РТВ Теорија и пракса

zahvaljujuči spremnosti (i mogučnosti) da prihvati plačanje odloženo do puštanja u rad. Svi ovi primeri pokazuju da je DBS još uvek daleko od komercijalne vrednosti i sposobnosti da podnese konkurenciju na tržištu, več i ako je samo cena transmisije u pitanju. Upoređivanje cena konkurentnih satelitskih sistema, kao i često potcenjivanje činjenice da neprekidan ciklus rezervnih i novih satelita znatno smanjuje cenu na duži vremenski period, moglo bi čitavu zamisao DBS, bar kako sada stvari stoje, prerano okončati sa isključivo ekonomske tačke gledišta. Konačno, ipak, svaka satelitska transmisija može da postigne uštedu u troškovima negde između 1:4 i 1:15 u odnosu na zemaljsku transmisiju, pod uslovom da se postigne obuhvat teritorije blizu 100%, bilo putem kablovske mreže bilo putem zajedničkih i individualnih antena. Zbog toga cena transmisije putem DBS nije faktor koji treba analizovati zasebno nego u vezi sa kvalitetom i dosegom signala. Do sada je utrošeno mnogo novaca iz društvenih fondova za ideju DBS u mnogim evropskim zemljama. Što se tiče velikih sredstava angažovanih za tehnološke inovacije kao što je DBS, ukoliko su namenjena stvaranju nove i moderne infrastrukture za javne komunikacije, trošenje velike količine društvenih sredstava može se opravdati i smatrati dobrom investicijom. Ali, tada društvo treba da ima veliku korist od rezultata ovakvih ulaganja, Koncept DBS nosi u sebi tri elementa koji bi bili od koristi za širu društvenu zajednicu: prvo, DBS signai prodire i obuhvata područje 100%, što predstavlja ispunjenje ideje o univerzalnoj usluzi; drugo, zaustavljanje cena celokupnog transmisionog i prijemnog sistema, čija suština leži u transmisionom sistemu koji oslobađa gledaoce, što je moguče više, od preterano velikih troškova za prijemne uređaje, što se opet uklapa u ideju univerzalne usluge; i treće, potencijal široko prihvačenih transmisionih standarda MAC za elektronske komunikacije, koji verovatno vodi ka evropskoj televiziji visoke rezolucije koja bi sasvim dobro mogla da bude sledeči kvalitativni

155