РТВ Теорија и пракса

koji utiču na političke i ekonomske uslove u kojima se DBS koristi CENA DBS SISTEMA U cenu postavljanja i održavanja DBS transrnisionog sistema ulaze tri glavna elernenta: prvo, troškovi za istraživanje i razvoj i izgradnja prototipa satelita: drugo. troškovi lansiranja. uključujući transport do lansirne lokacije, osiguranje i pozicionisanje satelita na položaj koji mu je određen u geostacionarnoj orbiti: treće, periodična izgradnja i lansiranje pratećih satelita kao i onih koji treba da zamene postoječi. Za razliku od mikrotalasnih ili kablovskih transmisionih sistema na zemlji, kod komunikacionih satelita u slučaju kvara čovek ne može da interveniše i zbog toga je neophodan najmanje jedan rezervni satelit u kosmosu da bi se osigurao neometan rad. Pošto je vek trajanja satelita na sadašnjem stupnju razvoja 7-10 godina, pored neophodnog rezervnog satelita potrebno je stalno praviti nove radi zamene, što zapravo stvara dugoročan ciklus novih i novih troškova. Deo sredstava uloženih za istraživanje i razvoj francuskog i nemačkog prototipa DBS ova dva partnera su zajedno obezbedili. Za razvoj i izgradnju nemačkog TV-SAT sistema ugovorena je fiksna cena od oko 1,5 milijarde nemačkih maraka (približno 725 miliona ekija), što je najvećim đelom finansirala Zajednica nemačke pošte (Deutsche Bundespost - DBP, 76%) i Savezno ministarstvo za istraživanje i tehnologiju (BMFT, 24%). Početni troškovi drugih prototipova DBS, npr. Olimpusa, kreću se u istom redu veličina. Izgradnja identičnih satelita svakako je znatno jeftinija. Kosmički segment DBS košta od 100 do 250 miliona ekija, ali konačna cena se razlikuje u zavisnosti od toga da li su uključeni troškovi lansiranja, osiguranja i pozicionisanja. Ukupna cena izgradnje i puštanja u rad francuskog TDF-2, na primer, prema

151