РТВ Теорија и пракса

Č.V.; Znači, sve što govoiite. odnosi se uglavnom na Prvi program. D.M.; U največoj meri. Č.V.: Druže Markoviću, putujete, govorite. polemišete, često sa novinarima drugujete, i otvoreno govorite. Sada ste na čelu Komisije Predsedništtia Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije za informativno-propagandnu delatnost. D.M.: Ja sam 17 godina u tom periodu kad sam bio direktor Radija i jedno vreme pre toga, a i dugo poslc toga, bio u Agitpropu, Ideološkoj komisiji CK Srbije, jedno vreme vodio Ideološku komisiju (dugo Prema tome, dobar deo živcda radio sam na tim pitanjima. Č.V.; I sad, povodom 40 godina Radio-Beograda u novoj Jugoslaviji, ipak nešto kažite o radu novinara i glasila. Ali, i ono što možda uopšte niste rekli o njima ili niste do kraja rekli u ovom trenutku? D.M.: Nema ništa što nisam do kraja rekao i što nije 0 rekao CK Saveza komunista Jugoslavije na svojoj petoj ili šestoj sednici, pri čemu mislim da u poslednje vreme ima dosta ozbiljnih kretanja napred u smisfu prevazilaženja prilično nezadovoljavajučih stanja u ’ ponekim glasilima, a došlp je do veče Aktiviza,cije organizacija Saveza komunista, došlo je do večeg angažovanja izdavačkih i programskih saveta, više se oseča rad kolegijuma, kolegijalnih tela, ima više 1 društvene odgovornosti za ozbiljan posao koji se radi, manje trčanja za golom senzacijom, manje aferaštva, više ima produbljenog pračenja složenih društvenih procesa u kojima živimo. Razume se, kad kažem manje, to znači svega toga još uvek ima. A i niko, verovatno, nema iluzija da se to može u jednom danu prevaziči, jer i razlozi za to su malo dublji, od stručnih kvaliteta kadrova koji rade u pojedinim institucijama, od poznavanja, specija!izacije koje uglavnom nema, u večini, u velikom broju institucija, od još neprevaziđenih shvatanja o nekoj od društva odvojenoj posebnoj ulozi štampe, radija i televizije. Oni imaju veliku ulogu, zaista, ogroman uticaj vrše, ali samo u sklopu čitavog sistema, u sklopu opšteg kolektivnog napora svih subjektivnih

107