РТВ Теорија и пракса

prilika, a s druge strane složenost sastava poljoprivrednog gospodarstva. Na primer, jedno poljoprivredno gospodarstvo može biti samo stočarsko, a može biti stočarsko-ratarsko-vinogradarsko-voćarsko. Svako poljoprivredno poduzeće ima u svom okviru posebne struke. Te struke, svaka za sebe, imaju svoje specifične ekonomske probleme. Ali takve specifične probleme nemaju samo pojedine struke kao ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, vočarstvo, povrtarstvo, nego i pojedine kulture i vrste. Npr. problemi pšenice, kukuruza, svinja, grožđa, voća, kućne radinosti, industrijske kulture, goveda, ovaca, mlijeka i sl, posebni su problemi gusaka, pataka ili kokoši u peradarstvu, ili čak pojedinih vrsta kokoši.” 4 Qve specifičnosti poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednog obrazovanja ogledaju se i u profilima odgoja i usmjerenog obrazovanja za zanimanja u djelatnostima poljoprivrede. U SR Hrvatskoj predložena su četiri osnovna profila: biljni, stočarski, poljoprivredna tehnika i poljoprivredno-ekonomski. ~Na biljnoj osnovi izrađeno je 7 profila; ratar, vocar, vinogradar, povrćar, povrćar-cvjećar, hortikultunst-pejsazer i ratar-stočar... Na stočarskoj osnovi čak 10 profila: govedar, svinjogojac, ovčar, peradar, ribogojac, bolničar, stočar, govedar-proizvođač krmnog bilja, stručni radnik u veterinarstvu i marikulturist.. Na osnovi poljoprivredne tehnike 5 profila: ratar-mehanizator, poljoprivredni strojar, poljoprivredni mehaničar, mehanizator dorađe i električar u poljoprivredi... Na poljoprivredno-ekonomskoj osnovi 3 profila: asalitičar u poljoprivredi, skladištar i prodavač u poljoprhgedi...” 5 Svi ovi profili se u usmjerenoj nastavi i stjecanju zvanja sužavaju na 11, ali se jednako tako mogu i razložiti na brojna druga zanimanja, odnosno uže specijalizacije. Načela koja su iznijeta, sadržaji i obrazovne strukture, zanimanja, zvanja i specijalnosti zahtijevaju primjenu mul'dmedijskog postupka podučavanja. Na tome treba poraditi u vertikalnom pravcu od najpozvanijih u republikama i Federaciji do široke baze seoskih zajednica. U tome se poslu nalaze usporedne mogućnosti i obaveze sveučilišnih, srednjoškolskih i institucija osnovnog obrazovanja, novina, radija i televizije, osobito lokalnih novina i lokalnog radija,

* Mijo Mirkorvić, Izgradnja socijalistićke ekonomije u fugoslaviji, Zagreb, Informator, 1979, str. 177.

5 Dr Božo Sabljić, „Stvaranje cjeiovite vertikale odgoja i nsmjerenog obrazovanja za zanimanja u đjelatnostima poijoprivrede, Sigtem odgoja i usmjerenog obrazovanja omiadine za poijoprivredne kooperante”, Zagreb, 1978, str. 19 i sl.