Ритам

TUCE INČA

piš«:

Predrag Čudanov

KOLAPS VINILA PRVIH NEKOLIKO GODINA POSLEDNJE DECENUE DVADESETOG VEKA TREBA DA DAJU ODGOVOR NA PITANJE KOLIKO JE SKORA SMRT VINILAI DA LI NJEGOV KOLAPS ZNAČI I NESTANAK MUZIČKE INDUSTRUE, ONAKVE KAKVU SMO ZNALI Ako je proteklih nekoliko godina i bilo vreme noćnih mora za Ijubitelje vinila, sada, na početku devedesetih, postaje jasno da je prelazni period uvođenja CD-a na tržiSte pri samom kraju. Prema različitim pokazateljima LP ploče čine svega 4-5% vrednosti svih nosača zvuka na muzičkom tržištu USA. O budućnosti dvanaestoinčnog (maksi) singla još uvek se može razgovarati sa različitim argumentima dok izvorna singl ploča, ona koja je nosila slavu pedesetih i šezdesetih godina predstavlja danas pravog dinosaurusa na rafovima. Od 1982. godine, kada se prvi put pojavio, CD je postao mezimac velikih diskografskih kuća. Kao nosiocu nove (digitalne) tehnologije ali i novog (većeg) profita, izgledalo je da su CD-u sva vrata otvorena. Tek danas se otkriva da se najvažnija bitka vodila ne u domovima potencijalnih kupaca već u prostorima lanaca prodaje. Cena prosečnog CD-a bila je u početku za približno 100% veća od cene LP ploče. Od 1982. do 1990.

godine ta razlika je smanjena na približno 30%. U istom periodu proizvodna cena CD-a bila je tek za 20% viša od proizvodne cene LP-ja. Politika cena bila je dakle, zasnovana ne toliko na većem profitu diskografskih kuća nego na većoj zaradi velikih lanaca prodavnica. Umesto uobičajenih 3 US$ po prodatom primerku, novi profit je'iznosjo 5 USS. Na prošlogodišnjem desetom seminaru nove muzike (New Music seminar), u New Yorku, tribina „vinil protiv CD-a” nije donela onoliko usplahirenih miŠljenja koliko se očekivalo. lako su bile spomenute sve loše

i dobre strane politike velikih diskografskih kuća, ostao je utisak da je CD prihvaćen od svih kao vrednost koju je besmisleno osporavati. Kako sve to izgleda iz ugla Mark Katea, urednika altemativnog odeIjenja u Geffen Records. On je nedavno izneo podatke za celokupnu izdanja koja bi konačno zamenila LP i to me brine. Osećam da gubimo tlo kao industija a ne kao kuća.” Druga važna pojava koja se vezuje za nekoliko poslednjih godina je smanjena potreba za novim izdanjima. Veliki broj ljudi obnavlja svoju diskografsku kolekciju kupujući naslove koje već poseduje u obliku LP vinila. Mnogi veruju da je ova pojava bila odlučujući faktor u povralku dinosaurusa na pop scenu (Greatful Dead, The who, Rolling Stones...). Veda kupovna mod starijih generacija odraslih na rock muzici svakako je dala svoj doprinos. Konačno, postoji i tržište kome pojava CD-a nije mnogo naudila, to je svet dvanaestoinčanih singlova koje u poslednje vreme doživljava čak i procvat, iako Karen Mendes iz diskografske kude Nu Groove Records kaže da je danas „sve teže probiti se, ne toliko zbog nestanka vinila već zbog velike konkurencije. Tbmmy Boy i Profile su velikim tiražima podetkom i sredinom osamdesetih godina davno sebi obezbedili budućnost, dok se tiraži moje kuće kredu oko 10.000 primeraka uz retke izuzetke kakav je bio singl ženskog trija Bas Noir („I’m Glad You Came To Me”) koji je. otišap u 25.000 primeraka.” U podacima koje je za prvu polovinu 1989. godine iznela RIAA (Recording Industry Association of America) jasno se yidi da je povlačenje vinila sa tržišta nastavljeno i da se nisu obistinile prognoze da de se pad prodaje LP ploča zaustaviti na određenom nivou i tu ostati. U poređenju sa 1988. godinom ukupan broj prodatih LP-ja bio je za 60% manji. U novčanoj masi ta razlika je još veća — 62%.

Tom Silverman, urednik Tommy Boy

RITAM 15

podaci za prvu polovinu 1989. godine vrsta izdanja broj prodatih prinieraka (u milionima) novčana vrednost (u milionima US$) od ukiipnog braja prodalih nosača zvuka (u%) vinilni singlovi 21.98 65.86 5.78 kasetni singlovi 32.72 79.60 8.60 CD singlovi 0.7 0.62 ' 0.04 LP 17.53 116.34 4.61 CD 96.87 1172.73 25.45 kasete 211.31 1541.68 55.52