Право и привреда

dovlasnika. Oluda, u zajedniCkoj havariji posioji načelo odbijanja "novo za staro", po korne sc od ukupnih troSkova popravki broda odbija razłika između veće vrednosti novog delà i manje vrednosli siarog dola. Medutim, ramenom jodnog starog delà novim, cco bród u vrednosli, ekonomski gledano, ne dobija niSta iii gotovo niSta. 1 Zalo Zakon o ploviđbi (čl. 805. si. 1.) i JAP 74 (pravilo XIII st. 1.) odreduju da se ovakvi oblici ne vrSe ako je zamena dclova izvrScna brodu koji nijc stariji od 15 godina. Ako je brod stariji od 15 godina. onda se odbija jedna ircćina od eene novog delà (ili materijala), poSto je obraden i priprcmljcn za ugradivanjc u brod. TroSkovi radne snage potrebne za ugradnju, ne podlcJ.u ovum odbijanju. Oni u cclosti ulazc u povcrilačku masu. Starost broda se raCuna od poslednjcg dana kalcndarske godine u kojoj je njegova gradnja zavrSena do dana čina zajcdničkc havarije. Izuzetno Starost važnijih dclova broda, kao što su izolaconc naprave, Camci, uredaji za navigaciju i vezu, maSine i kollovi, raCuna se odvojeno od starosti broda u cclini, zavisno na koji dco se odbitak odnosi. 2 Nikakav odbitak se ne vrSi za namirnicc, zalihe, sidra i sidrene lance. Taksę i troSkovi doka i navoza, i troSkovi pomicanja broda priznaju se u cclini. TroSkovi čiSćcnja, bojenja i premaza dna broda ne priznaju se u zajcdničku havariju. Samo ako je dno bilo obojeno ili premazano u poslcdnjoj godini pre naslupanja Cina zajcdniCke havarije. priznajc se polovina time izazvanih troSkova. Nikakvi oblici po načclu "novo za staro" ne vrSe se kod privremenih popravki broda. To su takve popravkc koje je potrcbno i'ATSiti samo da bi brod mogao da zavrSi plovidboni pod u h vat.' Ovi troSkovi u cclini ulazc u povcrilačku masu. 4 ZnaCi odbici se vrSe samo od troSkova konačih popravki broda. To su takve popravke kojima se brod dovodi u pmibitno stanje. Rodicr smatra da troSkovi privTcmenih popravki broda spadaju u tzv. supstituiranc troSkove, Sto je tspravno ako se imaju u vidu JAP 74 (npr. pravilo br. XI i XIV). 5 2) Štetc no teretiL Drugi element poverilaCke mase su Stete na terelu. One ulaze u povcrilaOku masu samo ako su ncposrcdna ili nuina posledica âna zajedničkc havarije. Sve ostalc Stete Cine posebnu hasTiriju. Njih snosi sam ovlaSCenik tereta, te se izds'ajaju iz ukupnih Steta na terctu, bez obzira da li su nastale pre ili poslc Cina zajedničkc havarije. Osim toga, od vrednosli tereta odbijaju se i svi iznosi koje je ovlaSCenik tereta uStedeo (tj. nije piatio) zbog toga Sto teret nije stigao na odrediSte ili je stigao u oStcCcnom stanju.* Medutim, pojcdinc Stele koje

1 Jakała B-, op. cil., sir. 151. 2 Pravüo le. VI Anlvcrpcn-Rolcnlam, po ugkdu na JAP 50. utvrđuje iitavu skalu odbitata, po N odbici vcCi łlo je vetfa surest broją. 3 Suakovtć Pnctlrag. Pomorskc hartijc, Rijeka, 1982. g., sir. 37. 4 Pnvdo XIV JAP 74. 5 Rodüre R., op. eil., sir. 425. 6 Jitala 8.. op ei«.. sir. 160.

88

Ppravo i privreda 1/2 1993. vol 31