Ошишани јеж

KADA SE PAŽLJIVO VRŠI ISTOVAR MOŽE DA SE NAĐE I NEKA CIJELA CIGLA

es ’iljada, a neki bogami, klopne na mjesečnom obračunu i po pešesn'est... Taka mu norma. Ko radi fasadne skele tome zlatni majdanl ne trebaju. Ako se barem malko računa u majstore, prebaci normu za pe-šes‘ stotina procenata od sto i ko ti dava! —■ uzme ’iljadarku za dan k’o ništa!.. Pa ko je pravlo te 1 takve norme? pitam ih ja. Ko ti ga zna, sleže ramenima čika-brka. Nego, čujemo, sad će da izađu nove, slgumo će da... Utoliko dođe tramvaj, radnici odoše naprijed, a ja ostadoh na platformi da razmišljam o fasadnim skelama. Ko njih radi, tome zlatni majdani ne trebaju. Bi mi čudno da i takve norme postoje, ali eto, pogriješi, što kažu, i pop u knjigu!.. Ali, aman, braćo, mislim se ja popovske greške u čitanju obično nemaju neke naročite posljedice, a niska norma nosi раге i раге iz narodne kase. Zamišljen tako, nisam nl primijetio da sam počeo glasno da gunđam. Tek moj susjed me zajpita: Izvinite, da vam nlsam stao na žulj?„ Ne, nlste. Zašto pitate? Pa nešto govorite: „Aman, braćo!..“ A, to! Niste ml vl stali na žulj. Drugo nešto mene žulji, ali tu vi niste ništa krivi, osim ako niste član komisije za izradu normi. Covjek me pogleđa začuđeno, ali ja nisam imao kad da mu vazdan objašnjavam, bio sam već stigao na svoju stanicu.

Zlatni majdan

NEKAD je postojala (valjda 1 sad postoji!) kao neka poslovica: ~bio biti vlađika!..“ Kad se ko žali da mu je težak život, da je siromah, kaže mu se „Ко ti je kriv!.. Bio biti vladika!..“ Prije neki dan čuo sam drugu Verziju ove uzrječice. Stojim, čekam tramvaj. Рге'da mnom neki radnici razgovaraju: Ne može đa se prebaci norma kaže jedan u plavom kačketu. Sa dglom može, ali sad radim sa lomljenim kamenom, pa zapnem k‘o lud jedva je istjerujem... E, a ti što nisi učio za vladiku! smješka se prema njemu jedan čika-brka u olinjaloj šubarici. Ko ti je kriv što si otišao u zidare! Trebalo je, kažem ti, da učiš za vladiku, Ta kakav vladika! upađa u razgovor jedan gologlavi mladić. Bolje mu kaži, što nije cimerman. Jesi vidio majstor La-

zinu brigadu: digli časkom skele, uzeli fine novce, uvatila im se nadnica po šeset i šes‘ banki... Bio biti tesar, cimerman, druže, p>a da vidiš ludiih para k’o blata!.. Umiješam se i ja, đa vidim šta je posrijedi, pa zapitam: Kako to, drugari, zar dobar zidar i dobar tesar ne dobijaju istu platu? Počeše svi da mi objašnjavaju, zagrajaše. Ništa ne razumijem. Onda se umiješa čika-brka, kaže: Polakote, djeco, da ja objasnim čovjeku. Evo, ovako ti je: svi mi radimo sad po normi, takav je adet (i vrlo dcbra stvar norma!). Neki je ispune, dosta njih prebaci, neki ne može da postigne. Kako koji posao, kako koji majstor, a i norme ima гаzne: neke niske, može pile da preskoči, a neke su i potvrde... Al‘ tesari nose šnjur!.. Neki uvati osam ’iljada mjesečno (al’ ti su ponajslabiji!), neki deset-dvan’

Obič na i birokratska rđa

Petar Gulin, radnik „Elektro -Dalmacije" konstruisao je mašinn za struganje rđe, koja za 7 minuta postigne ono za šta je radniku potrebno tri sata rada.

Pošto je personalac preduzeća гекао Gulinu da njegov ргоnalazak ne pretstavlja veliku stvar, mašina je prepuštena rđi.

