РТВ Теорија и пракса

potreba i prioriteta potreba, ukazao na očite disproporcije. Programski, financijski, radni i kadrovsid planovi radija i televizije još se uvijek dobrim dijelom zasnivaju na prethodnoj realizaciji. Zatečeno stanje često je važnije od neophodnih analiza, pa je u mnogom status quo polazište za buduće odrednice bez bitnih programskih zahvata i novih orijentacija. Takve analize stavile bi selo i poljoprivredu u prvi red prioritetnih zadataka, u prvi programski pian. Prioritetni zadaci radija i televizije su u oblasti obrazovanja, u oblasti obrazovanja prioritetni su u proizvodnom obrazovanju, u proizvodnom obrazovanju prioritetan je zadatak obrazovanje poljoprivrednika. Radio i televizija zapostavljaju ove istine. Poljoprivreda zaostaje u primjeni moderne tehnologije, mehanizacije i kemizacije; poljoprivrednik izrazito zaostaje u znanjima o obradi zemlje, podizanju stočarstva, racionalnom gospodarenju u proizvodnji i potrošnji za proizvodnju, racionalnom gospodarenju u potrošnji za domačinstvo. Prv’o je zaostejanje objektivne naravi i relativno manje nego drugo koje je subjektivno i neshvatljivo zanemareno. Istina se može reči i ovako: nepismen je svaki sedmi (1971) Jugosloven i taj živi najčešče na selu; Zakonu o obaveznom školovanju nije udovoljilo cca 80% odraslih Jugoslovena (1971); nepismenih je 1948. bilo cca 3 milijuna, dvadeseti tri godine kasnije (1971) cca 2,5 milijuna, a broj traktora samo u dva desetljeća uvećan je 55 puta. Ne postoji potpunost organizacije za naobrazbu poljoprivrednika, školstvo ne raspolaže materijalnim, organizacijskim i kadrovskim mogučnostima da u dogledno vrijeme nešto bitnije pridonese. Institucije masovne kulture: novine, radio, televizija i drugi učesnici u masovnom komuniciranju ne pridonose koliko bi morali umanjenju ovih poraznih slabosti našega društva. Domet je radija i televizije skoro potpun. Njihova dnevna prisutnost neizbježiva je u životu svakoga čovjeka. Kao što je tehnološka revolucija prošloga stoljeća u industriji postavila dvojnu krilaticu: mašina prokletstvo i mašina spasenje, tako je i u suvremenosti nastala dvojnost o svrsi, suštini i sudbini masovnih komunikacija. Međunarodna komisija za proučavanje problema komunikacija (1980) naglašava: „Komunikacije više ne treba smatrati uzgrednom službom i njihov razvoj prepustiti slučaju... Jedan od osnovnih principa politike trebao bi biti da se osnovno

64