РТВ Теорија и пракса

privrede, a odmah zatim iz političkih stranaka. Iskustvo od proteklih godinu dana u Hrvatskoj pokazuje da je pritisak daleko najjači od političkih stranaka i to veoma neugodan pritisak, takav pritisak da radijski novinari imaju nevjerojatno veliki broj pisama, peticija, prigovora. Međutim, u predizbornim razdobljima u svim zapadnim demokracijama polazi se od načela jednakih šansi, a nakon izbora od parlamentarne ili izvanparlamentarne pozicije jedne stranke i njene odgovornosti. Kada je u Hrvatskoj politički pluralizam postao stvarnost, a to je bilo prihvaćanjem Zakona o osnivanju političkih stranaka, RTV Zagreb je bila prisiljena izraditi i utvrditi vlastita pravila ponašanja. U njima je posebno bilo naglašeno da će RTV Zagreb djelovati kao samostalna i izvanstranačka ustanova javnog prava, te će ostvarivati programe kao javne, nezavisne i izvanstranačke. Takođe, RTV Zagreb će omogućiti predstavljanje izbornih programa svih političkih organizacija koje sudjeluju u izborima pod jednakim uvjetima. Dajući, dakle, takvom dokumentu i takvom moralnom, profesionalnom i političkom obvezom hrvatskoj javnosti svoj doprinos budućoj đemokratizaciji društva, Radio je počeo sramežljivo, treba reći, ostvarivati svoju ulogu u izborima kao javni i izvanstranački medij. Danas je Hrvatski radio javan, nezavisan, izvanstranački medij, koji na temelju, napominjem zakonskih tekstova, provodi takvu uređivačku politiku gdje je istinitost, objektivnost i jednakost ista za sve pojedince i političke stranke koji žele javni iskaz kroz radijski program. Programska orijentacija Hrvatskog radija danas temelji se u prvom redu na novom Ustavu Republike Hrvatske. Član 38 Ustava kaže: -„Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli osobito obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopčavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno ostvarivanje svih ustanova javnog priopćavanja.” I drugi dio ovog člana: - „Zabranjuje se cenzura, novinari imaju pravo na slobodu izvješlavanja

32