РТВ Теорија и пракса

Prepomčujemo; 31. U širenju komunikacijskih sistema treba dati prednost nekomercijalnim oblicima masovnih komunikacija. Podsticanje takvih vidova komunikacija trebalo bi da bude uklopljeno u tradicije, kulturu, razvojne ciljeve i društveno-politički sistem svake zemlje. Kao i na području prosvete, javna sredstva mogla bi da se koriste u te svrhe. 32. Priznajuči potrebu medija da ostvaruju prihode, treba razmotriti puteve i načine smanjivanja negativnih posledica uticaja koji tržište i komercijalna orijentacija imaju na organizaciju i sadržaj nacionalnog i međunarodnog komunikacijskog protoka. 2 33. Treba razmotriti menjanje postoječih modela fmansiranja komercijainih masovnih medija. S tim u vezi, mogli bi se napraviti prikazi načina na koji bi relativne uloge obima reklamiranja i politike cena, zatim dobrovoljnih priloga, subvencija, poreza i drugih vidova fmansijske podrške, mogle biti promenjene da bi se pojačala društvena funkcija masovnih medija i poboljšale njihove usluge zajednici. Pristup tehničkim injormacijama Protok tehničkih informacija u jednoj zemlji i preko njenih granica, značajan je resurs razvoja. Pristup takvim informacijama koje su zemljama potrebne za tehničko odlučivanje na svim nivoima, presudan je koliko i pristup izvorima vesti. Takva vrsta informacija uopšte uzev nije lako dostupna i najčešče je koncentrisana u krupnim. tehno-strukturama. Razvijene zemlje ne pružaju odgovarajuće informacije ovog tipa zemljama u razvoju. Preporučujemo: 34. Trebalo bi da zemlje u razvoju poklone posebnu pažnju: a) povezivanju prosvetne, naučne i komunikacijske politike, jer je njihova praktična primena često isprepletana;

3 Komentar E. Abela: „Komisiji nikada nisu bili pruženi dokazi podrške ideje da tržišni i komercijalni motivi nužno vrše negativan uticaj na protok komunikacija. Naprotiv, Koraisija je u ovom izveštaju uvek hvalila hrabra istraživanja novinarstva koja mogu podržati samo nezavisni mediji čiji opstanak zavisi od njihove prihvatljivosti na tržištu, više nego od naklonosti političkih lidera. Komisija je takođe svesna da mehanizmi tržišta danas igraju sve veću ulogu, ćak i u takozvanim planskim privredama.”

129