РТВ Теорија и пракса

nastoji da pokaže komunikacionu funkciju te igre, jer se jedino u pozorištu, od svih umjetnosti, pojavljuje komunikacija na licu mjesta, ne može se glumiti niti odigravati, a da recipijent bude izvan, da ne bude na neki način sudionik pozorišta, a to znači da je komunikaciona veza, posredna ili neposredna, neizbježna, Nakon poglavlja „Osnove umetnosti”, gdje su studije „Poreklo umetnosti u mitu i ritualu”, „Počeci mišljenja o umetnosti”, „Postanak pozorišta”, koje su teorijski i naučno korektno izvedene, autor če preći na rasprave o komunikaciji, što nas se više dotiče, s obzirom na tematiku i zanimanje ovog Časopisa. U odjeljku „Osnove komunikacije” podsjetiče nas da „па početku bijaše riječ” i da je čovjekova potreba za komuniciranjem jedna od iskonskih ijudskih potreba, jer ako umetnost postoji od kada postoji i čovek, komunikacija postoji od kada postoji živi svet na zemlji. Međutim, mada je prastara pojava, komunikacija je relativno nov pojam i jedna od „velikih reči” upravo ovog našeg dvadesetog veka. Čoveku je trebalo dugo vremena da nauči univerzalnu prisutnost ove pojave i da je naučno sistematizuje, a razlog tome verovatno treba tražiti u njenom difuznom načinu postojanja, u njenoj rasutosti u realnosti. Sve klasične nauke imaju građu kojom se bave okupljene na jednom mestu; botanika se bavi biijkama, zoologija životinjama, astronomija zvezdama, geologija stenama, ali komunikacija je implicitno prisutna u svakoj vrsti građe, čak, u uslovno i relativnom obliku, i u zvezdama i stenama” (str, 39). Kulenovič če načiniti analizu komunikacionih procesa koji se javljaju u rasponu od životinjskog do ijudskog komuniciranja, kao i pregled savremenih 1 ingvističkih kretanja u vezi sa samom situiranošču jezika danas u svijetu, od Sosira do Vorfa. Na kraju ovog eseja autor če zaključiti da je danas u svijetu nastupilo razočarenje u jezik, jer jezik danas nije više u stanju da pruži odgovore na postavljena čovjekova pitanja i zato kao moguću naznaku buduće ijudske komunikacije Kuienovič će ponuditi umjetnost kao univcrzalni ijudski jezik. U trečem dijelu knjige pod nazivom „Nauke o komunikaciji” autor će dati tri studije: „Teorija

281