РТВ Теорија и пракса

Hronika, dakle, predstavlja takodje komentatorski prilaz, ali obavezno kroz konkretnu situaciju, ne tako obavezno sa dnevnom aktuelnom kopčom. Može da bude pojava vezana za Ijudske naravi, za trajne naslage u našim svestima i savestima. Može da bude čak dnevno nemotivisana, ali u celini društveno potrebna i celishodna. Takva društvena hronika koju dobar posmatrač sam otkrije i kojoj da sopstveno aktuelno vidjenje i pruži joj društveno osvetljenje prihvatljivo za većinu progresivnih delova ovog društva, ima vrlo übojito značenje i izuzetno je vredan i tražen vid komentara. Imamo mnoge primere da su društvene hronike bile ne odjek i ne aplauz za društvenu akciju i ne povika sa galerije društvenog zbivanja, nego upravo društveno dejstvo na frontu novinarstva. Ako bismo, dakle, u toj porodici novinarskih žanrova komentar, sada uže shvačeno, ne po funkciji, nego po karakteristikama koje ga čine posebnim hpom, definisali, onda bi moglo, možda, da se kaže da je komentar prilog sa strogo aktuelnim povodom, koji može da se odnosi na neposredo predstojeći ili tek završen dogadjaj, pojavu ili stanje; da je to prilog, dakle, sa aktuelnim povodom - ili iščekujućim, ili neposredno završenim i ocenjujućim. To je, dalje, prilog sa stavom, sa ocenom, sa sudom, sa tezom od šireg društvenog interesa, što govori i sama reč „komentar” od korena od kojeg je nastala. Dalje, to je stav sa argumentima i objašnjenjem. Nekad se dogadja da samo ima objašnjenje, bez argumenata koji ostaju dostupni odredjenom krugu. Ima takvih komentara koji mogu čak i društveno da budu prihvatljivi, potrebni, u kojima ne vidimo šta konkretno stoji iza teze, gde je ta argumentacija. Ali, kada se pročita u kontekstu dobro obaveštenih izvora i krugova, on predstavlja jedan indikativ društveno-političkih stanja ili tendencija. lako nije besmislen, mada neobaveštenom može i tako da izgleda, takav komentar je kao masovna propagandna forma sumnjiv. Gomilanje ovih komentara koji nemaju odredjene adrese i ne sadrže konkretnu argumentaciju, stvara utisak da je celo društvo zavijeno u maglu, u neke dimne zavese, i da nigde nikakva pojava ne može konkretno da se imenuje, I tu, kao i u mnogim drugim novinarskim situacijama, kvantitet može da rodi efekte suprotnog kvaliteta. Znači, ne osporavajući da i nagovešteni i nekonkretni, neargumentovani, neadresirani komentari predstavljaju ipak svojevrstan komentar, opredeljenje odredjenog izvora, odredjenog kruga koji iza te redakcije stoji, moramo reči što se '

114J