РТВ Теорија и пракса

masovni govornik, to bi značilo da je nešto defmitivno istrulilo u mom mozgu, da sam postao takav licemer i čovek pemazan svim mastima, da čim me dotakneš ja govorim najpopularniju stvar. Prema tome. neuspeh vreba čim zineš pred kamerom. A. Š.: Ipak si uspeo da se održiš. Kada si počeo da radiš za televiziju ? R. P.: Došao sam istovremeno kada i Veroslava Tadić. Nagovaram je, a i Dževada Sabljakovića, da iduće 'godine proslavimo jubilamu dvadesetogodišnjicu našeg trojnog boravka na televiziji. Ne znam da li će se to dopasti Ijudima koji predstavljaju Televiziju, ali znate kako je - postoji jedna generacijska solidarnost među Ijudima. A. Š.: Postoji solidarnost na Televiziji? Nisam baš sasvim übeđena u to. R. P.: Solidarnost na Televiziji? Pa to je kao kada bismo se upitali - da li postoji solidarnost na trgovima velikih gradova? Televizija je, po mojoj teoriji o genezi televizije, „trivijalrio mesto”. Trivijum je mesto gde se sreću tri druma, na mestu gde se sreću dva druma nema velike pijace ni mnogo naroda, ali kada ima tri druma, trivijum, onda ima mnogo različitog naroda i televizija kao trivijum, mesto susreta Ijudi sa najrazličitijih strana, ima veoma malu dozu solidarnosti, kao što je na malim trgovima, ali ako ti padneš, recimo, na jednom velikom trgu, i uganeš nogu, ipak će se naći jedan od tih silnih ijudi da ti solidarno pomogne. A. Š.; Kad kažeš - na trgu -ja vidim masu sveta koja stoji i sluša jednog govornika, ali masa međusobno пета nikakve veze. Svi su samo na istom mestu, istovremeno, ali svako ima neki svoj aspekt, svoj odnos ргета velikont govorniku. ргета trgu i mislim da si u stvari, napravio dobro poređenje. ali nisam sigurna da И si baš to hteo da kažeš: trg - televizija. R. P.: Jeste televizija kao trg, jer se obraćate nepoznatim Ijudima. Mi kada razgovaramo o „našoj ulici” simbolizujemo IjudeToje znamo i svakodnevno srećemo, a kada kažemo ~naš trg” - to je već susret sa Ijudima iz raznih ulica, znači minimum poznatih. Dakle, televizija je govor nepoznatome.

160