Народно благостање

Страна 176

ZAGREBAČKA BERZA

Znatan porast u kursevima državnih papira, u prvom redu Ratne štete, došao je ovog puta iz Zagreba. To se najbolje vidi i po tome, što je zagrebački kurs Ratne štete uzastopce nekoliko dana bio znatno veći od beogradskog. Kad se uzme u obzir i način kotiranja | Zagreba i Beograda, diferencija je nekih dana iznosila i do pet dinara. Pored toga Zagreb se ie pojavljivao i u Beogradu kao kupac.

Jača tražnja za državnim papirima, u prvom redu za Štetom koja je došla do izražaja poslijednjih dana na zagrebačkoj a po tome i na beogradskoj berzi i koja je imala za poslijedicu znatan porast kurseva ima se OvOg puta pripisati — пе spekulaciji, — nego realnom kupovanju. To se vidi i po tome, što je najveći dio poslova obavljen per prompt. Kupci su u prvom redu jaki novčani zavodi. Neki od njih izgleda, da su stvorili odluku, da jedan znatniji dio svojih likvidnih sredstava plasiraju u državne papire. I kad bi bilo riješeno pitanje lombarda državnih papira kod Narodne banke, sami zagrebački novčani zavodi preuzeli bi znatne količine tih papira. U taj angažman plasirala bi se sredstva likviditeta. Do duše danas koliko Poštanska šte dionica, toliko i Državna hipotekarna banka lombardiraju državne раpire. Ali one mogu taj lombard i sutra obustaviti a novčani zavodi trebaju apsolutnu garanciju, da će svoj angažman u državnim bapirima u slučaju potrebe moći lombardirati.

Tražnja za Štetom sa strane nekih novčanih zavoda bila je znatna i još nije· potpuno zadovoljena. Po tome možemo očekivati nove, veće transakcije i novi porast kurseva. Sve što se danas u Zagrebu kupuje, ostaje u čvrstim rukama i teško da se skoro pojavi na tržištu.

Doevize. Promet na prvim sastancima ovog tjedna bio je OSObito intezivan. Iznosio je na pojedinom sastanku i do 15 miliona dinara. A i intervencija Narodne banke iznosila je na nekim sastancima | i do 12 milijona dinara. Budu li i dva poslijednja sastanka ovog tjedna tako intenzivna, mogli bi imati jedan rekordni promet devizama.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Bo. i

Jačem prometu u devizama dotično jačoj tražnji, koju je morala pokrivati Narodna banka, ima se pripisati činjenica da su uslijed porasta Zdricha sve devize na našim burzama osjetljivo pale. Zbog toga svi oni, koji imaju obaveza prema inozemstvu a u položaju su da tim obavezama i udovolje, žure se kako bi se jeftino pokrili. Osjetljivi pad svih deviza djelovaće nešto nepovoljnije na one, koji iz izvora ili kreditnih operacija imaju realizirati strane devize. .

Tyžihje d;onžcama. Sad je već utvrđeno, da sve zagrebačke banke plaćaju dividendu u visini prošlogodišnje. Obzirom na današnje kurseve to odgovara ukamaćenju od prosečno 10%. Obzirom na сепдепciju sniženja kamatnjaka na uloške, već se sada pokazuje jači interes za pojedine akcije. A. nastavi li se proces spuštanja kamatnjaka, promet u akcijama mogao bi postati mnogo intezivniji nego što je to sada.

Kod akcija novčanih zavoda bilo je u poslijednje vrijeme i više zaključaka. Kod industrijskih poduzeća izgleda nisu tako povoljni kao kod banaka. Union mlin, obzirom na slabu godinu, neće plaćati dividende. Šumski papiri tretiraju se slabije. Dubrovačka naprotiv, dosta je čvršća. Sva roba koja dolazi na tržište, kupuje se za račun Dubrovnika, koji glatko apsorbira svaku količinu. Nešto robe što je bilo u Trstu, postedovanjem zagrebačkih banaka prešlo je u naše ruke.

Državni babiri. Promet u Šteti mnogo je jači nego obično. A i ove nedelje bio je intenzivniji. Kako rekosmo, kurs je u porastu. Моdeći računa o načinu kotiranja Zagreba, imamo već jedan kurs od skoro 420 dinara. Za samih S dana kurs je porastao za 15 poena. A potražnja je još uvijek znatno jača od ponude.

U obveznicama dolarskih zajmova bilo je zaključeno prošle nedelje 25.000 dolara, a za ovu nedelju podaci još nisu poznati. Obzirom па. nagli porast kurseva, izvesan broj interesanata postao je opsežniji i preko datih limita sa svojim nalozima neće da ide. Potražnja je do 83 za 7% i 93 za 8% tako znatna, da kad bi bilo robe, učinilo

| bi se nekoliko većih zaključaka. Jer sad je već jasno, da naši dolarski

zajmovi prodiru i među širu javnost.

+

Čakovečka-medjimurska štedionica, d. d.

u Ca

BILANCA NA DAN 341.

КОС, ПЕСЕМВВА 1929. С0р.

Aktiva Баз: Blagajna ; ; i 659.686/1i|| Dionička glavnica 1,500,000|Maluta . A 6 5 53.607|9| Pričuva i 1,470,000'—

Potraživanje kod novčanih zavoda 2,306.718/13}| Rezervni fond za Vrijednosni papitt . . ; 712.754/10|| pokriće ev. štete od Mjenice O: DO MN, 11,712.969/07|| promjene valute , 155.000 – 1,625.000|Garancijski račun 0. . ; 1,145.000/—!| 1jlošei na knjižice 20,285.7097'53 ос | |. 0, 0 12|| n tek, račanu „ 2,596.424:67 22,882,222/20 Nekretnine | : 90.000 — || бој rentovni porez 39.964|40 Našastar 00. MO ; —|| Vjerovnici , | 869,827|24 Garancijski račun 1,145.080|Nepodignuta dividenda M" 30.319/50 Prelazni kamati 297.813/|32 Dobitak: prenos od s. 1928. 46,129:66 čisti dobitak za god. 1929 , : 454.067'17 500.196)83 28,890.343/49 28,890,.343/49

КАУМАТЕТЈЗТУО,