Народно благостање

| | |

Страна 484 МАРНА

i predlog kojega je izradio g. D. Bašić. Neka mi bude dozvoljeno da se na te prigovore malo osvrnem.

Sporedno je ko će biti nosiocem same konverzije. Neki su mišljenja da bi to imala biti РпуПеооуапа артатna banka. I nema nikakve zapreke da ona preuzme zemljotadničke dugove i izda obveznice. Ako sam ja za banovinske štedionice to le radi toga, što prvo držim da bi Agrarna banka sa jednog mjesta teško savladala sav tai posao a drugo što prilike u svim krajevima naše države nisu jednake pak bi provincijalni zavodi bolje pogodili pravac rada u stvari konverzije. A ni kondicije uz koje bi se ta konverzija imala izvršiti, ne mogu u svim krajevima biti iste a Agtarnoj banci bilo bi teško da se prilagodi tim različitim prilikama i da eventualno izda nekoliko tipova obveznica — raslereknica: jedne za Sloveniju a druge za dunavsku i vardarsku banovinu. Osnivanje banov. štedionica u banovinama gdje ih još nema ne bi bio težak posao i za nekoliko mjeseci već bi imali institucije sposobne da provedu konverziju. Mi ne možemo lako brzo forsirati komunalne štedionice, jer njihov razvitak zavisi o роуjerenju ulagača. A kod konverzije ulagači banov. štedionica ne igraju gotovo nikakove uloge i konverziju može provesti i ona banka ili štedionica koja još nema ni dinara uložaka. Jer se konverzija ne provodi gotovim novcem nego izdavanjem obveznica — гасјете са.

Zapreke koje bi bile u tome što treba menjati nešto u zakonu o Narodnoj banci nisu vrijedne da se o njima govori kad se radi o jednom tako krupnom poslu. Narodna banka, ako Bog pomogne, imati će još česio prilike da mjenja zakon i statut pa se može изри! izmjeniti i oni propisi koji bi se kosili sa konverzijom i njenom provedbom. |

Ja ne dijelim mišljenje da bi naše tržište bilo preтазјсепо efektima. Najbolji je dokaz da je godine 192931. bilo kod naše publike јако apsorbirano preko 15 milijona dolara naših stranih zajmova. Ako naše tržište efektima ne funkcionira to je tadi toga šio mi uopće nemamo institucije lombarda. Prošle godine и јеseni, naši novčani zavodi svoje zalihe državnih рарта nisu mogli lombardovati ni kod javno-pravnih novčanih Ustanova a mi kod Narodne banke. Morali su ih Drodavati bud za što samo da dođu do likvidnih sredstava. To je i glavni razloge zašto je ratea šteta pala od 430 dinara na ispod 200 dinara.

Kad bi mi imali bar jedan državni papir za koji bi!

postojala apsolutna sigurnost da са зе и neograničenoj količini može lombardirati kod javno-pravnih novčanih ustanova dotično kod Narodne banke, novčani zavodi gotovo svu svoju rezervu likviditeta, a ta bi morala iznositi 2—3 milijarde dinara, držale bi u tim раршта. I da je tako bilo do 21. septembra 1931. ne bi bili роgođeni bankarskom krizom takove žestine да зе Još ni danas nismo oporavili i da je dapače situacija sve nepovoljnija. |

U Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švajcarskoj, a da ne govorim o drugim državama, novčani zavodi 25 do 33% povjerenih sretstava imaju plasirano u državne papire. To su njihove glavne rezerve likviditeta. | to samo jer imaju sigurnost apsolutnog lIombarda. Oni пе mogu znati uz koji kamatnjak. Ali imaju siguznost da lombardirati mogu uvijek i u neograničenim količinama. Naročito bonove frezora.

Ja sam uvjeren kad bi za zemljoradničke obveznice postojala apsolutna sigurnost mogućnosti lombarda, da bi novčani zavodi, poučeni današnjom krizom, znatne iznose povjerenih sre{stava plasirali u te rasteretnice,

ПА РА И A: TORTE PL ON PIMI 8 MIR

Бр. 31

jer bi pored primjernog ukamaćenja bili sigurni da ih mogu lako lombardirati i tako udovoljiti zahtjevima svojih ulagača i poverioca.