„TVRD JE ORAH VОĆКA ČUDNOVATA..."

Da je nešto Boža Stavrov iz Makedonije čitao „Gorski vijenac“, saznao bi. veselnik, za ono o orasima, pa ne bi tom robom ni špekulisao. Ovako je tek naknadno „uvidio“ da na orasima može čovjek zube da poloml. Kamo sreće da je do tog saznanja došao u Narodnoj čitaonici. a ne u Sreskom sudu u Kavadarcima!

TEORIJA RELATIVITETA

U Nišu je defmitivno potvrđena Aj-nštajnova teorija relativ; teta. Tamošnji Gradski hotel izdao je jednu sobu, pa je za prvu noć naplatio 63 din., a za drugu noć 78 din., i tako je praktično dokazao da jo sve relativno, pa čak i shvatanje reda i dužnosti.

SVAKO JE KROJAČ SVOJE SREĆE

Ма da nisu кгојабк! majstori, Gojko Stanković i Milenko Jevdević, namještenici Beogradskog magacina, majstorski su baratali šivaćim mašinama; iz magacina preduzeća odnijeli su „па oprav ku“ šivaće mašine i novac majstorski dijelili. Ali je na kraju ipak ispalo da su rđavi krojači, pošto su sebi skrojili kapu koju će nositi duže vrijeme.

UTISCI PERE KALKULANTA CIJENE U OBLANDAMA

UCSSTVOVAO sam i ја u ko. misiji koja je imala da ргеkalkuliše jednu proizvođačku kalkulaciju. Prošle godine oblande su ргоdavane po 5 dinara komad. Ali nova godina nove cijene, pa ti proizvođači suvog tijesta predlože đa se cijena onako opcup! povisi na 8 dinara. Prionuli smo na posao i ustanovili da na 10 kilograma brašna treba 35 kilograma drva, a ne 90, kako su oni iskalkulisali: zatim, 100 grama zejtina, a ne 600 grama butera; 80 grama bikarbon-sode, a ne 100 ’grama; 20 a

ne 30 grama farbe. Vanile nije utrošeno ni trunke a naveđeno је 30 grama. Za nepuna 4 radna časa (a ne 10, kako je ukalkulisano) izradi se od tog materijala 241 oblanda, baška 10 oštećenih, a ne 200 komada, na koliko su oni maistori zaokruglili. I tako ispada, i poređ sveg zavijanja cijene u nove oblande, da cijena oblandama iznosi 2 i po do 3 dinara po komadu, a ne 5 Ш 8 dinara. Mislili Jaćim, Nestor i Teofilo, neće niko otkriti da se njihova stručna kalkulacija slikuje sa: špekulacija. A nezgoda je što danas lopovluci ne zastarjevaju, pa će morati da plate diferencije na „cijene bez konkurencije.“ MEĐU ŠOFERIMA

Jesi li zadovoljan novim autom? Ne. Ja ili on smo uvijek na opravci,

PISMO „JEŽU“ KRUG PLAČA

Dok dijete ne zaplače majka ga se ne sjeti... pa riješih i ja da potsjetim nadležne na jednu sitnicu, za nas krupnu sitnicu. U parku kod Jugoslovenskog dramskog pozorišta nalazi se pravi krug plača, јег je teren tako džombast, s neravnom kaldrmom. da svaki čas padne poneko diiete. U toku jednog dana zabilježe mnoge čvoruge. razbijene noseve i koljena, pa čak i neku uganutu nogu. Sve bi majke pomogle da se ovaj krug naspe i izravna. L. M,

BIJELA VRANA

Pojedina vojvođanska sela dobila su sve košulje iste boje.

Onaj tamo nije sela. MisliS? Pa vidiš valjda da ima košulju druge boje.

4

Izdaje Savez udruženja novinara FNRJ Uređuje Redakcioni odbor Glavni urednik Bogđan Pešić. Uredništvo: Terazije 31/111 Cekovni račun 1-906019 -- Tel. 22-423 i 27-529. Administracija: Terazije 31, međusprat tel. 28-451. Stamparija „Omladina", Voj. Mišića 19.. Telefon 50-924—26, lokal 58, Beograd,

10 APREL 1948