РТВ Теорија и пракса

uma ujedno je i zamajac čije se dejstvo teško može predvideti, ukoliko mu se ne ispreči otpor prema destrukciji. U našem slučaju taj otpor je ugušen odlukom junaka da se destrukcija iskusi. SIMBOLIČKI - INFORMATTVNO Simbolički, XV drama Ćilim i sa stanovišta njenih simboličko-metaforičkih vrednosti dorasta nivo na kome se afirmišu vrednosti TV prezentacije. Čilint je ovde spolja gledano oznaka za polugu kojom se amortizuje smrtni skok čoveka koga sredina lišava prava da se samoubije: čovek, dakle, na sve drugo ima pravo osim na smrt Po drugom osnovu dubljem, Čilim je alegorijska zamena za sva ona zbivanja koja su se inače spontano plela pred nama. )er, kad se završi i poslednia scena, Čilim će svoiom fakturom asocirati u nastupu svesti sva ona zbivanja od kojih je satkano tkivo događaja koji je potresao kasabu; jer, baš kao što se na izrezbarenoj fakturi ćilima međusobno pojačavaju tokovi šara, tako se i događaj gradi ukrštanjem sekvenci od kojih će se tkanjem zbilje satkati i sve niti Ijudskih sudbina, pa i sudbina junaka drame. Ceo socijalni milje će se, sa svim svojim dubljim i površinskim naznakama, prosto izukrštati šarom kakav pojedinac upleten u ceo taj sitno satkan lavirint interesa i strasti ne može da sagleda iz neposredno-iskustvene ravni. U tom smislu TV drama Čilim, s jedne strane, predstavlja estetički ekspresivnu formu globalnog doživljavanja zbivanja, a s druge, ona je i sama po sebi medij informativnosti, jer se njenim posredstvom kasaba razotkriva u svom biću - sintetički tj. socijalno i dinamički kao kompleksno tkivo svakodnevne stvarnosti. Tu njenu informativnost potenciraju: prvo, nesvakidašnji događaj - skok sa mosta, bolje reći „skok sa zadrškom” čime je obezbeđena temporalna podloga informativnosti samog događaja, jer dok to scensko vreme traje u intervalu „skoka sa zadrškom ', traje istovremeno i proces utkivanja najrazličitije inspirisanih sekvenci u to tkivo i strukturu celokupnog zbivanja. Naravno, za nas su informativno najznačajnije tako utkane sekvence preko kojih se razotkriva moralno-vrednosna dinamika opredeljivanja sredine prema čoveku i njegovoj zloj sudbini, odluci da sebe čoveka liši života, te osnovne egzistencijalne podloge svega što je Ijudsko; drugo, nedostatak scenski jasno izložene motivacije za samoubistvom potencira nivo radoznalosti i potrebe da se razlog po svaku cenu dozna; i tako raste dramska tenzija која postepeno ali sigurno plavi dušu subjekata toga zbivanja

112