РТВ Теорија и пракса

које su podneli prof. Lari Šort sa Centralnog državnog univerziteta u Konektikatu i Robert Mekfi sa Univerziteta u Viskonsinu. Prvi je tragajuči za odgovorom na pitanje: da li je moguče razviti kompleksan model upravljačkog ponašanja kojim bi se mogle objasniti razlike u produktivnosti zaposlenih, došao do zaključka da postoje četiri različita tipa menadžerskog ponašanja. Kako je na osnovu istraživanja u američkoj osiguravajučoj industriji ustanovio da visoko produktivne radne jedinice mahom postoje u ustanovama gde se praktikuju dve od četiri strategije on zaključuje da upravljači moraju 1) identifikovati radnu jedinicu sa najproduktivnijom kulturom (the most productive work unite culture) i zatim 2) zahtevati rukovodioce koji če praktikovati strategiju koja pospešuje takvu kulturu. Robert Mekfi razvija sličnu ideju zalažuči se za kreiranje jakih dvostepenih komunikativnih veza u preduzeču. One se najbolje ostvaruju kroz „јаке menadžerske trijade” - kooperaciju upravljača ~a-b-c”‘ nivoa koje su prema njegovim nalazima podjednako potrebne i mogučne u okviru tradicionalnih hijerarhijskih kao i organizacija sa participativnim svojstvima. Primenljivost ovih istraživanja od izuzetnog je značaja za privredu koja ima realan problem nazvan high speed management. Ovaj teško prevodiv pojam (brzi menidžment) označava upravljački koncept koji se mora povinovati visokim tehnološkim zahtevima i činjenici da se životni ciklus proizvoda rapidno smanjuje. Dok je on još pre deceniju-dve bio dugačak, u slučaju frižidera, recimo, 30 godina, danas je, smatra se, sveden na dve. Kako objašnjava prof, Donald Kašmen sa Državnog univerziteta Njujorka u Albaniju za te dve godine desi se sve - od inicijalne ideje o proizvodu, preko prvih testiranja, masovne proizvodnje do zasičenosti tržišta njime ili pojave novog boljeg proizvoda iste namene. Kako u te dve godine ostvariti maksimalan profit, pitanje je koje se postavlja i pred stručnjake za komunikaciju, јег se mora izgraditi sistem brzog i efikasnog prenošenja

85