РТВ Теорија и пракса

Bajsićem. Radio sam kao glumac, dramaturg i redatelj radio-drame. Specifičnosti radio-glume i radio-režije su u prvom redu apsolutni puritanizam u korišćenju govomih vrijednosti igre, a isto tako i disciplinirano postupanje u metodu režije. Do tih vrijednosti dolazim u odnosu prema drugim akustičkim valerima, kao što su zvučni efekti i muzika u najširem smislu te riječi. Ta komomost i individualizam igre na kome počiva naš govomi izraz sa scene u to vrijeme, početkom šezdesetih godina, bio je osnova glumačkog i režijskog rada u našoj radio-drami. Za gotovo dvije decenije radio-drame, od 1955. do 1967, ostvario sam brojne uloge, najčešće u kazivanju stihova od klasika do Cesarića, Bagrickog, Majakovskog, Lorke i Himenesa, do Tadijanovića, Prešema i dmgih. Tada se nije snimalo magnetofonom već se poezija govorila uživo, direktno u eter. Dnevno sam ponekad imao i po tri emisije; ujutro - poezija, u podne - dječiji program, a naveče drama ili odlomci proznih djela. Režirao sam preko stotinu radio-drama u traženju radiofonskog izraza, a kao dramaturg zalagao sam se za afirmaciju književnih vrijednosti i osamostaljivanje rađiofonskog žanra. Šta je za Vas radio kao fenomen? Radio je ulaz u poseban svijet, koji se samo glasa, zvuči, a poput mora u kome odsustvuju zvukovi, na njemu se manifestuje prisustvo tišine. MRKŠIĆ Borislav, roden je 2. avg. 1925. u Podgorju (Vrginmost). Živi i radi u Zagrebu. Bavi se teatrom i teatrologijom, kao reditclj i pisac. Pozorišnu režiju studirao neposredno posle rata u Pragu. Režiju diplomirao na Akademiji za pozorišnu umjetnost u Zagrebu kod dr Branka Gavele, čiji je jedno vreme bio asistent. Režirao u mnogim teatrima Jugoslavije i u Čehoslovačkoj. Poslednju deceniju rediteljskog đelovanja sve više posvečuje režiji i dramaturgiji lulkarstva. Bavi se i istorijom teatra XX veka od tzv, sintctičkog do avangardnog pozorišta. Knjige: Poeiika radio-drame 1968, Riječ i maska 1971, Drveni osmjesi 1975 i Avangarda umire mlada 1978. god. Na praškom Univerzitetu odbranio doktorsku disertaciju Moderna leorija teatra i lutkarstvo 1985. Svestrana

129