РТВ Теорија и пракса

vrhuncu. A, ako mi ne pođe za rukorn da dobijern u prvih deset minuta ono što sam očekivao, mislim da pažnja počinje da mi se raslojava, da tražim čime bih tu situaciju mogao da popravim. Jedna od takvih emisija je bila ona o devijacijama u kulturi, koja se izrodila niušta zato što sam imao utisak da su Ijudi koje sam pozvao dosta lagodno učestvovali u razgovoru i nisu išli putem koji sam ja bio zamislio. Naravno, krivica je do mene, јег nisam mogao da poremetim nekolicini gard koji su zauzeli, vukuči svaki na svoju stranu, i da ih uputim prema matici tog sastanka. Bilo je to pitanje bolne, strašne nekulture koja caruje u ovom nesrećnom društvu. Tako se sve rasulo na neke sitne, parcijalne oaze interesovanja i to se nije nikako sklopilo. Jovan Ćirilov je govorio o grafitima kao da je to ključno pitanje, a ja sam ga pitao nešto sasvim drugo, on je bio rešio da ne presudi onima koji škrabaju po fasadi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, kao što sam ja bio odlučno za to, kao što sam uopšte za jednu vrstu kulturnih represija bez kojih nema civilizacije. Onog časa kad je on odbio da se uključi, tema se rasula. Sada dolazimo do pitanja koje eksponira moje postupke u razgovorima, Ja nisam spreman da pred javnošču prisiljavam svog sagovornika da govori ono što ja hoču, Ne pristajem da budem gost. Ja sam samo voditelj, što je nakaradna i netačna reč za u suštini jednog aktivnog svedoka događaja. Odbijam da intervenišem jer očekujem od sagovornika da pokaže svoje reakcije. Nekom vrstom čutanja mogu da elaboriram svoje izostavljeno mešanje. Istinski sam očekivao da Ćirilov održi tiradu o prostoti i primitivizmu. On je to odbio i ja sam ga tamo ostavio, jer odbijam da intervenišem na način na koji intervenišu novinari koji bi po svaku cenu želeli da dobiju odgovor, što je neka vrsta novinarstva kojim se ja ne bavim. To što pokušavam mogao bih da nazovem nekom vrstom trajnijeg svedočanstva o duhovnim prilikama. A. Š.: Da li Vam je cilj da govorite o onim temama koje su suštinske u našem vremenu? Jer, postoje i teme koje nisu efemerne, ali nisu ni suviše aktuelne? D. B.: To je pitanje dobro došlo da se objasni mogući preokret. Onog časa kada bih usmerio svoje interesovanje na propitivanje važnih, presudnih

264