РТВ Теорија и пракса

Borisav Džuverović

TELEVIZIJA KAO DRUŠTVENI ČINILAC

TELEVIZIJA - MEDIJ BEZ GRANICA Od svih masovnih medija televi?ija je najpresudnije uticala na transformaciju opšteg društvenog komuniciranja. Ona d&nas ima neka /ajednička svojstva sa radiom (?vučno, difu, no i elektronsko obracanje), sa štampom (verbalnu, informacijsku usmjerenost, mo/aičku strukturu), a osobito sa filmom. Međutim, to i jeste ra?log njene svojstvenosti; опа je kao svi, ali ?a sebe jedinstven sociološki fenomen. Sem toga, stvorila je novi odnos masovnog auditorija spram medija, ali i novi način odnošenja auditorija spram samog sebe. Frapantna ekspamija televirijskog medija u najčvršćoj je ve;i sa društveno-kulturnom konstelacijom. Televh ija je svojevrsni proi?vod, ali sada več i značajan faktor potrošačkog društva. Nova kultura je u stvari mozaička kultura (masa Ijudi prima masu elemenata): ona je sastavljena od bezbroj fragmenata što ih masovni mediji nude, i tako se suprotstavlja koherentnoj kulturi /asnovanoj па klasičnom obrazovanju i vaspitanju, jer sada su masovni mediji obra/ovno-vaspitni faktori. Njeni zakoni nijesu više logički, vec prije svega statistički. Televizija danas zato postaje neka vrsta slavine /а kulturu, koju pojedinac otvara i čiji sadržaj kon/umira po svojoj volji, jer u svako vrijeme, na svakom mjestu, /а sve, u? umjerenu cijenu, svaki važan događaj može biti uskladišten u sefove, a kasnije i/vađen te pušten u eksploataciju. Televi/ija je u; film jedini medij koji je omogm io da se nešto snimi u jeđnom vremenu a potom emituje i/van svog prostora i vremena. Zahvaljujud toj osobenosti isti materijal može poslužiti /а obratne svrhe od svoje prvobitne namjene, Danas se, na primjer, filmovi koje je Hitler upotrebljavao kao nacistički propagandni materijal obilno koriste /apravo u antinacističke svrhe. Pridodati su im samo drugi komentari. U tome je veličina, ali i opasnost audiovi/uelnog medija.

36

TELEVIZIJA