РТВ Теорија и пракса

Ortakova. P. Pinjon u Four ostvaruje mimezu „muzikalizovanog” razgovora četiri Ijudska glasa. Za treći vid nema primera u jugoslovenskoj muzici. Proširenje simulacije sinteze u okviru elektronike uključuje i ambijentalne zvukove. Mimeza zvukova okoline čisto elektronskim putem, ali bez olakšica resinteze koju nudi kompjuter, privlačan je cilj pre svega zato što je u takvom pristupu polazna tačka - raspoloživ materijal - znatno udaljena od krajnje tačke - izgradnje zvučnog izvora prema uzoru. Naravno, u takvim slučajevima veča sličnost sa uzorom preti da zastre očiglednost da nije možda posredi sam uzor. Duboki Do J. Kalčiča je zvučna slika pejzaža na domaku grada - savremena pastorala u kojoj zvukovi prirode uzmiču pred ekspanzijom mašinizacije i urbanizacije. Sve zvukove prirode, seoskog ambijenta i mašinizovane sredine, autor je želeo da prikaže čisto elektronskim sredstvima. Slično je sa Nokturnom L. Frajt. Mada elektroakustička muzika, koja je isključivo vezana za traku, otežava kontakt s publikom, između ostalog i usled nedostatka oslonca na vizuelno-teatarskom, to sigurno nije glavni razlog što pored nebukvalne sinteze odmah dolazi i do doslovne sinteze elektroakustičke i vokalno-instrumentalne muzike i do nastanka tako zvane sintetske ili mešane muzike, i što se od sedamdesetih godina pojavljuje elektronika uživo, koja izlazi iz studija i izvodi se na licu mesta, pred publikom. Sintetska dela se pojavljuju u jugoslovenskoj muzici negde šezdesetih (Trije dnevi Anne Frank za dva recitatora i traku D. Božića) s tim što je traka kao komponenta najčešče na razumljivo niskom tehnološkom nivou koji se svodi na nešto montaže i skromnu transformaciju snimljenih instrumentalnih ređe ambijentalnih zvukova. Ta konstatacija važi za ostvarenja sve do posle sedamdesetih, uz izuzeče nekih traka realizovanih do sedamdesetih godina u stranim studijima: Dve Bašove haiku (za glas flautu, violinu, klavir i traku). R. Maksimoviča, Mikrosimfonija (za orkestar i traku) D. Obradoviča, Cosmophonie (za klavir i traku) J. Matičića, i posle sedamdesetih Kuda s pticom na dlanu? I. Stefanović, Na višem

151