РТВ Теорија и пракса

istraživanja su izvršena u periodu od jula do decembra 1984. godine u Velikoj Britaniji, kada je ispitivano 19 385 lica. Neki od rezultata tih istraživanja su: a) u Velikoj Britaniji televizijske prijemnike sa teletekst dekoderima ima 2,5 miliona domaćinstava (12%); b) prosečno domaćinstvo ima 3,1 člana; c) 40% domaćinstava ima decu mlađu od 15 godina (u celoj populaciji je takvih domaćinstava 34%); d) životni standard ovih porodica je natprosečan (79% ih ima lični automobil, dok je u ukupnoj populaciji to učešće 67%); e) od 1,81 miliona odraslih osoba, 32% (581 000) gleda manje od 5 minuta dnevno emisije teleteksta, od 5 do 10 minuta gleda 35% (626 000 lica), od 11 do 15 minuta 12% (224 000 lica), od 16 do 20 minuta 6% (105 000 lica) od 21 do 30 minuta 7% (129 000 lica), 30 —45 minuta 1% (22 000 lica), 46 —59 minuta 1% (22 000) I—21 —2 časa 3% (57 000 lica) i više od 2 časa dnevno 1% (25 000 lica). Interesantni su odgovori gledalaca na pitanje koje grupe informacija najčešće prate. Na prvom mestu su vesti (45%), zatim slede pregledi dnevnog TV rasporeda emisija (44%), za 43% ispitanih najvažnije su sportske novosti, a za 26% gledalaca vremenske prognoze. Do sličnih rezultata je došla grupa istraživača koja se bavila ispitivanjem uticaja teleteksta u drugim evropskim zemljama (SR Nemačkoj, Norveškoj, Italiji, Austriji i Švajcarskoj). Za nas su naročito'korisni rezultati dobijeni u Italiji, gde su, slično kao i mi u Sloveniji, počeli sa eksperimentalnim emitovanjem teleteksta u 1984. godini. Ispitivani gledaoci su odgovarali da ih najviše interesuju dnevne vesti, vremenska prognoza, zatim avionski i žeieznički red vožnje. Kod razmatranja grupa informacija za koje su se gledaoci više opredelili, potrebno je skrenuti pažnju na znatnu

60