РТВ Теорија и пракса

televizija u Sjedinjenim Državama. Nijedan od 11 projekata za DBS koji su bili predloženi Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) 1983. nije ostvaren. U stvari većina projekata je u međuvremenu napuštena. Jedan od glavnih konkurenata COMSAT tvrdi da je u ovom poslu imao gubitak od 120 miliona dolara do sada i da je gubitak otpisan. U Evropi razvoj DBS počinje ranih sedamdesetih godina kada je Evropska kosmička agencija (European Space Agency - ESA) započela program H-SAT koji je kasnije postao L-SAT, a danas je poznat kao Olimpus. Originalan evropski projekt H-SAT prekinut je 1977. kada je Svetska administrativna radio-konferencija (World Administrative Radio Conference - WARC) usvojila plan za DBS sisteme u Evropi, po kome če se položaj geostacionarne orbite i frekvencije dodeljivati korisnicima na osnovu nacionalne pripadnosti. Francuska i Savezna Republika Nemačka iskoristile su ovu priliku, uglavnom iz političkih razioga, radi sopstvenog nacionalnog i industrijskog napretka, da napuste zajednički evropski program H-SAT i da se posvete bilateralnom poduhvatu da konstruišu, lansiraju i ponude tržištu dva jednaka DBS sistema: TDF (Francuska) i TV-SAT (SRN). Sa zakašnjenjem od 5 godina sateliti treba sada da budu lansirani u periodu 1987/88, dok ESA, u finansijskom i političkom smislu smanjen satelit Olimpus sa dva DBS transpondera, neče biti pušten u rad рге 1989, godine. Jedan od najstudioznije pripremanih poduhvata u oblasti DBS u Evropi bio je NORDSAT, zajednički pokušaj zemalja članica Nordijskog saveta (Nordic Council). Međutim, ideja je napuštena 1982. i sada cela Skandinavija koristi švedski satelit TELE-Х, o čemu se upravo vodi rasprava sa oprečnim mišljenjima. I na kraju, Telespacio, italijanska kosmička agenciia, radi na drugoj generaciji DBS sistema SARIT koji neče biti pušten u rad рге polovine 1990. godine. Pored ovih državnih projekata ima i drugih poduhvata kao što je namera luksemburškog Evropskog udruženja za satelite (Societe Europeenne des Satellites - SES) da lansira hibridni satelit Astra sa 16 kanala 1988, ili planovi Britanske kompanije za satelitsku difuziju

149