РТВ Теорија и пракса

ovoj oblasti prisetiće se relativnog neuspeha mašine za učenje (i programirane nastave) od pre nekoliko decenija. Bilo kako bilo, mikroordinator impresionira svojom moči, prilagodljivošču i niskom cenom. Što se tiče leve kolone slike 4. izgleda da ona ne pruža posebne poruke obrazovanju. Naglasimo da u Velikoj Britaniji stručnjaci obrazovne televizije već desetak godina koriste prenošenje komandi putem kompjutera do uređaja, i to naročito u emisijama iz nauke i matematike. Posmatrajuči distribuciju obrazovnih programa putem televizije i buduće odnose sa drugim sredstvima masovnih komunikacija kao što su videoteks, teletekst, i video-ploča uočavamo delikatnost problema pa ćemo mu posvetiti sledeče poglavlje. DISTRIBUCIJA OBRAZOVNIH PROGRAMA POMOĆU „NOVIH” TEHNIKA Pokazali smo kako je u Vehkoj Britaniji obrazovrii sistem prihvatio radio-difuziju i kako su pedagozi znali da iskoriste novu tehniku čim se pokazala korisna za nastavne svrhe. Kakva je evolucija poželjna? Trebalo bi da zavisi od niza zajedničkih faktora kao što su cena, udobnost, efikasnost, prilagodljivost, itd; ipak, u životu, radičemo najverovatnije pod uticajem činilaca koji nemaju ništa zajedničko sa obrazovnim faktorima, a to su: oportunizam, konkurencija TV mreža, stavovi publike u odnosu na obrazovanje. Britanski radio i televizija učestvuju u raznim ogledima i studijama koje mogu da imaju značajne posledice na buduće emitovanje. U nekim slučajevima na eksperimente ih nagone neposredne prilike, u drugim razlozi za eksperimente mnogo su širi. U drugu kategoriju stavio bih teletekst, sve što se prenosi putem teleteksta i mikroordinatore. U prvoj bi bila istraživanja o širenju programa putem kaseta i o noćnom emitovanju automatski snimljenih emisija. U ovom momentu nikako ne bismo mogli da naslutimo kakav če biti ishod svih ovih napora. To će se videti tek kroz dve-tri godine. Sada je, međutim, važno, da pokušamo da shvatimo zbog čega više nije moguće, ni preporučljivo, nastavljanje emitovanja obrazovnih radio i TV programa publici (deci i odraslima) putem hercijevih talasa. Tačno je da savremene

150