РТВ Теорија и пракса

organizacijska sposobnost svijesti i entropija prevladava negentropiju. Sredstva masovnog komuniciranja, ako se stvaralački ne kontroliraju i reguliraju prema mjeri čovjeka, postaju demoni koji destruiraju čovjekovu svijest. Suvremeni sociolozi su s tim u vezi približno izračunali da bi čovjek trebao živjeti oko 700 godina da bi mogao usvojiti sve vrijednosti koje je čovječanstvo do sada stvorilo. Što u toj situaciji ostaje čovjeku? Jedini je izlaz informacijska revolucija, tj. strogo znanstvena selekcija informacija. Na jednoj strani treba odbaciti sve redundantne informacije kao i ono što u stvari nije informacija, a istinske informacije kao novosti klasificirati i pohraniti u kompjutersku memoriju kako bi se do njih lako i brzo došlo u svakom trenutku. Što se pak tiče masovnih izraza (novina, radija i televizije), njih treba programirati sa stajališta cijelog čovjekovog životnog ciklusa od 24 sata dnevno. To znači da je selekcija, komprimiranje, kondenziranje i tu potrebno, a ne neracionalno širenje koje na kraju dovodi do prekida komunikacije ili do neurotskog ponašanja recipijenata. Preobilno i nekontrolirano čitanje svega što je tiskano vodi pojavi homo lectora, čovjeka čitača. Najviše što on može postati, to je stanovit stupanj eruditivnosti, ali preobilje nebitnih informacija smanjuje i übija u njemu stvaralačke izražajne sposobnosti. Do iste konstatacije došla je i suvremena medicina koja gojaznost tumači uglavnom kao gubljenje ravnoteže između asimilacije i disimilacije. Naime, preko mjere unesena hrana transformira se u naslage sala koje otežavaju rad organizma i vode njegovoj destrukciji. Preobilje unesenih informacija na psihičkom planu dovodi do frustriranosti, a u još višem stupnju disharmonije s granicama i mogućnostima optimalnog psihičkog funkcioniranja i do neurotskih poremećaja ponašanja. Sve ove činjenice ukazuju na nužnost reguliranja čovjekovog inputa. Radio i televizija s tim u vezi trebaju proučiti koja je mjera u posredovanju informacija optimalna i, što je još važnije, vršiti veću kompresiju i selekciju u primanju i posredovanju informacija. Vrednovanje priloga na kvalifikovaniji način jedan je od bitnih momenata u cijelom tom procesu, јег ono ne pušta u komunikacijski kanal informacije s malom informativnom vrijednošću. KOMUNIKACIJSKO VREDNOVANJE Za razliku od informacijskog vrednovanja koje se uglavnom

91