Право и привреда

"druälveno". Zhog loga jc nužno da se u postupku transformacijc individualizuju vlasnici druälvcnih prcdu/.cća. Posât) svojinskc transformacijc druätvenih preduzcća u druge odlike trgovačkih druätava (npr. akcionarska druälva, druätva sa ograničenom odgovornošću) nije lak i jcdnostavan, a polrcbno je i vremc za njegovu realizaciju. 1 > Transformacijom druiUvcnog prcduzcća u ncki od oblika trgovačkog društva u druSivcnoj ili mcSoviloj svojini obczbcđujc se vlasnička i upravljačka funkcija kapitała, a ovc funkcijc ujcdno obczbcđuju kapitału maksimalnu mobilnost i pokretljivost. Mcdutim, iransformacija družtvcnog prcduzcća u neki od oblika trgovačkog družtva u družtvcnoj svojini je promena samo pravoorganizacionog oblika (pravnog statusa) prcduzcća. Novonastalo društvo je pravni sledbenik ranijcg družtvcnog prcduzcća. Zbog toga, sledeći korak kod ovih drušlava mora biti transfomacija druätvene svojinc kroz njcnu individualizaciju i privatizaciju. U društvcno prcduzcćc sc možc uložiti kapital samo na ugovornoj osnovi, ne/avisno od ćinjcnicc da li sc radi o ulaganju kojc vrSi prcduzećc sa druätvenom iii nekim drugim oblikom svojinc. Naprosto ulaganjc na korporaiivnoj osnovi nije mogućc, jer sc njimc nc może steći svojina nad druätvenim preduzećem. Zbog toga sc moraju korisliti one vrsic prcduzcća nad kojima se može steći svojina, tj. na kojima je identifikovan vlasnik nad udclom u preduzeću s tim da raspolažući s njim ujcdno raspolažc i preduzećem. Da bi se druälveno prcduzećc osposobilo za ulaganjc na korporativnoj osnovi, nužno jc da sc pravnoorganizuje u deoničko druätvo ili druälvo sa ograničcnom odgovornoâéu u društvenoj svojini. Od svojine nad kapitałom koji sc budc ulagao, zavisiće da li će druätvo ostati u druätvenoj svojini iii ćc se pretvoriti u druätvo u meäovitoj svojini. Pravnoorganizovano druälveno prcduzećc u druätvo u druätvenoj svojini ireba da omogući slobodno kretanje kapitała u torn druälvu i jcdnostavniju promenu svojinskog režima nad njim. : Modeli privatizaeije druätvene svojine najpre su koncipirani u saveznom zakonu'a ncäto kasnijc prihvaćcni i precizirani u zakonu Srbije, 4 i znatno kvanlificirani zakonom Orne Gore. 5 Rcć je o sledećim modelima: prodaja postojećeg druätvenog kapitała uz izdavanje deonica (udela) pod povlaâécnim uslovima; povećanje kapitała (dokapitalizacija) uz izdavanje i prodaju deonica pod povlašćenim uslovima; klasična prodaja preduzcća; prodaja preduzcća iii njegovog delà Heima koją preu-

1 Više o ovim pilanjima vidi: V. Jovanović, Preobražaj društvene svojinc i oblici Iransformacija preduzcća, Prn\Tii život, br. 1-2/92. godine. str. 13 - 18; J. Barbić, Povratal i -ivrcde tržiStu i viasništvu, Pravtii iivot, br. 3-4/91. godinc, sir. 495 - 506. 2 J. Barbić, Ulaganje kapitała na korporativnoj osnovi medu poduzećima u društvenom vlasništvu, Pri\redû ip' ’ , br. 11-12/89. godine. vidi stratui 686 i nar~ ■ 3 Zakon o druätvenom kapitału ("Službenl list SFRJ”, br, 84/89 i 46/90). 4 Zakon o uslovima i poslupku pretvaranja druätvene svojine u druge oblike svojine ("Službeni glasnik Republikę Srbije", br. 48/91 i 75/91). 5 Zakon o svojinskoj i upravljačkoj transformaciji ("Slużbeni list Republikę Cme Gore", br. 2/92).

42

Ppravo i privrcda 1/2 1993. vol 31