РТВ Теорија и пракса

... g.Brandima, geologa, novinara, profesionalnog šetača kroz Beograd (vidi nedeljnu „Politiku”)”. Saradnici ove prve, osnivačke redakcije Humorističkih novina.- bili su več poznati i prihvačeni humoristi toga vremena na čelu sa 66-godišrijim Branislavom Nušičem. Ali kad je reč o aktuelnom i angažovanom humoru i satiri dužni smo da se s poštovanjem zadržimo pred imenom Brane Cvetkovića koji zauzima „izuzetno i najznačajnije mesto u razvitku srpskog humorističko-satiričnog pozorišta” (B.Stojkovič, Istorija stpskog pozorišta, str. 510). Njegova duhovitost, radni potencijal, entuzijazam, talenat, iskustvo, ugled i popularnost morali su biti dragoceni i za uspešno pokretanje prve aktuelne humorističko-satirične emisije Radio-Beograda. Iz rodnog Kraijeva Brana Cvetkovič je mlad došao u Beograd, učio realku i kao državni pitomac u Minhenu studirao slikarstvo, scenografiju i glumu. Po povratku je scenograf u Narodnom pozorištu, pa putujuči glumac, da bi najzad, burno i neopozivo, čitav svoj dalji životni put označio otvaranjem humorističko-satiričnog pozorišta „Orfeum” (u sali hotela „Bulevar” otprilike gđe je danas bioskop „Balkan”), u kojem je bio pisac svih tekstova, prvi glumac, pevač melodija koje je sam komponovao (naš prvi „kantautor), scenograf, često i klavirista, reditelj i vaspitač mlađih glumaca. Brana Cvetković je još od početka veka osnivao humorističke listove („Satir”, 1902) i uređivao ih („Đavo”, „Cerekalo”, „Vic”), a humorističkim i tekstovima za decu sarađivao u nizu beogradskih listova (najčešće u „Politici”, kao poznati Čika Brana i „Ošišanom ježu”, kao autor mnogih izvrsnih epigrama). Svestrano obdaren, jedan od največih i najraznovrsnijih talenata koji su se kod nas pojaviii, neumoran u radu i prepun novih ideja, Brana Cvetkovič je u pravom smislu reči bio kako bismo danas rekli, shomman prvog reda. A takav jedan duh bio je, izgleda, neophodan valjanom utemeljenju Humorističkih novina na Radio-Beogradu, kao god što se upravo njegovim radom, i čvrstom vezom između njegovog „Orfeuma” i faeogradske radio-stanice, mogu bolje protumačiti ne samo brzi uspeh i ogromna populamost te radijske humorističko-satirične emisije

115