РТВ Теорија и пракса

vlasništva odnosno plača se proizvod. Ovaj primer dokazuje i već utvrđenu činjenicu da dominantna tehnologija jedne kulture određuje i njen karakter. Imajmo u vidu da je „tehnologija” mrtva već petnaest godina. Ipak, zamislimo da je tehnologija još uvek živa i zdrava i da se nekontrolisano razvija u opasnu mogućnost Odmah treba da utvrdimo njeno poreklo, treba da znamo odakle i zašto je tako zdrava. Pogledom u prošlost odmah vidimo da su se još zemljoradnička društva razvijala zahvaljujuči probojima u oblasti poljoprivredne tehnologije. Iz zemljoradnje je ponikla i trgovina koja je stvorila velike pomorsko-istraživačke države. Vrhunski domet tih država bilo je iskrcavanje protestanata na novootkriveni američki kontinent. Industrijska revolucija omogućila je novom kontinentu Americi snažnu „eksploziju”, i to još u XIX veku. Kroz organizaciju bazične mašinogradnje i energetike (železnica, ugalj, čelik), stvorila je ogromne patrijarhalne akumulacije kapitala koje su dale snažan pečat celokupnom društvenom ustrojstvu novog kontinenta, pečat koji se i danas oseća. Bazična energetika i mašinogradnja stvorili su masovnu proizvodnju i automobil koji je na američko društvo kao i na ostali svet, utisnuo značajnije posledice od celokupnog fonda čiste filozofije, metafizike i pratećih disciplina. Disciplina naročito populamih među medijskim analfabetama. Iskustvo i dinamika koje je proizvodnja automobila donela sobom, Ameriku su proveli kroz drugi svetski rat. Iskustvo te proizvodnje nije bilo ništa drugo do savršeno orkestriranje robne proizvodne linije. Kompjuterska tehnologija, sledeći razvojni stepen Zapada, pojavila se skoro kao nusproizvod drugog svetskog rata, a razvili su je Norbert Vajner i Džon fon Njuman, radeći na novim oblicima naoružanja. Komercijalni efekat ovog naučnog toka kulminirao je u prvom „pravom” kompjuteru, 1948. godine. U to doba, mrežno-difuzna televizija bila je samo nekoliko godina stara. I eto, u času, pregleda porekla tehnologije, od postanka pa do danas. Ali, ima još. Interesantno je primetiti da nijedna, od danas dominantnih tehnologija u svetu, nije uopšte postojala

222