РТВ Теорија и пракса

2. Umetnik je angažovan procesom izvršavanja samog sebe, proces koji je privatan i nezavisan od drugog. Realizator pokušava da stvori specificirane ideje u perceptivnom procesu drugog. Njegov uspeh kao realizatora određen je proveravanjem publike. 8 Ali sigumo najozbiljnija smetnja umetničkom stvaranju u domenu masovne komunikacije je potreba da se birokratizuje i obezliči stvaraočev napor. Potreba čiji je „rezultat odustajanje stvaraoca od svake kontrole i svake identifikacije sa krajnjira produktom svog rada.” 9 Međutim, Pol Lazarsfeld smatra da suštinsko u stvaralaštvu nije izgubljeno u organizovanom naporu u ekipnom pokušaju i podseća na kolektivna građenja katedrala u Šartru, Milanu, kao i Svete Kapele. Edgar Marin, navodeči isti primer pravi razliku između tih dveju vrsta kolektivnog stvaralaštva; „Nove umetnosti industrijske kulture, u jednom smislu obnavljaju stari kolektivizam umetničkog rada, onaj iz koga su nastale anonimne epopeje, zatim katedrale, kao i kolektivizam slikarskih ateljeja sve do Rafaela i Rembranta. Za razliku od starog kolektivizma, novi, prvi put u istoriji, dovodi do jedinstvene estetske kreacije pod uticajem industrijske podele rada, kao što je nekada u vreme manufakture došlo do pojave artizanatske podele rada.”'° Pojam podele industrijskog rada zaslužuje da se na njemu zadrži. Zaista, Morin govori o jednoj industriji kulture, čak i o jednoj industrijalizovanoj kulturi, koju definiše kao datost tehničke civilizacije koja se razvija u kapitalizmu, koju država kontroliše i koja je organizovana kao neki industrijsko-kulturnr sistem pri različitim preduzećima. „Treba poći od infrastruktura; štampa, radio, televizija i kinematografija su ultralake industrije. Lake po alatu kojim se • proizvode, one su ultralake prema robi koju proizvode: ona se : s održava na listu papira, na kinematografskoj traci, leti po talasima, a u momentu konzumacije po prirodi je psihička. Ali i ta ultralaka industrija organizovana je po modelu tehnički i ekonomski kondenzovane industrije(...) Kulturna produkcija

8 Gerhart D.Wiebe, Culture d’ćlite et communications de mass , „Communications ,! '2 Seuil, 1964. n° 3.

9 Morris Janovvits - Robert Schulze, op.cit.

10 Edgar Morin , L’industrie culturelle, „Communications”, Seuil, 1961, n° 11

126