РТВ Теорија и пракса
samo naivnima, možda samom ~kognitarijatu“, naklonjenom post-marksizmu, koji radi na rekonceptualizaciji pojmova konflikta i trpljenja u informacijskom poretku društva segraentirane i decentrilizovane proizvodnje (ibid.). Da li se mislilo na takvu altemativu, kada je Mark Tomsonu bio poručen izveštaj o analizi medija, i kadaje njegova poraenuta prethodna knjiga već bila štampana u dva izdanja, pokazala njegove domete? On je, u to vreme, imao za sobom boravak u Sloveniji, što je bilo nešto više od onoga što su mnogi drugi agitatori doživeli. Tu mislim na aktiviste organizacija, kao što su Član 19, Indeks cenzure, biši Yugofax a sadašnji Balkanski ratni izveštaj Instituta za ratna i mirovna izveštavanja, između ostalih. Organizacije koje sada mogu lakše da se nađu, jer su u istoj zgradi u Londonu. Ne isključujem mogućnost da moje pozajmljivanje ideja kritičara kao što su Carls Dženks i filozofa kao što je Žan-Fransoa Liotar 22 i vezivanje sa idejama zagovomika Sorosovog „otvorenog društva“, može da stvori dodatnu zbrku. Ali, ipak, predlažem da se uporedi često citirani izveštaj „о stanju znanja u poodmaklim društvima" (ibid.) dakle u takozvanim razvijenim sredinama, sa stanjem u tzv. post-totalitarizmu, odnosno koliko to sve ima veze sa onim što se nudi neobjašnjeno, putevima političkog angažmana i donacija, kao koncepcija „otvorenog društva"? I pitam, kakva je alteraativa? Da li odvajanjem, klasifikovanjem i imenovanjem krivih može da se utvrdi ko su nevini? Da li su nevini tvgovci potpomognuti investitorom, fmansijerom i njegovim „samozanimanjem 1125 , jer on sebe ne smatra filantropom. Da li su altemativni oni koji otkrivaju koliko praznog prostora im se nudi na tržištu gde nema šta da se prevede iz „zemalja u nemiru“, i gde, prema tome, mogu slobodno da nadomeste na brzinu taj vakuum. Ili su i nevini i alternativni, oni koji indirektno, povratnim putem, zamišljaju da će subverzivno uticati na postojeće „otvoreno društvo“? (dalje u takstu OD). Proizvodnjom i reklamiranjem ~alteraative“, akteri OD mogu da zadovolje nekoliko ciljeva. Uspostavljanje autoriteta institucija koje promovišu, jer je to izgleda moguće na ovakav način, građenje svojih karijera i javnog prisustva, uticanje na javnost amplifikovanjem svojih potreba, prenošenje na druge sredine svojih pogleda na svet, adresovanje sebi sličnih i još toga sličnog. Na jednom od letaka, koje Član 19 šalje budućim pomčiocima „Krivotvorenog rata“ piše da je knjiga: „esencijalno štivo za sve
88