Novi zaknn o bankama, na kojemu se radi, sigurno će propisati novčanim zavodima da izvjesan procenat povjerenih sretstava moraju plasirati u državne papire. Кад bi se to rezerviralo za zemljoradničke rasteretnice i na taj način moglo bi se tih obveznica trajno plasirati veći kvantum.

Postoji opasnost da bi se tih obveznica kod Narodne banke foliko lombardiralo, da bi ona morala u tolikoj meri povećati svoj opticaj i da bi to značilo inflaciju. Ne dijelim to mišljenje. Prvo tako lako publika; a naročito novčani, zavodi, neće lombardirati te obveznice — rasteretnice i plaćati lombardni kamatnjak od 8—9% ako im nije krajnja potreba. 1 taj bi lombard iskoristili samo tako dugo dok. je. situacija napetija. Prema: lome porast opticaja radi lombarda газјетећуса došao

bi samo za napetosti novčanog tržišta i za vreme fra-

janja te napetosti. A u to vrijeme i glavna je zadaća Narodne banke da privredi stavi na raspolaganje veće sume opticaja. Te obveznice — :rTaslteretnice, po mom mišljenju, bile bi jedan izvrsan način za reguliranje opticaja prema stvarnim potrebama. A to nije nikakva inilacija. Da je Narodna banka u jesen prošle godine i povišenjem opticaja i na 6 i više milijardi dinara spriječila krizu našeg novčarsiva to ne bji bila nikakva inilacija i danas bi opet imali opticaj. ispod 5 mili-

ardi dinara ali i gotovo infaktno novčarstivo. Neelasti-

čnost Narodne banke teško nam se je osvetila i treba hači načina da se to više ne ponovi. A zemljoradničke obveznice — rasteretnice u glavnome koncentrirane kod novčanih zavoda, bile bi zgodan objekat za regulaciju opticaja prema stvarnim potrebama privrede. 1 Ja i dalje ostajem pri tome da naša privreda može da asorbira sitnog metalnog novca do 2 milijarde dinara. Nije tu samo Rumunija kao primjer. Čehoslovačka je ovih dana zaključila da opticai metalnog novca poveća ma 1.2 milijarde čeških kruna — 2 milijarde dinara. A mi smo po broju stanovnika jednaki. Intenzivniji privredni život Čehoslovačke odvija se novčanicama a ne sitnim metalnim novcem.

} po puštanju u oplicaj srebrnog novca za 450 milijona dinara mi ćemo upogled novca biti na najnižem nivou. Po stanovniku imat ćemo 43 dinara. Švajcarska ima 482 dinara, Engleska 323 a Njemačka 267. S ob-

НИ: .. · · У ” · | irom na tendenciju tezauriranja naša će privreda apsor-

birati više strebrenog novca nego itko može vjerovali. Dar dana pošto bude pušten u opticaj sav srebrni novac 0d 10 i 20 dinara, mi ćemo imati poteškoća sa plaćanjima jer će gro toga novca biti tezauriran a novčanice od 10 dinara biće međutim povučene. A ako pustimo u opticaj i srebreni novac od 50 din. mogućnost apsorbiranja biti će još veća.

Puštanjem u opticaj metalnog novca za 2 milijarde dinara, naravno sukcesivno. i povlačenjem iz opticaja odgovarajućeg kvantuma novčanica Narodne banke, sav državni dug pri Narodnoj banci biti će otpisan. Narodna banka biti će, u mogućnosti da, na temelju lombardiranih zemljoradničkih obveznica, poveća opticaj prema potrebama prometa. U stvari opticaja jedne zemlje, nema tu jedne apsolutne cifre koja bi odgovarala. Treba samo stvoriti mogućnost da opticaj odgovara stvarnim potrebama privrede. Ne kreditiranje države nego privrede, to mora biti glavni zadatak politike notnih banaka. Onda nema opasnosti, od inilacije pa makar u izvjesnim momentima opticaj poskočio ı većoj mjeri.