РТВ Теорија и пракса

Encensberger masovnu kulturu poima kao značajan dio savremene društvene industrije svijesti, te nabraja četiri usiova njenog postojanja: 1. prosvječenost u najširem smislu, koja se ponajprije vezuje za ukidanje monopola teokratije; 2. „Politička pretpostavka industrije svesti jeste proglašavanje (ne i ostvarenje) Ijudskih prava, pogotovu slobode i jednakosti... Tek zahvaljujući fikciji da svaki čovek ima pravo da raspolaže opštom i sopstvenom sudbinom, svest koju i svaki pojedinac i društvo imaju o sebi postaje politička stvar, a njena indukcija putem industrije - uslov za svaku buduću vlast” 3 ; 3. porast dohotka u onoj mjeri u kojoj on više ne predstavlja samo obezbjeđivanje uslova za goli život, kao i viši stupanj obrazovanja većine Ijudi proistekao iz potrebe „odgovaranju” usavršenijim metodama proizvodnje; 4. tehničke pretpostavke indukovanja industrije svijesti - radio, film, televizija. Ukoliko ovo prethodno označimo uslovima nastajanja masovne kulture, predstoji da se pozabavimo karakteristikama te „proizvodnje kulture za mase”. Elementarne komponente masovne kulture su; afirmacija kulta sreće, „hepienda”, neobrazloženo vjerovanje u rješenje svih teškoća, bijeg od stvarnosti u fiktivan svijet, udaranje po instinktima, težnja ka pasivnoj identifikaciji, mitomanija i „zvjezdomanija”, itd. itd. Drugačije, masovna kultura je „ogromna mašinerija današnjice sa zamašnom proizvodnjom serijskih, hibridnih tvorevina. Tek

3 Hans Magnus Entfensberger, Nemačka, Nemačka, izmedu ostalog, BIGZ, Beograd, 1980, str. 11.

68