoliko predanih radnika i propagatora.

| Kad se počele osnivati mjesne zadruge po zakonu O Po-

· ljoprivrednom kreditu, Dalmacija je više nego ma koja druga

| prečanska pokrajina osnovala takovih zadruga i povukla znat-

|ne kredite, koji se neće lako likvidirati.

i Što se tiče kreditiranja sa strane Narodne banke, Dalma- · | cija ima danas u glavnome onoliko kredita koliko je imala od

· Austro-ugarske banke, док је од Državne hipotekarne banke

| dobila znatne kredite. I to ne samo hipotekatne nego i koi munalne. Možda ni {edan kraj u državi nije dobio relativno toliko, koliko Dalmacija.

Za vreme ere oblasne samouprave nameravala je Dalma' cija da podigne svoju Oblasnu štedionicu. I to kao filijalu zagre= bačke Oblasne štednonice — što nadzorna vlast nije htela dozvoliti. Nu obzirom da je tu već tradicija Vjeresijskog zavoda, Sigurno je da ćim se to pitanje temeljno riješi da će i primorska banovina osnovati svoju Bansku Štedionicu.

DUBROVAČKA VJERESIJSKA BANKA D. D. — DUBROVNIK.

Mnogi drže Dubrovnik kao jedan od naših najbogatijih gradova. Naravno u razmeri prem& broju stanovnika. Sigurno ie da moderni efektni kapitalizam nije nigde kod nas tako proširen kao u Dubrovniku. Malo je cdje bilo koncentrirano toliko akcija koliko u Dubrovniku. Tako je bilo, jer sada više nije tako. Niko nije na efektima izgubio toliko, kaliko Dubrovnik. Dosta je | spomenuti da ie Dubrovnik imao znatne količine akcija tršćanske